Ova čitanka objavljuje se na Veliku subotu. Dan je to razmatranja, sabranosti i iščekivanja Uskrsa. U ovih pet minuta koje ste izdvojili, saznat ćete zašto raste cijena zlata i koji su korijeni inflacije. Vidjet ćete i kako optimalna struktura kapitala može utjecati na povećanje vrijednosti poduzeća, a visok udio kratkoročnih obveza na smanjenje. Prenosim kako je OPEC+ najavio smanjenje proizvodnje nafte, a to je uzrokovalo rast referentnih cijena. Potičem vas da pronađete i malo vremena za razmatranje o poslu i životu koje sam objavio na Veliki petak, premda je primjenjivo uvijek. Na koncu, svim svojim čitateljima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!
Petak, 7.4.
VELIKI PETAK, VELIKA PRILIKA
Jučer je bio Veliki petak, dan kad je primjereno zastati. Ne samo zato što nije moguće izvršavati međubankovne transakcije, barem većinu njih. Na Veliki petak, kad promatramo Kristovu muku i smrt, možda je najbolja prilika za razmatrati – život. Kršćani to danas čine u tišini i pokori. No, ako i niste vjernik, možete zastati, odmaknuti se i razmotriti promjene u vlastitom životu.
Posebno po pitanju služenja u radu. Prijedlog kako to možete učiniti pronađite ovdje. Za to nema lošeg trenutka.
Četvrtak, 6.4.
TAJNA RASTA CIJENE ZLATA
Neke su stvari poput slona u sobi ili, kako običavam reći, sivog nosoroga. Zato ne možemo ne zamijetiti da se zlato nalazi pred povijesnim maksimumom. Pitat ćete: koji su razlozi za to? E, pa značajnu ulogu u svemu ima povećanje kamatnih stopa u borbi protiv inflacije, kao i jačanje određenih valuta. Tu su i potezi središnjih banaka koje su, tijekom prošle godine, odlučile napraviti ovo.
U tijeku je novo preslagivanje, u čemu ulogu ima i zlato. Kakvi će biti novi odnosi snaga, ostaje vidjeti.
Srijeda, 5.4.
UDIO KRATKOROČNIH OBVEZA I POVEĆANJE VRIJEDNOSTI PODUZEĆA
Financije su temeljna funkcija u upravljanju bilo kojim poslovnim pothvatom, odnosno poduzećem. Stoga je dobro izbjegavati krupne pogreške koje mogu dugoročno oslabiti poduzeće, spriječiti rast i izbrisati godine prethodnog truda. Ove sam se srijede osvrnuo na jedan aspekt česte pogreške: utjecaj koji ima visok udio kratkoročnih obveza na financijski položaj i profitabilnost.
Doznajte četiri razloga zašto nije dobro imati visok udio kratkoročnih obveza u ukupnim obvezama, kako optimalna struktura kapitala utječe na povećanje vrijednosti poduzeća te kako je sa svime time povezan HEP.
Utorak, 4.4.
KORIJENI INFLACIJE I ISM KRIVULJA
Smatram da krize imaju korijen u frenetičnoj nezajažljivosti, ili mahnitoj nezasitnosti, ako hoćete. Ona je u globalnom smislu bila poduprta s dva desetljeća sve nižih kamatnih stopa. One su pale i ispod nule, a sve kako bi se podupro rast. No, pretjerana reakcija u proljeće 2020. dovela nas je do inflacije. Suzbijanje te inflacije možda će tražiti i tvrdo slijetanje, odnosno recesiju. Kako bismo mogli prepoznati da ona dolazi? Jedan način su podaci o proizvodnji.
Ti podaci o proizvodnji u SAD-u obično dolaze prvi radni dan u mjesecu za protekli mjesec. Smatra ih se prvim indikatorom stanja ekonomije. Pogledajte stanje različitih PMI indeksa, što nam govori proizvođačka inflacija te koje se dvije stvari najviše pribojavaju proizvođači.
Ponedjeljak, 3.4.
PROMJENA PARADIGME I REZANJE PROIZVODNJE NAFTE
Nedavno sam istaknuo da smo usred promjene paradigme: globalne, ekonomske, pa i moguće ideološke, koja se naslanja na upravljanje i nastanak koronakrize. Zato treba biti spreman na različite scenarije i u ovo vrijeme raditi na prilagodljivosti i agilnosti.
Naime, baš kad se inflacija u dijelu energenata smirila, najavljeno smanjenje proizvodnje nafte od strane OPEC+ zemalja komplicira izglede za smirivanje cijena i kamatnih stopa. Naime, ulagači su se kladili da će ublažavanje cjenovnih pritisaka centralnim bankama dati prostor za pauziranje trenutnog ciklusa pooštravanja financiranja. Pogledajte kakve bi to posljedice moglo imati te zašto neke zemlje žele svrgnuti kralja dolara s njegovog prijestolja.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
