Početkom tjedna preminuo je najdugovječniji čelnik FED-a, Alan Greenspan. Donosim kratki osvrt na njegovu ostavštinu. Provjerite dva alata koja vam mogu pomoći bolje razumjeti vaše poslovanje: DuPont analizu i Piotroskijev F-score. Doznao sam i što bi nam mogao donijeti digitalni euro te ustanovio što se promijenilo od mog razgovora s legendarnim profesorom Altmanom.
Petak, 26.6.
ŠTO SE PROMIJENILO OD MOG RAZGOVORA S PROF. ALTMANOM
Jedan od najdražih trenutaka moje profesionalne karijere bio je razgovor s profesorom Edwardom Altmanom, legendarnim financijskim analitičarom i autorom Altmanovog Z-Score modela.
U vrijeme našeg razgovora, situacija u globalnim financijama bila je drukčija. Mnogi su sumnjali u “meko slijetanje“, bili smo u jeku bankovne krize u SAD-u te između dva Trumpova mandata. Jerome Powell je još uvijek bio na čelu FED-a.
Makroekonomska situacija za mala i srednja poduzeća globalno nije bila blistava, ali hrvatska poduzeća su već tada bilježila nešto bolje rezultate od globalnog prosjeka.
Ono što mi je tada izgledalo posebno daleko je primjer projekta kojeg je prof. Altman sa suradnicima započeo u Italiji na tržištu tzv. mini-obveznica. Tada se to u Hrvatskoj doimalo dalekim.
No, samo tri godine kasnije, mini-obveznice su na našem tržištu sve popularnije i imamo brojna izdanja. U nekima i sam aktivno sudjelujem.
Riječ je o vrlo zanimljivom modelu financiranja gdje manja i srednja poduzeća prikupljaju kapital od zainteresiranih ulagača. Prednost izdavanja obveznica je, nerijetko, brži proces prikupljanja i povrat iznosa tek nakon dospijeća (kod kredita se glavnica najčešće počinje vraćati odmah).
Prednost za ulagače je značajno viši prinos od, primjerice, kamata na oročenu štednju te činjenica da se prihod od kamata na obveznice u RH ne oporezuje.
Ako vas zanima moj razgovor s prof. Altmanom, možete ga pronaći na portalu Bon.hr ovdje.
Ako želite razgovarati o izdavanju obveznica, dogovorimo sastanak.
Četvrtak, 25.6.
ŠTO NAM STVARNO DONOSI DIGITALNI EURO?
Ono čega većina nije svjesna jest koliko je poslovanje malih i srednjih poduzeća ovisno o američkim kartičnim kućama.
Dvije trećine svih kartičnih transakcija u Europi, kako piše Le Monde, obrađuju američki kartični brendovi Visa i Mastercard.
Dakle, gotovo svaki put kad netko rezervira smještaj u Hrvatskoj, plati večeru u našem restoranu, bukira rent-a-car ili svrati u lokalnu trgovinu, američki kartičari dobivaju 1 do 3 posto te transakcije.
Evo kako će uvođenje digitalnog eura, planirano za tri godine, promijeniti ovu situaciju:
1. Značajno niže naknade. Prema planovima ECB-a, digitalni euro kao alternativa kartičarima trebao bi imati vrlo niske ili čak nepostojeće naknade za prihvat plaćanja kod trgovaca.
2. Ubrzanje likvidnosti. Novac koji se prebacuje ovim putem trebao bi stići na račun primatelja za svega nekoliko sekundi.
3. Zakonsko sredstvo plaćanja. Gotovo je sigurno da ćete trebati prihvatiti digitalni euro kao sredstvo plaćanja. No, infrastruktura će vjerojatno biti integrirana u postojeće POS aparate i aplikacije, zbog čega će ta tranzicija vjerojatno biti jednostavnija nego, primjerice, ona kod Fiskalizacije 2.0.
4. Javna alternativa. Kartičari i privatne banke dobit će konkurenciju kod procesiranja transakcija. Ipak, digitalni euro bit će sličan gotovini jer ECB neće moći vidjeti tko točno i na što troši novac. Ovime će se smanjiti politički rizik od eventualnog udaljavanja SAD-a i Europe iz bilo kojeg razloga.
Više o digitalnom euru pronađite ovdje.
Srijeda, 24.6.
OTKUD DOLAZI PROFITABILNOST: DUPONT ANALIZA
Jedan od najčešće korištenih pokazatelja profitabilnosti jest ROE ili povrat na kapital. No, on nam najčešće ne govori cijelu priču.
Naime, nije svejedno kako je postignut rezultat – baš kao i u nogometu. Ako pobijedite 1-0, a imali ste puno prilika i protivnički vratar je imao sjajnu večer, osjećat ćete se dobro.
Ako ste pobijedili 1-0 kao izraziti favorit, a protivnička momčad je imala puno prilika i pukom srećom ste izbjegli poraz, nećete biti oduševljeni.
Tu pomaže DuPont analiza, prokušani recept star više od stotinu godina. On se sastoji od tri komponente:
- Profitabilnosti, odnosno profitne marže.
- Učinkovitosti korištenja imovine, koji se mjeri obrtajem.
- Financijske poluge, koja pokazuje razinu zaduženosti.
Uzmimo jedan hipotetski slučaj gdje ROE iznosi fantastičnih 97,3%.
No, DuPont analizom se dobije da je:
- neto profitna marža (neto dobit/prihod) samo 1,5%;
- obrtaj ukupne imovine 2,2 (prihod/aktiva);
- financijska poluga visokih 28,9 pa je zaduženost poslovnog subjekta visokih 97%.
Zanima vas otkud dolazi vaša profitabilnost? Rezervirajte termin besplatnih konzultacija ovdje.
Utorak, 23.6.
PROVJERITE FINANCIJSKU SNAGU PODUZEĆA UZ PIOTROSKIJEV F-SCORE
Kao vlasnik ili direktor poduzeća uglavnom gledate jeste li na kraju godine poslovali s dobiti. Ipak, dobit ne govori je li poduzeće financijski sve snažnije ili pak potiho slabi. Na to odgovara Piotroskijev F-score: devet jednostavnih „da/ne” provjera iz izvještaja koje ionako predajete (GFI). Saznajte kako možete doći do rezultata!
Ponedjeljak, 22.6.
ALAN GREENSPAN I NJEGOVA OSTAVŠTINA
Prije koju godinu, napisao sam: “Ako želite dug život u financijskom sektoru, mjesto čelnika američkih Federalnih rezervi čini se izvrsnim odabirom.” U ovom slučaju, to je značilo da je bivši guverner doživio stotu. Alan Greenspan rodio se 1926., a preminuo u ponedjeljak. Jedna je od najosebujnijih ličnosti koja je vodila FED, i to gotovo dva desetljeća.
Zaslužan je za početak politike jeftinog novca, koja je trajala tridesetak godina. Po njemu se zove Greenspan put ili politika kvantitativnog popuštanja, a slične se politike danas zovu FED put. Skovao je i izraz “iracionalni zanos” (irrational exuberance), kojim je opisivao pretjerani optimizam tržišnih aktera zbog kojeg su imali očekivanja daleko iznad razumnih okvira.
Njegov je mandat na čelu FED-a bio najdulji od svih, donio mu je iznimnu popularnost i utjecaj koji je u SAD-u bio jedino iza predsjedničkog. Uspješno je zauzdao inflaciju do te mjere da je američko gospodarstvo gotovo zaboravilo na tu opasnost – sve do koronakrize. Malo je poznato i da je Alan Greenspan bio vrhunski klarinetist i saksofonist te je svirao sa Stanom Getzom.
Po njemu se zovu i brojni pojmovi iz ekonomije i financija, a među njima je i Greenspanova zagonetka.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
