Pred vama je pretposljednja čitanka prije ljetne stanke. Još smo možda vrući od ispadanja sa Svjetskog prvenstva. Dok sam još bio hladne glave, napravio sam analizu kako su procijenjene vrijednosti momčadi utjecale na prolazak u drugi krug. Dao sam osvrt na susret Japana i Brazila iz drugog kuta: prilika je to da saznate nešto više o njihovoj ekonomskoj snazi. U eurozoni rastu krediti poduzećima, a jedna vrsta hrvatske inflacije je naročito rasla. Na kraju, donosim tri stavke na kojima manji poduzetnici trebaju raditi ako žele dobro prodati svoje poduzeće.
Petak, 3.7.
ŠTO MALA I SREDNJA PODUZEĆA MORAJU ČINITI AKO ŽELE DA IH NETKO KUPI
Kako navodi PwC, globalna spajanja i akvizicije u prvom polugodištu 2026. dosegnula su rekordne razine zahvaljujući mega-dealovima iznad 10 milijardi USD, dok je broj transakcija ostao slabiji. Reuters dodaje kako su kompanije koristile lakši regulatorni okvir za dream deals, odnosno sklapanje kupoprodaja iznimno velike vrijednosti. Prenosi izjavu Ivana Farmana (BofA): “Veće kompanije, koje imaju veće [ekonomske] jarke i veću konkurentsku prednost, prodaju se po puno većim multiplama nego male kompanije.”
A što su ti ekonomski jarci? O tome sam napisao članak prije točno osam godina: vezani su uz pojam srednjovjekovnih dvoraca. Takvi opkopi označavaju konkurentsku prednost koja se može lako i dugo braniti.
To objašnjava i zašto nema više transakcija (kupoprodaja) poduzeća vezanih uz AI: traže se one vrste kompanija s održivom prednošću. To će biti ona kod kojih je prijelaz na AI rješenja otežan. Vodoinstalatera ili medicinsku sestru teže je zamijeniti nego prodajnog konzultanta ili prevoditelja web sadržaja.
Osobito mi je zanimljiva opaska PwC-a da je transakcijama ove godine zajednička makroekonomska neosjetljivost. Najveće transakcije, naime, nisu ovisile o rezanjima kamatnih stopa, rastu BDP-a ili trgovinskim uvjetima.
Jednostavno, imale su smisla u velikom rasponu makroekonomskih scenarija, što ih čini fundamentalno otpornijima i manje rizičnima.
Što vaše malo poduzeće može napraviti da bude meta preuzimanja? Treba imati tri ključna obilježja kako bi postiglo dobru cijenu:
- jasnu i robusnu strategiju (imate li poslovni plan?)
- skalabilnost (može lako povećati kapacitete uz slične ili niže jedinične troškove)
- dokaziv i kvalitetan novčani tok (dobit nije samo stavka, već se vidi na računu).
Ako želite preispitati koliko ste spremni za preuzimanje, javite se za 30-minutni razgovor.
Četvrtak, 2.7.
ANALIZA VRIJEDNOSTI MOMČADI SA SP 2026.
Da procjena vrijednosti u nogometu ima smisla, pokazuje i kratka analiza koju sam napravio o tome tko je ušao u drugi krug.
Kad bismo poredali momčadi sa SP od one koja ima najveću vrijednost prema Transfermarktu prema najnižoj, vidjet ćemo da je od prvih 27 momčadi po vrijednosti, čak 25 ušlo u drugi krug (izuzetak su samo Turska i Urugvaj). Od prvih 32, ušlo ih je 28.
Samim time, procijenjena vrijednost momčadi bila je vrlo dobar prediktor prolaska skupine.
Među prvih 10 po vrijednosti, čak je 8 momčadi osvojilo prvo mjesto u skupini. Od ostale dvije, Norveška je bila druga u skupini s Brazilom pa 10/10 nije bilo moguće. Tu je bio i Portugal koji je završio iza Kolumbije, iako bez poraza.
Od dvije najjeftinije momčadi u drugom krugu, Zelenortskih otoka i JAR-a, vidimo da su prvospomenuti u skupini preskočili samo Urugvaj jer Saudijska Arabija ima nižu vrijednost. JAR je pak bio u skupini s relativno nižim vrijednostima (Meksiko, Češka, Republika Koreja), sve ispod 200 milijuna eura. Dakle, konkurencija je bila slabija.
Prosječna vrijednost momčadi koja se plasirala u drugi krug bila je 483 milijuna eura, a medijalna 377 milijuna eura. Hrvatska je nešto iznad medijana s 387,3 milijuna eura. Jedina skuplja momčad koja je ispala prije šesnaestine finala je Turska.
Dakle, ako nam procjena vrijednosti može biti korisna kad procjenjujemo nogometne momčadi, koliko je tek korisnija kad procjenjujemo potencijal i snagu poduzeća?
Osim što sam ljubitelj nogometa, autor sam i jedine metodologije kojom su procijenjene vrijednosti svih hrvatskih poduzeća. Zato je možda pravo vrijeme da saznate koliko vrijedi vaše. Hrvatski Transfermarkt za poduzeća je Bon.hr.
Srijeda, 1.7.
ŠTO SE KRIJE IZA INFLACIJE: PROVJERITE OVO ODMAH
Podaci o hrvatskoj inflaciji za lipanj naoko mogu izgledati umirujuće: iznosi 4,2 posto, nakon što je iznosila 4,9 posto mjesec ranije. Cijene energenata su u padu, situacija se razrješava sama od sebe… čak ni ukupna mjesečna inflacija ne zvuči strašno. No, je li to uistinu tako?
Godišnja stopa inflacije usluga iznosi čak 8,1 posto. Na mjesečnoj razini, nimalo ugodnih 1,1 posto (anualizirano: preko 13 posto). Kad to usporedimo s rastom plaća, izvor je jasan: plaće su prema posljednjim podacima za travanj (isplaćene u svibnju) rasle za 9,1 posto bruto.
Naime, zaposlenici uslijed naglog rasta inflacije, a uz nisku nezaposlenost, traže veća primanja kako bi kompenzirali i rast cijena i neizvjesnost. To pritišće cijene usluga prema gore.
Javni sektor se ne buni: neto plaće rastu sporije od bruto plaća upravo zato što sve veći iznos plaće ulazi u porezne škare. U prijevodu, više poreza i doprinosa na svaki euro neto plaće.
Ali poduzetnici moraju paziti na svoju konkurentnost, u čemu ključnu ulogu ima ono čime mogu upravljati: ne plaće, već produktivnost.
Zato provjerite ovo odmah, osobito ako ste u uslužnom sektoru:
1. Prihode i rashode po zaposlenom. Rastu li prihodi po zaposlenom brže od rashoda? Trebali bi.
2. EBITDA po zaposlenom. Raste li ovaj iznos ili pada? Kako izgleda u odnosu na konkurenciju? On bi trebao rasti.
3. Udio troškova osoblja u rashodima po zaposlenom. Raste li ili pada? Kako izgleda u odnosu na konkurenciju? Što je udio manji, plaće na vas manje utječu.
Ako ne znate gdje to pronaći, to se može vrlo lako učiniti preko portala Bon.hr: primjer pronađite ovdje.
Utorak, 30.6.
RAST KREDITA PODUZEĆIMA U EUROZONI
Prema ECB-ovim podacima, krediti nefinancijskim društvima (poduzećima) u eurozoni u svibnju su rasli 4,0 % godišnje, nakon 3,4 % u travnju. Time je kreditiranje poduzeća na najvišoj razini u posljednje tri godine.
Kreditiranje kućanstava također je blago ubrzalo, što odražava povećane apetite i na tržištu krajnje potrošnje.
To je važan signal za mala i srednja poduzeća. U okruženju koji upućuje na povećanje kamatnih stopa, uz dosadašnje geopolitičke i energetske rizike, banke obično razlikuju klijente po:
- kvaliteti bilance
- otpornosti novčanog toka i
- sposobnosti prijenosa troškova.
Objava europske potrošačke inflacije dat će dodatnu pozadinu ovom porastu. Očekujem značajniji pad, primarno zbog energije. Uz to, europski indeks ESI se počeo oporavljati, iako je ispod ravnotežne vrijednosti od 100, a naročito je rastao u Njemačkoj i Nizozemskoj.
U prijevodu, ako se pripremate za investicije i trebat ćete zaduživanje ili želite refinancirati svoj dug, sad je pravo vrijeme za to.
Ponedjeljak, 29.6.
KAKO JAPAN I BRAZIL KOTIRAJU U EKONOMIJI I FINANCIJAMA?
Sjajnu utakmicu u ponedjeljak odigrali su Japan i Brazil. Već i površni pogled na FIFA-inu ljestvicu pokazat će nam kako je Brazil bio favorit. No, koliki je značaj koji Japan i Brazil imaju u globalnoj ekonomiji i financijama? Po čemu bismo ih trebali zapamtiti?
POSEBNOSTI JAPANA
1. Zemlja izgubljenog desetljeća. Nakon Plaza Accorda 1985. godine, jen je planski aprecirao u odnosu na američki dolar, kako bi se smanjio ogroman trgovinski suficit Japana i deficit SAD-a. Japan je htio zamijeniti pad izvoza u SAD s onim na tržišta istočne Azije. To nije bilo dovoljno. Uslijedili su neuspješni fiskalni poticaji, zatim pucanje nekretninskog balona, deflacija i nizak ekonomski rast, pa se ovo razdoblje stoga i naziva japansko izgubljeno desetljeće.
2. Najveći svjetski kreditor. Osim što Japan ima vrlo visoku zaduženost od oko 260 % u odnosu na BDP, on je jedan od najvećih svjetskih uvoznika (sirovine), ali i izvoznika (autoindustrija, tehnologija) te najveći svjetski kreditor. Ima i najveći udio među držateljima američkog javnog duga.
3. Domovina carry-tradea. Desetljećima je japanska središnja banka držala kamatne stope na vrlo niskim razinama, a inflacije nikako nije bilo. Stoga su trgovci devizama imali prilično jednostavnu okladu, koja se naziva carry-trade. Tajna? Jeftino se zadužiti u japanskim jenima, a uložiti negdje drugdje s visokim kamatnjacima. Tipični su parovi bili AUD/NZD u odnosu na JPY.
POSEBNOSTI BRAZILA
1. Glavni igrač u opskrbi sirovinama. Brazil je najveći svjetski proizvođač brojnih prehrambenih proizvoda kao što su kava, šećerna trska, soja, naranče, a pri vrhu je i što se tiče piletine, banane, graha, limuna. Pri vrhu je što se tiče brojnih ruda (npr. željezna ruda, mangan) te brojnih rijetkih metala i dragog kamenja. Petrobras nije samo najveća južnoamerička naftna kompanija, već i najvrjednija kompanija u Južnoj Americi općenito.
2. Dedolarizacija u praksi. Kina je Brazilu od 2009. najvažniji trgovinski partner, a danas te dvije zemlje sve više trguju izravno u svojim valutama (yuan i real).
3. Uvjerljivo najskuplji javni dug od velikih ekonomija. Između 10 najvećih svjetskih ekonomija, Brazil ima uvjerljivo najviši prinos na desetogodišnju državnu obveznicu. To je jednim dijelom danak relativno visokom javnom dugu, a drugim dijelom volatilnom tečaju reala u usporedbi s dolarom.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
