HUB u svojoj analizi pokazuje kako nam predstoji pad kamatnih stopa. ECB izgleda odlučan u svojoj namjeri da krene s time od lipnja. Prisjetit ćete se da sam ovo zagovarao još prošle godine. Dakle, kamatne stope će padati, no koliko brzo?
PROBLEM SLABOG EURA
Postoji niz razloga koji je ECB sprječavao da krene sa snižavanjem kamatnih stopa. No, onaj za kojeg vjerujem da je bio presudan da ne požuri u odnosu na FED, bio je slabiji euro. Što bi se dogodilo? Slabiji euro značio bi skuplju naftu, a to bi dovelo do inflacije.
Ipak, mislim da je dobro konačno krenuti s time, jer su dezinflacijski, pa i deflacijski procesi odavno u Europi. Proizvođačka deflacija je ionako tu već neko vrijeme. Dodatni razlog? SAD kao pogonsko gorivo svog gospodarstva koristi i ogromni proračunski deficit. On trenutno iznosi oko 6 posto BDP-a trenutno. Lako je moguće i slabljenje dolara.
Lider je nedavno prenio moju analizu o teoriji fiskalne dominacije: “Teorija fiskalne dominacije kaže da povećana državna potrošnja može dovesti do situacije u kojoj monetarna politika služi fiskalnim ciljevima, umjesto da se fokusira na stabilnost cijena i neovisnost centralne banke. To može rezultirati povećanom inflacijom i potencijalnim gubitkom povjerenja u valutu.”
KAMATNE STOPE ĆE PADATI VRLO SPORO
Kamatni prijenos je brzina prenošenja kamatnih stopa od središnje na poslovne banke pa dalje prema stanovništvu i poduzećima. Kako je u Hrvatskoj kamatni prijenos bio najsporiji u eurozoni kad su kamatne stope rasle, vrlo će vjerojatno tako biti i u povratnom procesu. O tome piše i najnovija HUB-ova analiza.
Za razliku od kamatnih stopa, prinosi državnih obveznica rasli su u skladu s europskim susjedima. Uzrok tog rasta nije bila ruska invazija, već zatvaranje prozora jeftinog novca. O tome ste mogli čitati na Ekonomskom labu.
TROŠKOVI KAMATA ĆE RASTI
DZS je nedavno objavio i izvještaj o prekomjernom deficitu, dok je HNB objavio stanje državnog duga. Iako koeficijent zaduženosti mjeren omjerom dug/BDP pada, on nije pao zbog smanjenog duga, već zbog rasta BDP-a.
Država će stoga izdvajati sve veće iznose za kamate na dug u proračunu, što pokazuje i izvještaj o prekomjernom dugu: “U 2023. kamatni rashodi iznosili su 1 294 milijuna eura, što je za 39,1 % više nego u 2022., kada su iznosili 930 milijuna eura.”
Napomena: prinos na hrvatsku obveznicu u crvenom, skala zdesna, prinos na njemačku obveznicu u plavom, skala slijeva.
Izvor: Trading Economics
U grafikonu iznad možete pronaći usporedbu prinosa hrvatske i njemačke desetogodišnje državne obveznice. On pokazuje kako se razlika između prinosa (tzv. spread) smanjila tijekom ove godine. Dakle, rizik ulaganja u hrvatske državne obveznice smanjio se u usporedbi s njemačkima. Rizik Hrvatske mjeren prinosom na državne obveznice ostao je sličan. Njemački se rizik povećava.
Da sve ne ostane u ružičastom tonu: ovakva putanja deficita hrvatskog proračuna ide u krivom smjeru. To smatra i Velimir Šonje. Prvi zadatak nove vlade stoga će biti – zauzdavanje deficita.
