Volatilnost naša svagdašnja: o energiji i obveznicama

Jučerašnji dan obilježen je naglim pomakom prinosa na obveznice i rastom cijena nafte. Kako ove promjene utječu na monetarnu politiku? I kako uklopiti volatilnost u naše poslovanje, kako ne bismo pretjerano patili zbog rizika promjene cijena?

SKOČILA JE NAFTA, ALI I OBVEZNICE

Naime, cijena naftnih budućnosnica (futures) nakratko je prešla 80 dolara po barelu, da bi se zatim vratila natrag jer su trgovci unovčavali dobitke. Prije tjedan dana, barelom se trgovalo po svega 70 dolara. Dio ovog skoka valja pripisati i nestabilnostima na Bliskom istoku. No, druge silnice koje guraju cijene nafte prema gore su slabe: potražnja u Kini i dalje nije sjajna, a s ponudom isto tako nema problema.

Prinos na desetogodišnju američku obveznicu jučer je prešao 4 posto, po prvi put nakon početka kolovoza. I prinos na dvogodišnju obveznicu nakratko je dotaknuo onaj od desetogodišnje, ali se trenutno nalazi ispod 4 posto. Tako da nema inverzije. Podaci s kraja prošlog tjedna pokazuju da je rast zaposlenosti premašio očekivanja, a i nezaposlenost je stabilna. Dakle, američka je ekonomija trenutno vrlo robusna i ne čini se da će joj biti potrebni značajniji monetarni poticaji.

VOLATILNOST UTJEČE NA MONETARNU POLITIKU

Za razliku od vremena prije tjedan dana, kad je više od trećine tržišta očekivalo da će FED spuštati za 0,5 postotnih bodova, a ostatak za 0,25, danas je situacija drukčija. Sad 86,7 posto sudionika prema CME FedWatch alatu očekuje da će se spuštati za 0,25 postotnih bodova, a ostatak očekuje da se stope uopće neće mijenjati. Hoće li se ova predviđanja održati ovisi i o tome kakav će biti skorašnji podatak o američkoj inflaciji. Iz toga vidimo koliko volatilnost utječe na monetarnu politiku.

Naravno, značajnije svjetske banke, ECB, BoJ (Bank of Japan), BoE (Bank of England) ili PBC (People’s Bank of China), gledaju što radi FED jer ne mogu ignorirati njihove poteze. Posebno to vrijedi za ECB, koji kao da cijelo vrijeme gleda sa strane, u Powellovu bilježnicu. Više o različitim pristupima svjetskih banaka i njihovom utjecaju čitajte ovdje.

KAKO SE MONETARNE ODLUKE PRELIJEVAJU NA PODUZETNIKE

Na kraju se sve te financijske odluke prelijevaju, uz određeni vremenski odmak, na male i srednje poduzetnike. Primjerice:

1. Poslujete s Kinom? Nije nevažno što radi njihova središnja banka i kako će upravljati slabljenjem potražnje.
2. Ključno tržište vam je Njemačka? Nije svejedno hoće li ECB rezati više ili manje. Ako bude rezao više, veća je vjerojatnost da će se nastaviti rast industrijske proizvodnje i da će najveće europsko gospodarstvo nekako izaći iz recesije.
3. Radite isključivo u Hrvatskoj i bavite se uslugama? Ni tad nije nevažno što rade središnje banke i kamo ide cijena nafte. Visina kamatnih stopa utječe na cijenu kredita kojeg razmatrate, ali i na procjenu vrijednosti vašeg poduzeća. Cijena nafte utječe na režijske troškove, kao i putne troškove vaših zaposlenika te cijene brojnih proizvoda koje možda koristite u pružanju usluga.

Nitko nije imun na okruženje. No, kao što sam spomenuo ranije, “određen dio tržišnih sudionika pronalazi rupe u sistemu pa nastoji iskoristiti slabosti drugih i tako profitirati”. Posebno je to izraženo ako nemate analizu ključnih scenarija, poput promjene cijena inputa (drugim riječima, ako ne uzimate u obzir volatilnost). Ili ako niste analizirali rizik ključnog dobavljača, odnosno kupca. To su elementarne stvari u poslovanju, a ta će vam se pitanja postavljati i ako želite prodati poduzeće.

Zato nemojte biti oni na čijoj će slabosti profitirati drugi. Uložite u svoju financijsku pismenost, prepoznajte rizike na vrijeme i izgradite poslovanje na pravim temeljima. Za početak, ako niste, prijavite se za primanje Tjedne čitanke i među prvima saznajte što se događa.