Ostala su nam, efektivno, još četiri radna tjedna u ovoj godini. Treba ih dobro iskoristiti! U ovoj čitanci pojašnjavam rast cijena čokolade i razloge rasta potražnje za kreditima unutar eurozone. Donosim jesensku prognozu Europske komisije o rastu eurozone, kao i usporedbu s rastom SAD-a te riječ-dvije o inflaciji. Jerome Powell je nedavno izjavio kako neće žuriti sa spuštanjem kamatnjaka: saznajte kako to utječe na burze i vrednovanje tehnoloških kompanija! Na kraju, doznajte stanje na tržištu rada. Plaće rastu, imamo sve više zaposlenih, no je li to održivo?
Petak, 22.11.
STANJE NA TRŽIŠTU RADA: PRODUKTIVNOST KAO PRIORITET
Prema najnovijim podacima DZS-a, trošak prosječne mjesečne bruto plaće narastao je za 15,2 posto u rujnu 2024. u odnosu na godinu ranije. Ako se pitate zašto rastu cijene usluga, koje trenutačno imaju najsnažniji inflatorni pritisak od svih drugih troškova za prosječnog potrošača, onda je odgovor: stanje na tržištu rada.
Gdje su plaće rasle najviše? U sektorima, prema bruto iznosu, bilo je to u:
- Obrazovanju – 23,4 posto
- Zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi – 23 posto
- Javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju – 22,5 posto
- Umjetnosti, zabavi i rekreaciji – 18,7 posto
- Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji – 17,4 posto.
Kao što vidimo, nije ni čudno što je proračun tako optimistično planiran. Povećanje plaća vidljivo je ponajprije u javnom sektoru pa porezni prihodi jednostavno moraju drastično rasti. Ostaje li ovaj pritisak na plaće? Da, jer je ponajprije demografski. Možemo primijetiti da je broj zaposlenih u pravnim osobama narastao od listopada 2020. do listopada 2024. za čak 155 tisuća! Ako znamo da stanovništvo pada, dva su moguća izvora: inozemna radna snaga i unutarnje rezerve na tržištu rada (nezaposleni i aktivacija stanovništva koje dosad nije sudjelovalo na tržištu rada). Rast plaća će se nastaviti pa će poslodavci morati pronalaziti načine kako da ga opravdaju.
Prioritet u drugom dijelu ovog desetljeća bit će rast produktivnosti, kako bismo mogli održati rast plaća bez dodatnog jačanja inflacije u području usluga. Zbog ovih sam izazova odlučio biti jedan od pokretača Dobitne formule, besplatne edukativne konferencije za poduzetnike. Ako budemo znali kako podići produktivnost, svi će profitirati: radnici, poduzetnici, pa čak i proračun.
Četvrtak, 21.11.
ZAŠTO RASTE CIJENA ČOKOLADE
Prije nekoliko mjeseci sam pisao o potencijalno pogubnom utjecaju Direktive o deforestaciji na cijenu roba kao što je kakaovac, kava, drvo ili soja. Europska unija na korak je od odgode primjene ove Direktive na godinu dana. Znači li to da će i cijena čokolade uskoro pasti ili će nam omiljena poslastica postati – luksuz? Kako na cijenu čokolade utječe jačanje dolara, a kako odluke FED-a o kamatnim stopama? Pročitajte više u ovoj analizi!
Srijeda, 20.11.
POTRAŽNJA ZA KREDITIMA U SAD-U I EUROZONI
Nešto se pozitivno događa na Starom kontinentu. Potražnja za kreditima banaka unutar eurozone rasla je u trećem kvartalu ove godine, po prvi put nakon istog razdoblja prije dvije godine. O čemu se, zapravo, radi? Ovaj je rast prvenstveno potaknut snižavanjem kamatnih stopa, sa stabilnim fiksnim investicijama. Oba su faktora u posljednje vrijeme negativno doprinosila potražnji za kreditima pa je zato ovaj preokret značajan.
No, ne cvjetaju svugdje ruže! ECB-ov izvještaj naglašava da je rast ponajprije zabilježen u Njemačkoj, Španjolskoj i Francuskoj. S druge strane, Italija i osam od preostalih 16 zemalja zabilježile su pad potražnje. Neto potražnja za stambenim kreditima snažno je skočila (39 posto), dok je kod potrošačkih kredita bila manje izražena (8 posto). Ovo je određeni signal i što se tiče oporavka osobne potrošnje unutar eurozone.
Što se tiče američkog tržišta, valja napomenuti da je ono mnogo manje bankocentrično pa stoga potražnja za kreditima banaka ne čini toliko velik dio ukupne potražnje za dugom. Ipak, FED-ova anketa ističe kako je potražnja za poslovnim kreditima oslabila u trećem kvartalu, dok mnogo bolje ne stoje ni potrošački krediti i auto-krediti. Dok se referentne kamatne stope polako spuštaju, banke su još uvijek oprezne, a tržišne stope još uvijek ne idu prema dolje zbog bojazni oko visokog javnog duga. Ne pomaže ni najava Jeromea Powella da neće žuriti s daljnjim spuštanjima.
A kako se to odnosi na malo poduzeće u Hrvatskoj? Za početak, trebamo dobro planirati investicije, posebno one veće. I znati koju kamatnu stopu može očekivati i prije nego podnesemo upit banci. Najgore bi bilo potrošiti likvidnost sada i žuriti s investicijom da smanjimo dobit. Ako želite izbjeći ovu i slične greške te bolje upravljati poslovnim financijama, kontaktirajte me!
Utorak, 19.11.
POWELL NEĆE ŽURITI SA SPUŠTANJEM STOPA: ŠTO TO ZNAČI?
Samo je jedna izjava bila potrebna da se tržišta dobrano poljuljaju krajem prošlog tjedna. Naime, FED-ov čelnik Jerome Powell rekao je u četvrtak: “Ekonomija nam ne šalje signale zbog kojih bismo trebali biti u žurbi sa spuštanjem stopa. Snaga koju trenutačno vidimo u ekonomiji pruža nam mogućnost da pažljivo pristupimo našim odlukama.” U petak je S&P500 pao je za 1,3 posto, Dow je pao za 305 bodova, dok je NASDAQ izgubio 2,2 posto vrijednosti.
Značajno su na vrijednosti izgubile dionice u tehnološkom sektoru, poput Nvidije, Amazona, Mete i Alphabeta. To ne čudi jer njihova vrednovanja obično više ovise o budućim uspjesima i priljevima novca, pa su osjetljivije na više diskontne stope. Mnogo su izgubile i dionice farmaceutskih kompanija, no iz potpuno drugih razloga.
Polaganije spuštanje kamatnih stopa u SAD-u jednim će okom morati pratiti i ECB, jer ne može ostati u pretjeranom raskoraku s potezima Jeromea Powella. U međuvremenu, dolar je ojačao uslijed geopolitičkih tenzija prema DXY indeksu. Kad zagusti, svatko iz nekog razloga najviše voli vidjeti lice Benjamina Franklina.
Ponedjeljak, 18.11.
PROGNOZA EUROPSKE KOMISIJE: SLABAŠAN RAST EUROZONE, A HRVATSKA?
Jesenska prognoza Europske komisije oko gospodarskog rasta za eurozonu u 2024. ostaje nepromijenjena u odnosu na proljeće. Naime, procijenjeni rast europodručja iznosi 0,8 posto. To je nešto više od svega 0,3 posto prošle godine, no još uvijek izgleda slabašno. U usporedbi s eurozonom, SAD je zabilježio rast od 2,9 posto u 2023., dok FED-ova jesenska projekcija pretpostavlja 2,0 posto ove godine. Povjerenik za gospodarstvo EK, Paolo Gentiloni, izjavio je: “Kako inflacija jenjava, a osobna potrošnja i investicije ubrzavaju, uz nezaposlenost na rekordno niskim razinama, rast će postupno ubrzati u sljedeće dvije godine.” No, koliko?
Za 2025. se predviđa 1,3 posto rasta, a za 2026. nešto boljih 1,6 posto. Istovremeno, to su niže stope nego kod SAD-a, a posebice u usporedbi s Kinom ili Indijom (koje imaju i nižu bazu). Inflacija u eurozoni trebala bi oslabiti na 2,4 posto ove godine, da bi dosegnula 2,1 posto u sljedećoj te 1,9 posto u 2026. To bi značilo i povratak na ciljane razine ECB-a.
Izvor: Europska komisija
Gdje je tu Hrvatska? Za sljedeću se godinu predviđa 3,3 posto rasta, nešto niže no za ovogodišnjih 3,6 posto. Rast bi potom trebao pasti na 2,9 posto u 2026. Time se svrstavamo među najbrže rastuće zemlje eurozone. No, oprez! Ako ovaj rast ne iskoristimo za strukturno poboljšanje poslovanja i povećanje otpornosti, mogli bismo nastradati u slučaju vanjskopolitičkih, energetskih ili drugih šokova. Poprilično ambiciozan proračun za sljedeću godinu ne ide nam u prilog. Ključan faktor u povećanju potencijala dugoročnog rasta ne leži, dakle, u osobnoj ili državnoj potrošnji, već u povećanju produktivnosti.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
