Došli smo i do čitanke s tri jedinice: u njoj pogledajte kako su povezane kamatne stope na štednju i one na kredite. Tu je i uvod u izlazne strategije, ono što svaki poduzetnik treba imati jer će jednom izaći iz poduzetništva. Ako ne prije, onda kad ode s ovoga svijeta. Saznajte i zašto su obveznički fondovi pod pritiskom, ali i ECB u svojoj odluci o kamatnim stopama. Na kraju, tu je osvrt na neobičnu recesiju u eurozoni, koju ne prati rast nezaposlenosti. Zašto je tome tako? Sve ovo doznajte u narednih 5 minuta.
Petak, 25.8.
OVAJ PUT JE DRUKČIJE?
“Sve je moguće, pa čak i drvena peć, ali samo jednom!” Često sam s majkom znao spomenuti se ove rečenice, u raznim situacijama. Ovog sam tjedna komentirao kako PMI indeks upućuje na nadolazeću recesiju u stagflacijskom okruženju. Reklo bi se, “ko kec na jedanaest”. Jer, kakva je to recesija ako nezaposlenost stalno pada? Ovo je neobičan tijek.
Nedavna analiza na Ekonomskom Labu obrađuje ovaj zanimljiv fenomen i postavlja važna pitanja: “Ravnotežne situacije koje definiramo izjednačavanjem stvarnog i potencijalnog BDP-a, u ovom su se stoljeću javljale pri različitim, ali sve nižim stopama nezaposlenosti. Znači li to da se takozvana prirodna ili ravnotežna (strukturna) stopa nezaposlenosti u EU nalazi u dugoročnom padu?” Mene je to podsjetilo na intrigantno predavanje ECB-ovog Damira Odaka proljetos na Liderovoj konferenciji: mi smo na Zapadu sve vrijeme praktično uvozili kinesku deflaciju.
Sada traje proces nearshoringa i friendshoringa pa, uz manjak radne snage, nezaposlenosti gotovo da i nema. Barem zasad.
Četvrtak, 24.8.
ECB TREBA PRESTATI S PODIZANJEM KAMATNJAKA?
Trenutnom zlu zvanom stagflacija u Europi nedostajalo je samo jedno da prijeđe u gore. I sad je stiglo. “Eurozona u recesiji”, signalizira nam PMI indeks (Purchasing Managers’ Index™ ), koji je u padu već četiri mjeseca zaredom. Ovaj indikator je unaprijedan i računa se na temelju ankete. Za razliku od njega, BDP gleda unatrag na stanje u ekonomiji, odnosno izvještava o performansama gospodarstva u prethodnom razdoblju. Ovotjedni podaci pokazuju da se njemački problemi prelijevaju i na ostatak Europe. Znači li to da ECB treba sačuvati eurozonu od dubljeg potonuća i stati s podizanjem kamatnih stopa? Provjerite ovdje.
Srijeda, 23.8.
OBVEZNIČKI FONDOVI POD PRITISKOM
Realni povrat, usklađen za inflaciju, kod desetogodišnje je američke obveznice po prvi put nakon dugo godina dotaknuo iznos od 2 %. Nije to samo posljedica dezinflacije (pada inflacije, koja je još tu!), već i rasta nominalnih prinosa. Tako se američka dvogodišnja obveznica sad nalazi na preko 5 %. Kad smo to zadnji put vidjeli?
Morali bismo se vratiti u ljeto 2006., nakon čega je uslijedio pad prinosa do dospijeća za dvogodišnje američke državne obveznice. Ovako visoki obveznički prinosi ne djeluju dobro na portfelje s obveznicama. Dakle, ako držite udjele u obvezničkim fondovima, pročitajte ovo.
Utorak, 22.8.
IZLAZNA STRATEGIJA TREBA SVAKOME
Ako poduzetnički pothvat promatramo kao investiciju, najčešće i financijsku i nefinancijsku, možemo odrediti trenutak ulaska u investiciju i trenutak izlaska iz nje. Svaki poduzetnik prolazi ove trenutke: neki jednom, a neki više puta. I dok prvi korak, kad važemo ulazak u investiciju, još donekle i promišljamo, o drugom najčešće nemamo jasnu viziju.
Najmanje sretna izlazna strategija je ona neplanirana, koja završava na groblju. Tamo ne uživate plodove svog rada, a ostavljate na cjedilu svoje zaposlenike, partnere i dobavljače. Kako je izbjeći i odabrati pravu strategiju, saznajte ovdje.
Ponedjeljak, 21.8.
BANKE DIŽU KAMATNE STOPE NA ŠTEDNJU
U proteklom desetljeću, kamatne stope na štednju bile su veoma niske. S druge strane, “oni koji su uzimali kredite u Hrvatskoj uživali su najnižu kamatnu stopu na kredite u posljednje vrijeme u Europi”, izjavio sam za Dnevnik Nove TV. Kamatne stope na kredite i kamatne stope na štednju povezane su. No, uz godišnju stopu inflacije od oko osam posto, prema posljednjim podacima u srpnju, štediše će zapravo gubiti na kupovnoj moći uloženog novca.
Kako se ovo reflektira na poduzetnike? Ako planirate dugoročne investicije, vaša zahtijevana stopa povrata na kapital mora biti viša od stope inflacije. Ako uzmemo u obzir da tražite realni povrat (onaj umanjen za inflaciju) od barem pet posto, za ukupnu stopu trebate dodati stopu inflacije. Time dolazite do više od 10 posto povrata na uloženi kapital vlasnika. Naravno, imajte na umu da dio sredstava obično dolazi i od kredita. S ovim valja računati kod poslovnih planova koje ćete prezentirati investitorima i kreditorima.
Na koncu, kamatne stope na štednju važnije su građanima nego poduzećima. Ali one nam govore o smjeru u kojem će se kretati kamatne stope na kredite. Padati, prema ovome, neće još neko vrijeme.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
