Dobro došli u prvu tjednu čitanku u 2024. godini. U njoj donosim sažetak dvaju važnih gostovanja na N1 i Hrvatskom radiju, gdje sam govorio o izgledima za predstojeću godinu i poreznoj reformi. Od 1. siječnja uveden je i globalni minimalni porez na dobit: provjerite što on donosi za male i srednje poduzetnike. Prigoda je i za pogled unatrag pa tako komentiram najsvježije podatke o prethodnoj turističkoj sezoni. Saznajte i zašto, unatoč SEC-ovom odobrenju, treba biti oprezan kod ulaganja u Bitcoin ETF-ove te zašto će Indonezija imati važnu ulogu u geoekonomskim preslagivanjima.
Petak, 12.1.
BITCOIN ETF-OVI SU ODOBRENI: ŠTO TO, ZAPRAVO, ZNAČI?
Američka komisija za vrijednosne papire i burzu (SEC) u srijedu je odobrila prve burzovne fondove (ETF-ove) za praćenje Bitcoina. Naizgled zvuči da je sve u redu. No, čelnik SEC-a nazvao je Bitcoin “špekulativnom i nestabilnom imovinom koja se također koristi za financiranje zločina”. O čemu se radi i zašto i dalje trebate biti na oprezu? Provjerite u mom pregledu.
Četvrtak, 11.1.
KAKVA JE BILA TURISTIČKA SEZONA I ŠTO NAS OČEKUJE?
Dobili smo prve podatke o prethodnoj turističkoj sezoni, koje je objavila Hrvatska turistička zajednica. Navode da je “u 2023. godini ostvareno više od 20,6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja, što u odnosu na 2022. predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima”. Time smo se izjednačili s 2019. godinom po pitanju vitalne statistike, premda nema podataka o onom najvažnijem: stvarnoj potrošnji, odnosno prihodima od turizma. Da ne treba živjeti na lovorikama, upozorava i direktor HTZ-a, Kristjan Staničić: “Uzimajući u obzir trenutno stanje na emitivnim tržištima, kao i globalnu geopolitičku te makroekonomsku situaciju, možemo reći kako će 2024. biti izazovna godina.”
Natprosječne rezultate ostvarili smo u predsezoni i posezoni, što znači da bi trebala rasti i popunjenost kapaciteta, što – ceteris paribus – povećava povrat na imovinu (ROA). Naša su glavna tržišta bila ona Njemačke (23,6 milijuna noćenja), Hrvatske (13 milijuna), Slovenije (10,6 milijuna), Austrije (8,4 milijuna), Poljske (6,7 milijuna), Češke (5,5 milijuna), Italije (4,2 milijuna), Ujedinjenog Kraljevstva (3,7 milijuna), Mađarske (3,6 milijuna), Slovačke (3,3 milijuna) te Nizozemske (3,1 milijun).
Ako ne povećamo konkurentnost i percipiranu vrijednost za novac, potencijalno lošija situacija na ovim tržištima značit će slabije rezultate u ovoj godini. No, ako budemo znali kako poboljšati ponudu, osnažiti prodaju i poboljšati cjelokupno iskustvo, bit ćemo otporniji na poteškoće na našim glavnim emitivnim tržištima. Ključne informacije o performansama europskih gospodarstava, kao i financijske pokazatelje koje treba pratiti sektor turizma možete pronaći na ovom blogu, dok analizu isplativosti iznajmljivanja apartmana pronađite ovdje.
Srijeda, 10.1.
ŠTO DONOSI MINIMALNI GLOBALNI POREZ NA DOBIT?
Kako piše Financial Times, “globalni minimalni porez [na dobit], koji je stupio na snagu od 1. siječnja diljem EU, UK i skupine drugih velikih gospodarstava, primjenjuje efektivnu poreznu stopu od najmanje 15 posto na dobit velikih multinacionalnih kompanija.” Sveukupno se zasad radi o 36 zemalja. Ovome je prethodio dogovor s čak 140 potpisnica otprije tri godine, o kojem sam detaljno pisao. Naime, neke multinacionalne kompanije koriste činjenicu što određene zemlje imaju niske poreze na dobit pa sjedište svog poslovanja smještaju tamo. Zauzvrat, čitavo se njihovo globalno poslovanje oporezuje po nižoj stopi nego kad bi sjedište imali u zemljama gdje stječu većinu prihoda.
Kako globalni porez funkcionira u praksi? Prema dogovoru, vlade mogu naplatiti poreznu razliku do visine minimalnog poreza od 15 posto za prihode ostvarene u svojoj zemlji. Reuters prenosi da “oko 36 % korporativnih profita se, prema procjenama, oporezuje s manje od 15 %, a nakon što globalni minimum bude na snazi, očekuje se da će samo 7 % biti ispod tog praga”. Što to znači za male i srednje poduzetnike? Trenutno ništa, a ni u bližoj budućnosti: cilj ovog dogovora su giganti. Za vas je mnogo važnije da provjerite trebate li studiju o transfernim cijenama. I to ne samo zbog oporezivanja, već adekvatnog poslovnog planiranja i financijskog upravljanja.
Utorak, 9.1.
INDONEZIJA UPRAVLJA KLJUČNOM SIROVINOM BUDUĆNOSTI
Da globalni transportni divovi, poput Maerska, skreću brodove s puta kroz Crveno more i Suez na put oko rta Dobre nade, više nije vijest. No, zašto će sve važniji postati nikal kao sirovina i, samim time, Indonezija? Zašto je robni sektor u velikim poteškoćama i koje su geoekonomske opcije za Europu? Saznajte u ovom osvrtu.
Ponedjeljak, 8.1.
POČELA JE 2024., ŠTO MOŽEMO OČEKIVATI?
U protekla dva tjedna mogli ste me gledati na N1 i slušati na HRT-u, u emisiji U mreži prvog. Kod Sandre Križanec u Novom danu ustvrdio sam da je inflacijski učinak gotov: burzovni indeksi su na povijesnim maksimumima. Temeljne kamatne stope neće rasti. Kako ćete upravljati vašim financijama i kakvi će biti uvjeti za vas ovisi i o drugim faktorima koje trebate razmotriti.
“Vidim vrlo mršav rast u Europi u 2024., a Hrvatsku i dalje vidim malo iznad crte”, rekao sam o procjeni gospodarskog rasta. Možda sam konzervativniji u procjenama od ECB-a ili HNB-a. O poreznim izmjenama rekao sam za Hrvatski radio: “Smanjenje poreza na dohodak i smanjenje prireza nema veliki utjecaj na proračun.” Dodao sam i da se “država jako okoristila inflacijom. Porezi bi trebali biti manji, a država bi trebala manje uzimati.”
Sa mnom je U mreži prvog bio i neovisni analitičar dr.sc. Predrag Bejaković, koji je komentirao porezne izmjene: “Trebalo bi težiti tomu da je porezni sustav stabilan, a to, nažalost, u Hrvatskoj nije.” Dakle, možemo očekivati stišavanje inflacije i kamatnjaka, držanje glave iznad vode u Hrvatskoj, ali i prisutnost brojnih rizika koji prate geoekonomska preslagivanja.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
