Ako vam je nedostajalo pitko štivo tijekom ljetne pauze, evo dobrih vijesti: vraća se tjedna čitanka. U ovom broju, osvrnut ću se na moguću recesiju te stanje na burzama. Tu je i najava MoBizz poslovne konferencije u Mostaru 9. rujna, na kojoj ću biti jedan od govornika. Stigle su nove procjene vrijednosti hrvatskih poduzeća pa možete saznati nešto više i o njima, kao i o korištenju multipli u vrednovanju. Na koncu, provjerite raste li promet u domaćim zračnim lukama te što za nas znači članstvo u OECD-u.
Petak, 23.8.
ŠTO ZA NAS ZNAČI ČLANSTVO U OECD-U?
Nedavno smo saznali da je uspješno dovršen pregled pristupanja Republike Hrvatske Odboru za statistiku i statističku politiku OECD-a. Dio je to pristupnog procesa ovoj organizaciji. Vlada je početkom godine izvijestila kako OECD za Hrvatsku planira, nakon prošlogodišnjeg, još jedan ekonomski pregled u rujnu 2025. koji bi trebao dati cjelovitu sliku Hrvatske spremnosti za članstvo.
Što je OECD? Ova organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj je međunarodno tijelo s 38 članica koje čine preko 60 posto svjetskog BDP-a. Njeno je sjedište u Parizu, a glavni tajnik belgijsko-australski pravnik i fiskalni konzervativac, Mathias Cormann. Posljednja je to značajna međunarodna organizacija kojoj još nismo pristupili. Čak 22 zemlje članice EU ujedno su i članice OECD-a, a Europska komisija uz njih ima posebno mjesto. Među drugim zemljama kandidatkinjama tu su još Argentina, Brazil, Bugarska, Indonezija, Peru, Rumunjska i Tajland.
Prije članstva, naša je Vlada naglasila da mora poboljšati korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu te poslovnu klimu, pouzdanim pravnim okvirom i predvidivim poreznim okvirom. To se može samo pozdraviti. Ono što će ekonomskim istraživačima biti osobito zanimljivo jest objava OECD-a od prošlog mjeseca, da će odsad bogata baza ekonomskih podataka koju organizacija prikuplja i obrađuje biti dostupna svima pod otvorenom licencom. Dostupnost ovih podataka za Hrvatsku pod punopravnim članstvom olakšat će usporedbu s najsnažnijim svjetskim ekonomijama.
Četvrtak, 22.8.
VELIKI RAST PROMETA U ZRAČNIM LUKAMA
Što se događa s domaćim avioprijevozom? Pogledajmo podatke za prvu polovicu ove godine koje je objavio DZS, s naglaskom na zračne luke i zemlje s kojima ostvarujemo promet. Ponajprije, promet putnika je u prvih šest mjeseci ukupno rastao čak 21,1 posto. Istodobno, promet tereta rastao je 16,1 posto. Naša je najznačajnija zračna luka i dalje zagrebačka s gotovo 2 milijuna putnika, iako je u lipnju najveći promet zabilježila splitska, više od pola milijuna. Prvu četvorku, od kojih svaka bilježi preko 500.000 putnika u prvom polugodištu, upotpunjuju Dubrovnik i Zadar. Promet putnika u tim zračnim lukama bilježio je porast od 11 posto (Split) do čak 58,8 posto (Zadar) u promatranom razdoblju. Sve su zračne luke izuzev riječke zabilježile rast u prvom polugodištu.
Što se tiče zemalja s kojima smo ostvarili najveći promet putnika, tu valja uzeti u obzir da će određeni dio putnika njih koristiti kao međustanicu za dolazak u Hrvatsku. Sve su zemlje unutar prvih 10 zabilježile rast, od 8,9 posto (Austrija) do 69,4 posto (Španjolska). Najveći promet smo tako imali s Njemačkom (336 tisuća putnika), UK (316 tisuća), Francuskom (129 tisuća), Poljskom (99 tisuća) i Italijom (89 tisuća). Potonja će vjerojatno značajno rasti kad se pribroje kolovoški rezultati.
Nakon koronakrize, profitirali smo od blizine glavnim emitivnim tržištima te mogućnosti koje je pružao kopneni prijevoz i naša relativno kvalitetna cestovna mreža (unatoč nedostatku opcija beskontaktnog plaćanja na autocestama). Kako bismo imali što robusniji model rasta, važno je da znamo kako pružiti podršku turističkim dolascima iz udaljenijih destinacija, koji se uvelike oslanjanju na zračni prijevoz. Iz priloženih podataka, vidimo da će ova vrsta prijevoza u jačanju domaćeg turizma imati sve veći značaj.
Srijeda, 21.8.
ŠTO SU MULTIPLE I O NOVIM PROCJENAMA ZA BON.HR
Ako vas zanima vrednovanje poduzeća, vjerojatno ste već naišli na multiple. Što su one? Višekratnici ili multiple pokušavaju sažeti osnovne pretpostavke DCF modela u jednu brojku. Istovremeno, mogu propustiti određene aspekte pa provjerimo koje su njihove prednosti i nedostaci. Provjerite što sam izjavio za portal Bon.hr povodom najnovijih procjena vrijednosti hrvatskih poduzeća te kako se multiple koriste u metodologiji procjene vrijednosti koju sam razvio posebno za njihove klijente.
Utorak, 20.8.
MOBIZZ U MOSTARU
Dođite u Mostar u ponedjeljak, 9. rujna na MoBizz: na ovoj poslovnoj konferenciji osvrnut ćemo se na ekonomske izazove i financijske strategije za razvoj poduzetništva u BiH. Organizatori konferencije su Realitet d.o.o. i portal Financa.ba, a partneri Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Grad Mostar i Sveučilište u Mostaru. Moći ćete me čuti kao keynote izlagača, a govorit ću o ključnim faktorima koji utječu na vrijednost poduzeća u Hercegovini, uključujući ekonomske, financijske i tržišne uvjete.
Druge teme bit će upravljanje financijama, inovacije i održivi rast, procjena vrijednosti poduzeća i pokretanje razvoja u BiH. Early bird ulaznice možete kupiti do sljedećeg petka, 30.8.2024. po cijeni od 200,00 KM. Vidimo se!
Ponedjeljak, 19.8.
FED SPUŠTA U RUJNU, RECESIJA JOŠ NIJE IZVJESNA
Nakon objave podataka o američkoj inflaciji koja usporava, čini se da FED spušta kamatne stope na sljedećem rujanskom zasjedanju. Inflacija je pala na 2,9 %, dok su referentne kamatne stope FED-a u rasponu od 5,25 do 5,50 posto. Od početka proljeća 2023. realne kamatne stope, nominalne umanjene za inflaciju, nalaze se iznad nule. To označava područje restriktivne monetarne politike. Što nam tržišta govore o vjerojatnosti recesije u najvećem svjetskom gospodarstvu i kako je na sve reagirao američki dolar? Više saznajte ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
