Zahuktala se nogometna tržnica i puno se govori o vrijednostima igrača. Kakva je situacija u domaćoj ligi po tom pitanju i koji nas podatak može brinuti? Kad smo kod vrijednosti, stižu i najnovije procjene vrijednosti domaćih poduzeća: znate li koliko vrijedi vaše? Gašenje inflacije i sprječavanje stagflacije dobrim dijelom ovisi o tome hoćemo li ostvariti rast produktivnosti. Provjerite zašto je upravo ovaj pokazatelj toliko važan. Na kraju, saznajte koji su najrašireniji mitovi o umjetnoj inteligenciji te kako iskoristiti odmor kao poduzetnik.
Petak, 20.6.
ŠTO SE DOGAĐA S VRIJEDNOSTIMA IGRAČA U HNL-U?
Zahuktalo se Svjetsko klupsko prvenstvo u SAD-u, a provedeni su i prvi veliki nogometni transferi ovog ljeta. Priviknuli smo se da Trent govori španjolski, a Gattuso vodi Italiju. No, možemo li prihvatiti mogućnost da HNL više ne proizvodi igrače kao ranije? Provjerite što nam o tome govore reprezentativni statistički podaci za posljednjih nekoliko sezona.
Četvrtak, 19.6.
KAKO ISKORISTITI ODMOR KAO PODUZETNIK
Na svetkovinu Tijelova bila je prigoda razmisliti o tome kako pravilno odmoriti svoje tijelo i um od napora kojima smo izloženi kao poduzetnici. Podsjećam se uz ovaj tekst o tome kako to najbolje učiniti, pri čemu mi osobito odzvanja točka 4.
“Možda ne možete ugasiti telefon, ali možete biti manje prisutni na društvenim mrežama ili manje čitati dnevne novosti. Ispočetka će možda biti teško, no i tijelu treba vremena da uspori. A kad usporite, lakše ćete procesuirati sve što vam se dogodilo od posljednjeg odmora, što je iznimno važno.”
Sve koji su već na odmoru srdačno pozdravljam i želim vam kvalitetan odmor i odmak!
Srijeda, 18.6.
MITOVI O UMJETNOJ INTELIGENCIJI: POSLOVI I PLAĆE
Kad o nečem nepoznatom, a značajnom ne znamo mnogo i kad o toj temi postoji puno polariziranih mišljenja, to je pogodno tlo za stvaranje mitova. Upravo to se događa s umjetnom inteligencijom. Iz ovog članka izdvajam njih nekoliko:
1. Umjetna inteligencija može imati negativan utjecaj na plaće radnika i njihovu pregovaračku moć.
Stvarnost: plaće u sektorima koji su najizloženiji umjetnoj inteligenciji rastu dvostruko brže nego kod onih koje su najmanje izložene.
2. Umjetna inteligencija bi mogla voditi do smanjenja broja radnih mjesta.
Stvarnost: Izvještaj PwC-a pokazuje da su zanimanja s manjom izloženošću umjetnoj inteligenciji zabilježila snažan rast radnih mjesta od 65 % između 2019. i 2024., no rast je ostao snažan, iako sporiji, čak i u zanimanjima koja su više izložena tehnologiji (38 %).
3. Umjetna inteligencija bi mogla smanjiti vrijednost poslova koje automatizira.
Stvarnost: Podaci ne pokazuju samo da plaće rastu za one poslove koji se mogu jako automatizirati, već i da tehnologija preoblikuje ova radna mjesta tako da postaju sve “složenija i kreativnija”, što na koncu čini ljude vrjednijima.
Utorak, 17.6.
ŠTO TREBA ČINITI SVAKO PODUZEĆE
Kako sam istaknuo na posljednjoj Dobitnoj formuli u Karlovcu, cilj svakog poduzeća je povećanje njegove vrijednosti. Isto vrijedi i kod svake druge imovine, kao što su dionice ili nekretnine, pa onda i kod vlasništva nad poduzećem. Ako se vrijednost poduzeća poveća, onda napor koji ste podnijeli, sredstva koja ste uložili i rizik koji ste preuzeli imaju veći povrat. Kod dionica znate kolika je tržišna vrijednost, osobito ako se njome trguje na burzi. Kod nekretnina isto tako nije teško doznati okvirnu vrijednost.
A što ako imate društvo s ograničenom odgovornošću? Kako doznati kolika je tržišna vrijednost vašeg poduzeća? Po koliko biste mogli prodati vaše ulaganje ili kako procijeniti je li neka ponuda za preuzimanje povoljna ili nije?
Kako bih omogućio da se što lakše i jednostavnije trguje poduzećima, osmislio sam metodologiju procjene vrijednosti koju koristi portal Bon.hr, a koja je povezana i s mojim doktoratom u Eisenstadtu na temu “Economic Value Added of Croatian Companies“.
Oni su pokrenuli akciju po kojoj možete saznati procjenu vrijednosti pod posebno povoljnim uvjetima do 25. lipnja. Trošak njihovog certifikata je barem pedesetak puta manji od procjene koju bi mogla napraviti specijalizirana kompanija za spajanja i akvizicije (M&A). Iz stvarnih primjera kupoprodaja s kojima smo upoznati, preciznost procjene je bila unutar 10 posto.
Certifikat na portalu Bon.hr pokazuje vam i trend kretanja procjene pa možete vidjeti uvećava li se ova vrijednost ili rastače. Moja je procjena kako će procjene temeljene na financijskim izvještajima za 2024. biti u prosjeku nešto veće nego za godinu ranije. Naime, prosječna neto marža narasla je na rekordnih 5,8 posto.
Ponedjeljak, 16.6.
RAST PRODUKTIVNOSTI KAO GLAVNI ZADATAK VLASNIKA I MENADŽERA
Dobili smo potvrdu podatka o inflaciji za svibanj, koja je rasla 3,5 posto prema DZS-ovoj metodologiji. Prema HICP-u, to je 4,3 posto na godišnjoj razini ili čak 0,6 posto mjesečno. Rast cijena nije mali, osobito kod hrane. O tome sam u ponedjeljak rekao nešto više za Novu TV. Naravno, to bi nas manje brinulo da je rast plaća održiv, no to nije slučaj. One rastu zbog drugih faktora, ali ne zbog produktivnosti, jedinog zdravog načina rasta dohodaka. Jednostavno je: ako učinkovito proizvodimo više dobara i usluga, onda imamo gospodarski rast i više toga za raspodjelu. S druge strane, ako rast produktivnosti izostane, moglo bi se dogoditi da gospodarski rast počne opadati, pa da imamo stagnaciju uz inflaciju, osobito kad rast plaća nije vezan uz rast proizvodnje. Onda se događa efekt da “plaće rastu, ali ih pojede inflacija”.
Što je, dakle, produktivnost? Nije to puka radišnost, već dobro korištenje rada i drugih faktora proizvodnje. To je pravi zadatak vlasnika i menadžera: kako dobro organizirati posao, tako da svaki resurs bude što bolje iskorišten. U tome nam može pomoći bolja tehnologija, umjetna inteligencija, snižavanje troškova kroz optimizaciju i planiranje, ali i bolje upravljanje financijama.
Uz dobar rast produktivnosti, mogu rasti plaće (nagrada zaposlenicima), dobit poduzeća (nagrada vlasnicima za preuzeti rizik i uložena sredstva) i čitava ekonomija. Naš fokus u narednim godinama treba biti upravo na produktivnosti: inače bismo mogli potratiti “najbolje desetljeće hrvatske ekonomske povijesti“.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
