Ovog tjedna – o cijenama! Tu se dvaput se javlja broj 13: isprva je riječ o trinaest mjeseci, a potom o trinaest godina. Pisao sam, naime, o cijenama hrane, ali i stanju domaćeg voznog parka te implikacijama na domaću ekonomiju. Komentirao sam kretanje cijene nafte i usklađenost s cijenama derivata. S tim u vezi, provjerite jesu li proizvođačke cijene, dakle one koje poduzetnici plaćaju kao ulazne, povezane s onima koje plaćaju potrošači. I završavam s cijenama: pojasnio sam zašto cijena koju se plaća kod preuzimanja poduzeća nije jedina važna, već i što je uključeno.
Petak, 6.11.
ŠTO ĆE BITI DOGODINE S CIJENAMA HRANE: ODMAK OD 13 MJESECI
Ne tvrdim da mogu predviđati budućnost. Nemam kontrolu nad cijenama na policama naših trgovačkih lanaca, odnosno onih na tržnicama. No, želio sam provjeriti postoji li uopće korelacija svjetskih cijena hrane mjerene FAO indeksom te inflacije hrane u Hrvatskoj i eurozoni.
Utvrdio sam da je korelacija FAO indeksa cijena hrane i cijena hrane u Hrvatskoj pozitivna i najsnažnija s pomakom od 13 mjeseci te iznosi 0,66 (R²=0,44).
Izvor: Eurostat, FAO. Obrada: Serdarusic.com
Dakle, FAO indeks cijena hrane s tim pomakom objašnjava oko 44 % kolebanja cijena hrane, a 56 % otpada na druge uzroke (plaće, energija, marže, tečajne razlike, eventualna ograničenja cijena ili porezni tretman i slično).
Budući da spomenuti indeks raste, posebno u segmentu šećera, ulja i žitarica u odnosu na prošlu godinu, a bazni efekt se iscrpljuje, to nam sugerira kako će cijene hrane rasti uz ovaj pomak od otprilike godine dana.
Trenutačno je inflacija hrane u Hrvatskoj oko 0 posto, a na temelju ovih podataka smatram kako je njen rast u narednoj godini osnovni scenarij s kojim biste trebali računati.
Ovo je posebno važno ako ste poljoprivrednik, prerađivač hrane ili u HoReCa segmentu.
Četvrtak, 5.11.
KRETANJE CIJENE NAFTE: USKO GRLO NIJE BRENT, VEĆ DERIVATI
Nakon pobjede demokrata na američkim izborima za Kongres, Brent je u srijedu pao 8,7 posto ili na 94,62 dolara. Dominantna teza je da tržište vidi manju vjerojatnost eskalacije s Iranom.
Već u četvrtak, cijena je opet bila oko 97–98 dolara, uz napade na tankere. JPMorgan od rujna vidi višak jer mjeri mjesečne tokove.
S druge strane, IEA i EIA do kraja 2026. i dalje vide manjak jer gledaju kvartalne bilance. Obje strane mogu biti u pravu u isto vrijeme: sirove nafte ima sve više na moru, ali zalihe na kopnu i zalihe dizela na višegodišnjim su minimumima. Usko grlo su derivati (u prijevodu: dizel).
Za malog i srednjeg poduzetnika varijabla ionako nije cijena sirove nafte. Trošak na pumpi određuju cijena dizela (ili eurosupera), tečaj eura prema dolaru i trošarine. Kad sirova nafta pojeftini, razlika između dizela i Brenta može ostati znatna, dakle cijene na pumpama neće pratiti naslove s portala 1/1.
Uz to, dva datuma trošak mogu podići i bez novog šoka nafte. U siječnju 2027. istječe odstupanje od minimalne europske trošarine na dizel. U ožujku 2027. istječe zamrzavanje cijena struje za mala i srednja poduzeća.
Današnji pad burzovnih indeksa, a osobito AI dionica nije recesijski signal: nafta je rasla, a prinosi su pali. Za europske male i srednje poduzetnike to je nepovoljna kombinacija. Energija ostaje skupa, a snažnog rasta nema.
Zato poslovni plan treba voditi scenarijima, a ne dnevnim kretanjima. Točkasta prognoza velikih banaka nije pouzdanija od današnje cijene.
Pitanje za vas nije kretanje cijene nafte Brent, odnosno hoće li sutra biti 90 ili 110 dolara. Puno je važnije je li ugovor o prijevozu, struji i plinu spreman za oba slučaja. Kako ste postavili te ugovore?
Vrijeme je da ih provjerite i izračunate kako različite cijene crnog zlata utječu na vaš krajnji rezultat.
Srijeda, 4.11.
TINEJDŽERI NA HRVATSKIM CESTAMA
Znate li da je prosječna starost automobila na hrvatskim cestama ostala gotovo jednaka u posljednjih nekoliko godina? Naši su automobili u prosjeku – tinejdžeri.
Naime, od 2022. do 2025. taj se prosjek kretao između 13,29 i 13,38 godina (izvor: CVH) pa su pomaci minimalni, unatoč rastućem broju novoregistriranih vozila i činjenici da ćemo ove godine vrlo vjerojatno prijeći 70.000 novih vozila.
Za to je dijelom zaslužna činjenica što prvi put registriramo (uvozimo) oko 90.000 rabljenih vozila godišnje, ali dijelom i to što su i starija vozila danas kvalitetnija i jednostavnija za održavanje.
Prosječni hrvatski automobil i dalje ne prelazi mnogo, nešto manje od 12.000 kilometara godišnje. I kilometraža je relativno konstantna u posljednjih 4-5 godina.
Sve to znači da će servisi i trgovci rezervnim dijelovima do daljnjeg imati mnogo posla.
Hrvatski potrošač je još uvijek jako konzervativnog ukusa: najprodavaniji model ove godine je Škoda Octavia.
Nekoliko kineskih proizvođača u listopadskih top 10 preispituje taj ukus, no nova vozila i dalje imaju manji utjecaj na sliku na cestama od uvoza rabljenih.
Utorak, 3.11.
CJENOVNI ŠOK PRENESEN NA EUROPSKE POTROŠAČE, A ŠTO JE S HRVATSKIMA?
Ukratko: nagli rast cijena inputa, poglavito kroz energetski šok, u europodručju se prelio i potrošačke cijene, dok se u Hrvatskoj zasad zaustavio na razini proizvođača.
Do veljače ove godine, proizvođačke cijene bile su ispod potrošačkih. Konkretno, u Hrvatskoj prosječno za 4,0 postotna boda, u europodručju za 2,4 postotna boda.
Od travnja je obrnuto. U Hrvatskoj je PPI (indeks proizvođačkih cijena) 5,7 postotnih bodova iznad HICP-a, u europodručju u kolovozu 5 postotnih bodova.
No, ako gledamo razdoblje od veljače do kolovoza, hrvatski PPI krenuo je s više razine. U veljači je bio +1,7 %, a europski −3,0 %. Zato je i porast manji.
Korelacija PPI-ja i HICP-a u istom mjesecu, tijekom posljednje dvije godine bila je sljedeća: u europodručju 0,91, u Hrvatskoj 0,31. Dakle, hrvatski HICP ne prati proizvođačke cijene.
Zašto je Hrvatska različita:
1. Hrvatski HICP vuku domaće usluge (turizam, plaće, lokalne naknade), a ne industrijski inputi. To je dugotrajni jaz prema europodručju. Energetski šok ga je privremeno zamaskirao.
2. Regulirane cijene. Formula HERA-e za plin kasni, a gorivo i struja su ograničeni. Šok ostaje kod poduzeća umjesto da prijeđe na potrošače.
3. Moguća je i prilagodba prema dolje. Ako PPI ostane na razini 8–10 %, a cijene za kućanstva krenu prema tržišnima (deregulacija od sljedeće jeseni), dio razlike vratit će se u HICP s odgodom.
Zaključak za poduzetnike? Dok je PPI 5 ili 6 postotnih bodova iznad HICP-a, proizvođači i prerađivači koji ne mogu podići cijene plaćaju razliku na račun marže.
Najviše su izložene energetski intenzivne djelatnosti. Troškove apsorbiraju država (dakle, svi mi kroz proračun) i poduzetnici. No, koliko dugo?
Ponedjeljak, 2.11.
ŠTO JE ENTERPRISE VALUE ILI VRIJEDNOST PODUZEĆA
Kad vlasnik čuje ponudu za svoj biznis, prvo pitanje koje treba postaviti nije koliko, nego što je uključeno. Razlika između vrijednosti poduzeća (enterprise value) i vrijednosti vlasničkog kapitala (equity value) najčešći je izvor nesporazuma u pregovorima, a ujedno i najskuplji.
Provjerimo, dakle, što je vrijednost poduzeća (EV) i kako se računa.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
