Ovog tjedna boravio sam u Šibeniku, gdje sam organizirao poduzetničku konferenciju Dobitna formula. Tamo sam govorio o tome kako povećati vrijednost poduzeća i pripremiti se za njegovu moguću prodaju. Osim toga, istaknuo sam zašto Šibenik ima razloge za ekonomski optimizam. U svjetlu geopolitičkih previranja, komentirao sam cijene plina na eurotržištima. Donosim kratku analizu naglog skoka inflacije u zemljama Beneluksa, a za Jutarnji sam pojasnio zašto nema 100 % sigurnog ulaganja.
Petak, 6.3.
INFLACIJA U BENELUKSU: OTKUD NAGLI MJESEČNI RAST?
Prema najnovijoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija u eurozoni u veljači 2026. iznosila je 1,9 %, a mjesečna stopa rasta 0,7 %. Nije malo, ali nije ni drastično kao u jednom neočekivanom dijelu Europe.
Beneluks bilježi upravo drastičan mjesečni rast: Belgija je na 2,5 %, Nizozemska na 1,5 %, a Luksemburg na 1,4 %. Anualizirano, to je redom 30 posto, 18 posto i 16,8 posto!
Otkud takva eskalacija i zašto je važna za ostatak Europe? Kako inflacija u području usluga postaje tvrdokorna briga za ECB i sve nas, odnosno zašto je manje izazovna nego, primjerice, rast cijena roba? Više saznajte u članku ovdje.
Četvrtak, 5.3.
KAKO POVEĆATI VRIJEDNOST PODUZEĆA?
U četvrtak sam u Trokutu Šibenik, na konferenciji Dobitna formula, izložio načine kako povećati vrijednost poduzeća.
Na kraju sam donio akcijski plan kako započeti s procesom podizanja vrijednosti, a može se sažeti u tri koraka:
1. Delegirajte – odaberite jedan proces koji više nećete raditi, već netko drugi.
2. Razdvojite – prestanite koristiti pozajmice umjesto isplate dobiti i odvojite privatni novčanik od računa poduzeća.
3. Sredite ugovore – uredite odnose sa suvlasnicima, partnerima, kupcima i dobavljačima, tako da su jasna prava, obveze i uvjeti.
Ako vas zanima cijela prezentacija, javite mi se ovdje.
Srijeda, 4.3.
NEMA 100 % SIGURNOG ULAGANJA: EVO GDJE JE PRAVA SIGURNOST
U članku kojeg je u srijedu objavio Jutarnji list, govorio sam o tome kako ispravno ulagati. Na početku stoji: “Prva lekcija koju svaki ozbiljan investitor mora savladati jest ona o naravi rizika.”
Pojam ‘sigurnog’ ulaganja se često pogrešno tumači, zato sam istaknuo kako “niti jedna imovina nije potpuno lišena rizika. Čak i gotovina, najlikvidnija klasa imovine po definiciji, u dugom roku dramatično gubi na vrijednosti.”
Dodao sam kako “prava sigurnost nije u bijegu od rizika, već u njegovu razumijevanju i kompenzaciji za rizik nelikvidnosti, inflacije ili eventualnog gubitka ulaganja”.
A ako ste poduzetnik, tretirate li uloženi financijski kapital i vrijeme u svoje poduzeće kao ulaganje, slično kao što bi to bilo kod štednje, dionica ili nekretnina? Upravo o ovoj temi govorio sam na konferenciji Dobitna formula u Šibeniku.
Utorak, 3.3.
CIJENA PLINA: TKO KONTROLIRA REZULTAT?
Prema podacima s portala Trading Economics, cijena europskog plina je povišena (u utorak oko 55 eura po MWh) u odnosu na zimu. No, to je još uvijek daleko od kriznih razina 2022. Cijena je bila slična ne tako davno zbog problema u Nizozemskoj, o čemu ste mogli čitati ovdje.
Kako prenosi Jutarnji list, katarski “plinski div QaterEnergy objavio je u ponedjeljak da je obustavio proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG), uz napomenu upućenog izvora da pripremaju objavu ‘više sile‘ i signal kupcima da ne mogu isporučiti plin prema ugovorenim uvjetima”. Drugim riječima: tržište registrira rizik Bliskog istoka, ali još se ne nalazi u panici sistemskog šoka.
Zašto cijene nisu dodatno porasle, uz narativ o Trećem svjetskom ratu koji vrišti s naslovnica?
Nekoliko je mogućih razloga:
1. Skladišta i sezonalnost – ulazimo u topliji dio godine. Potrošnja za grijanje pada, a skladišta su solidne popunjenosti. Tržište zna da kratkoročni fizički manjak nije izgledan.
2. Diverzifikacija izvora – Europa je danas tržište oslonjeno na LNG. SAD, Norveška i Katar čine kralježnicu opskrbe. Ipak, ako dođe do dugotrajne blokade Hormuškog tjesnaca, rizik će se preliti u cijene.
3. Industrijska potražnja je slabija nego 2021. – energetski intenzivni sektori još nisu u punom kapacitetu, što smanjuje pritisak na tržište.
Ako ipak dođe do stvarnog poremećaja isporuke katarskog LNG-a ili dugotrajne blokade Hormuškog tjesnaca, reakcija će vjerojatno biti nelinearna. TTF je poznat po skokovima, a ne postupnim korekcijama.
Za vlasnike i direktore: ovo je pravo vrijeme za analizu osjetljivosti. Koliki je efekt dodatnih 15 ili 25 €/MWh na vašu dobit? Kad to znate, imate kontrolu nad rezultatom. U suprotnom, geopolitika kontrolira hoćete li ili nećete imati miran san.
Ponedjeljak, 2.3.
ŠIBENSKI RAZLOZI ZA OPTIMIZAM: PROTIV PRIČA O KATASTROFI
Kao i svake godine, krajem zime ćete možda čitati tragične naslove koji govore o tome kako turizam (napokon) propada. I općenito, kako je naša ekonomija praktično sastavljena samo od turizma i eto, samo što nije upala u crnu rupu.
No, podaci negiraju takve narative. Kako navodi Ivica Brkljača u svom tjednom pregledu, u “usporedbi sa susjednim zemljama, Hrvatska bilježi najbolji rezultat: u Italiji i Mađarskoj BDP je u 2025. porastao svega oko 0,5% (čekamo još rezultate za zadnje tromjesečje), u Sloveniji oko 1%, u BiH oko 2%, u Srbiji također oko 2%, a jedino će rast BDP-a u Crnoj Gori biti u rangu hrvatskog.”
Naš je BDP rastao iznad očekivanja, čak 3,6 posto u četvrtom kvartalu 2025. Posebno značajan doprinos u tom razdoblju dao je rast u sektorima graditeljstva (7,2 %) i prerađivačke industrije (6,4 %). Da, industrije!
Solidno je rastao i ICT sektor, gdje se u posljednjim podacima o uslugama posebno ističe računalno programiranje s nominalnim rastom prometa od 12 % (realni je nešto niži). Kako su još 2020. najavili Velimir Šonje i spomenuti Ivica Brkljača, ovo je najbolje desetljeće hrvatske ekonomske povijesti. U tome se s njima slažem.
Što se turizma tiče, najveći rast broja dolazaka u čitavoj priobalnoj Hrvatskoj imala je Šibensko-kninska županija, od 3,3 posto.
Iako to samo po sebi nije jamstvo povećanja najznačajnije stavke, prihoda od turizma, ovaj rast je posebno znakovit jer:
- Šibenik nema zračnu luku poput Zadra, Splita ili Dubrovnika pa je manje gostiju koji bukiraju zbog praktičnosti
- nije u neposrednoj blizini važnih emitivnih tržišta Slovenije i Italije poput Istre ili Primorja.
No, nije samo turizam pun potencijala. Od pet najvećih poduzeća po prihodima u Šibensko-kninskoj županiji, prema posljednjim dostupnim izvještajima iz 2024. čak tri su zabilježila rast prihoda od preko 20 posto. Upravo to je jedan od razloga zbog kojeg je Šibenik ovog tjedna bio domaćin konferencije Dobitna formula.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
