Premda su mnogi spajali Praznik rada i vikend, važnih ekonomskih vijesti nije nedostajalo. Američki je dolar naizgled značajno oslabio od kraja godine, no jedan utjecajni ekonomist upozorava da nije sve kako se čini. Njihovo gospodarstvo je zabilježilo manji pad: provjerite koji je glavni uzrok za to. Europski je BDP zato u nešto boljem stanju, a Hrvatska, čini se, divergira od općeg trenda. To ne znači da ne bismo mogli vidjeti manju recesiju u kasnijem dijelu godine. Ovog sam tjedna pripremio savjete o organizaciji troškovnih centara za bolje upravljanje ovim segmentom poslovanja, a isto tako i prigodno razmatranje o poduzetništvu, vrlinama i svetom Josipu za Praznik rada.
Petak, 2.5.
HRVATSKA DIVERGENCIJA I EUROPSKI BDP
Za razliku od druge strane Atlantika, preliminarni podaci pokazuju kako je eurozona u prvom kvartalu rasla za 1,2 posto na godišnjoj razini. Pad američkog gospodarstva, doduše, s određenim će odmakom štetiti izvozno orijentiranim europskim gospodarstvima (Njemačka, Nizozemska). Provjerimo i aktualne parametre za travanj.
Indeks ekonomskog sentimenta (ESI) u tom je mjesecu pao na 93,6 u eurozoni, u usporedbi s očekivanih 94,5 bodova. Potrošački sentiment je u jakom padu, dok su inflacijska očekivanja porasla. Unatoč tome, hrvatski ESI raste, jer domaća potražnja, turizam i građevinarstvo ostaju stabilni. Imamo nisku izloženost SAD-u i indirektni je utjecaj manji preko izvozne veze s EU. U tom smislu, malo divergiramo od općeg trenda. No, ako se pad ESI u Njemačkoj i Italiji produbi, kroz lanac izvoza roba i usluga se to lako može u određenoj mjeri preliti i na Hrvatsku u trećem ili četvrtom kvartalu, kad popusti utjecaj turizma.
Recesija je u Hrvatskoj još uvijek nepostojeća tema jer smo u lokalnim izborima. Kad oni završe, vratit će se na velika vrata i Preskupa Kuglica i Srpanjska Rupa. Do jeseni možda krenu ozbiljnije teme, a s njima i pitanje recesije te proračunske potrošnje.
Četvrtak, 1.5.
SRETAN VAM PRAZNIK RADA UZ ZAGOVOR SVETOG JOSIPA
Na Praznik rada vrijedi promisliti o tome kako radimo, ali i kako se odmaramo. Svetog Josipa volim razmatrati jer nije bio samo radnik, kako stoji u nazivu blagdana, već i mali poduzetnik. Njegov primjer pokazuje stvarnost većine poduzetnika: možda ne radite nešto glamurozno, možda mnogo trpite, ali možda je vaša misija daleko veća i važnija nego što se čini, baš kao i njegova. Da bismo uspjeli u toj misiji, ključno je da osobni rast prati rast poduzeća. Ako budemo radili na jačanju naših vrlina, onda će i naš posao od toga profitirati.
U suprotnom, ako zanemarimo rad na sebi (a nekad i na odmicanju rada od sebe da bismo se posvetili drugim stvarima), stvarat ćemo dugoročnu štetu svom biznisu. Poniznost, zahvalnost, jakost, upornost, predanost, pravednost… te vrline nam itekako trebaju da bismo gradili istinski održivo poslovanje. A o toj istinskoj održivosti možemo mnogo naučiti upravo od svetog Josipa. Želim svim čitateljima sretan Praznik rada uz zagovor zaštitnika Hrvatske!
Srijeda, 30.4.
ODAJE LI AMERIČKI BDP RECESIJSKE TENZIJE?
Znate već kako to ide: sve posljednje velike recesije krenule su iz SAD-a. U prvom kvartalu je američko gospodarstvo zabilježilo pad od 0,3 posto (anualizirano), dok je prognoza bio plus od 0,3 posto. Ključni uzrok? Rast uvoza od 41,3 posto, koji snižava bruto domaći proizvod, a možemo ga pripisati predcarinskoj akumulaciji. U prijevodu, ako očekujete da će proizvodi postati skuplji zbog carina, nastojat ćete povećati zalihe po nižim cijenama. Zakonom o neželjenim posljedicama često se bavi ekonomist i povjesničar Niall Ferguson, a njegov posljednji članak možete pronaći ovdje.
Trump je po objavi stanja BDP-a pronašao uzrok u Bidenovim politikama. Ilustrativno je da se američki kreditni rejting znatno pogoršao. Potrošnja kućanstava usporila na 1,8 % rasta, što je znak slabljenja domaće potražnje. Pad državne potrošnje od 5,1 posto djelomično je fiskalno uvjetovan. Rast investicija nije malen (7,8 posto), ali ne neutralizira ostale faktore. Dionički indeksi S&P 500 i NASDAQ u padu su od 1 do 2 posto, dijelom zbog recesijskih signala, a dijelom zbog neizvjesnosti oko trgovinske politike.
Zlato pak više ne raste, već blago pada, pretpostavljam zbog jačanja dolara i realokacije prema američkim državnim obveznicama.
Utorak, 29.4.
JE LI DOLAR ZAISTA TOLIKO OSLABIO?
Vjerojatno ste vidjeli kako je američki dolar značajno oslabio od početka godine: u utorak je pad dolarskog indexa Dixie (DXY) iznosio čak 8,55 posto. Možda ste dijelom iskoristili prednosti ovog pada na benzinskim postajama (barel nafte je pao, ali i valuta kojom se trguje pa je efekt bio još jači), on nije nimalo trivijalan u svjetskim razmjerima. Poznati izraelsko-američki ekonomist Edward Yardeni komentirao je ova kretanja.
Njegov je argument da Dixie uopće nije u padu, već da raste još od 2010., kad se SAD znatno brže i snažnije oporavio od velike financijske krize od ostalih velikih ekonomija. Pripisuje većinu pada ovog indeksa prodaji Veličanstvene Sedmorke (Apple, Microsoft, Amazon, Alphabet, Tesla, Nvidia, Meta). K tome, čak 56,7 posto dolarskog indeksa čini odnos dolara i eura. Zato utjecaj jakog eura može značajno zamagliti stvarnu sliku. A ona je, prema Yardeniju, takva da su europski investitori mahom počeli kupovati europske dionice, koje su postale značajno jeftinije od Veličanstvene Sedmorke. To je zauzvrat doprinijelo jačanju eura.
Smatra kako toliko jak euro nije održiv jer bi mogao gurnuti eurozonu u recesiju i ojačati pritisak na ECB da nastavi sa spuštanjem kamatnjaka. Niže kamatne stope u eurozoni značile bi veći kamatni diferencijal te, ceteris paribus, veću atraktivnost američkih vrijednosnica.
Ponedjeljak, 28.4.
ŠTO SU TROŠKOVNI CENTRI I KAKO MOGU SMANJITI KAOS?
Područje u kojem redovito vidim najviše kaosa u poduzećima su troškovi. Režu se tamo gdje to dovodi poslovanje u opasnost, a puste se s lanca tamo gdje ne bi trebali pa pate profitne marže. Dakle, nisu svi troškovi isti niti jednako važni. Usporedimo to s poljoprivredom: kako znati koje grane na stablu treba rezati, a kojima treba dodatna pomoć da bi prinos bio što veći? Tu vam mogu pomoći – troškovni centri. Saznajte zašto se uvode i koje su njihove prednosti!
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
