Kraj kolovoza znači važan susret u Jackson Holeu i skore odluke ECB-a o kamatnim stopama, što će odrediti cijenu financiranja u narednom razdoblju. Znate li što očekujemo? Rast plaća donosi visok pritisak na cijene, posebno u segmentu usluga pa sam pripremio prijedloge za jačanje produktivnosti. Ako vas zanima statistika kartičnih transakcija, izdvajam zanimljive informacije iz nedavnog biltena HNB-a. Na kraju, provjerite moj kratki financijski kviz te jedan pojam iz njega koji se često pogrešno shvaća – duracija.
Petak, 28.8.
STATISTIKA KARTIČNIH TRANSAKCIJA: ŠTO NAM GOVORI BILTEN HNB-A
Tijekom ljeta, HNB je objavio publikaciju “Platne kartice i kartične transakcije” u kojem se nalazi statistika kartičnih transakcija i brojni vrijedni podaci za prethodnu godinu. Izdvajam korisne zaključke i podatke koji će zanimati sve one koji koriste ili primaju kartična plaćanja:
1. U 2025. zabilježeno je 207 kartičnih platnih transakcija po stanovniku godišnje. Preračunato, svaki je stanovnik napravio oko četiri ovakve transakcije tjedno. Imajte na umu da ovdje pripadaju i transakcije na bankomatu (podizanje i polaganje novca).
2. Po jednoj korištenoj platnoj kartici izdanoj u RH prosječno je mjesečno izvršeno 15 kartičnih platnih transakcija u ukupnoj vrijednosti od 786 eura.
3. U usporedbi s 2024., broj udaljenih transakcija porastao je za 36 %. Njihova ukupna vrijednost porasla je za 41 %. Kod transakcija uz fizičku prisutnost (npr. u trgovini), taj je rast bio 6, odnosno 7 %.
4. Prosječna vrijednost nacionalne kartične platne transakcije kupnje robe i usluga debitnom platnom karticom iznosila je 27 eura, a kreditnom platnom karticom 42 eura.
5. Ono što možda najviše otvara oči: među kartičnim transakcijama iniciranima s udaljenosti, najveći broj i vrijednost transakcija zabilježen je u kategoriji klađenja i igara na sreću s više od 11,5 milijuna transakcija u vrijednosti od preko 604 milijuna eura, “što ovu kategoriju čini uvjerljivo najzastupljenijom u online kartičnom plaćanju”, kaže izvještaj.
6. Prosječna vrijednost transakcije podizanja gotovine iznosi 171 euro.
7. Prosječna vrijednost međunarodne kartične platne transakcije iznosila je 54,57 eura.
8. Od međunarodnih smo avioprijevoznika kartičnim plaćanjem kupovali u vrijednosti od 77,25 milijuna eura ili dvadesetak eura po stanovniku.
Četvrtak, 27.8.
ECB ĆE PODIZATI, EURIBOR TO “VEĆ ZNA”, A EVO ŠTO TO ZNAČI ZA VAŠE INVESTICIJE
Reutersovi izvori navode kako je ECB spreman podići depozitnu stopu u rujnu s 2,25 % na 2,50 %, s tim da se nisu spremni unaprijed obvezati na dodatna povećanja. Isabel Schnabel bila je još eksplicitnija: smatra da stope moraju rasti dalje jer aktualna razina nije dovoljna da inflaciju srednjoročno vrati na cilj.
Istodobno, indeks poslovne klime IFO u Njemačkoj u kolovozu je porastao na 88,8, osjetno iznad očekivanja. Rast njemačkog BDP-a za drugi kvartal ove godine revidiran je prema gore.
PMI pokazatelj S&P Globala pokazuje zanimljivu divergenciju unutar Njemačke: proizvodni dio skočio je na 54,1 ili najviše u više od 4 godine. S druge strane, usluge su pale na 48,5. Podsjećam, ispod 50 je negativan ili pesimističan rezultat, a iznad 50 pozitivan ili optimističan.
Šestomjesečni Euribor je od početka lipnja otišao s 2,5 posto na trenutačnih malo ispod 2,8 posto. ECB Watch Tool prikazuje kako je vjerojatnost da će ECB 10. rujna podići stopu na 2,5 posto visokih 96 posto u trenutku pisanja.
Što to sve znači za vas?
Eurozona zasad nije dovoljno slaba da bi ECB ignorirao energetski inflacijski šok zbog straha od recesije. Za europske kompanije to znači: ne računajte na brzo pojeftinjenje financiranja. Čak i ako FED postane blaži, ECB može ići u suprotnom smjeru. Zato fiksirajte svoje ponude i razmislite o prihvaćanju trenutačnih uvjeta, jer kamatne stope u kratkom roku neće ići prema dolje.
Potvrda toga možda stigne nakon ovogodišnjeg Jackson Holea.
Srijeda, 26.8.
DURACIJA ILI KOLIKO NAS KOŠTA PROMJENA KAMATNIH STOPA
U ovotjednom financijskom kvizu spomenuo sam pojam duracije. Znate li što je to? Jedna od mjera koja se toliko često shvaća pogrešno (za zbunjujuć naziv je kriv izvjesni Macaulay, ne Culkin).
Modificirana duracija u regulativi se naziva još i modificirano trajanje. Zvuči kao vrijeme pa se često zamijeni s rokom dospijeća ili nečim sličnim.
Provjerite o čemu je zapravo riječ i kako se ispravno koristi u ovom članku.
Utorak, 25.8.
KOLIKO ZAISTA ZNATE O FINANCIJAMA? ISPROBAJTE KVIZ!
Prošlog je tjedna nominalni prinos na 30-godišnju američku obveznicu dosegnuo 5,3 % — najviše još od 2007. godine. Zvuči vam kao vijest za trgovce obveznicama? E, pa nije.
Kad poskupi najsigurniji dug na svijetu, poskupljuje i vaš. Banka ne mijenja maržu jer vas manje voli, nego jer se pomaknula referentna točka za čitavo tržište. A onda dolazi neugodan dio priče: većina nas o vlastitim brojevima razmišlja tek kad zatreba kredit.
Zato sam pripremio kratki financijski kviz u Excelu. Dvanaest pitanja, sedam minuta, četiri područja:
1. Kamate i dug — koliko vas zapravo košta 100 baznih bodova?
2. Novčani tok — zašto profitabilno poduzeće ostaje bez novca?
3. Investicije — kad ulaganje u tehnologiju stvara, a kad uništava vrijednost?
4. Vrednovanje — što kupac stvarno gleda kad procjenjuje vaš biznis?
Kviz je jednostavan: padajući izbornici, automatsko bodovanje. Bez prijave, bez prodaje, bez naknadnog spama. Kontaktirajte me klikom ovdje i poslat ću vam kviz u najkraćem roku.
Ponedjeljak, 24.8.
OSNAŽEN RAST PLAĆA: NIŠTA BEZ PRODUKTIVNOSTI
Posljednjih nekoliko godina, najvažnija tema za domaće poduzetnike je kako povećati produktivnost rada.
Naime, godišnji rast bruto plaća ponovno je pojačao u lipnju (izvor: DZS) pa je tako iznosio 8,8 posto kad ga uspoređujemo s istim mjesecom lani. Pritom radnici ne vide čitav rast na svojim tekućim računima: dio tog rasta “pojeo” je veći ugriz poreza i doprinosa, budući da je neto rast plaća iznosio nižih 7,7 posto godišnje.
U takvim okolnostima, ne treba nas čuditi što su cijene usluga u srpnju rasle za čak 8,5 posto jer nema prostora za apsorpciju tolikog rasta troškova u ovom segmentu.
PRIJEDLOZI ZA POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI
Kako povećati ovu produktivnost? Evo nekoliko načina, ali lista ne završava ovdje:
1. Redizajn usluga razdvajanjem na središnji (core) dio i dodatke. Središnji dio treba postaje iznimno efikasan, automatiziran proces s minimalno ljudskog rada (niža cijena za kupca, veća marža za poduzeće). Svi koraci koji zahtijevaju visok udio skupog ljudskog rada prebacuju se u dodatke koji se zasebno i skuplje naplaćuju.
2. Promjena omjera skupljeg i povoljnijeg resursa. Zamjena stručnjaka jeftinijim ulaznim resursima u ranoj fazi. Primjerice, umjesto da senior prikuplja zahtjeve 2 sata, klijent popunjava pametni upitnik, a stručnjak ulazi u proces tek u finalnoj fazi.
3. Produktizacija usluga. Pretvaranje uslužnog rada u proizvod fiksnog opsega. Umjesto prilagođenih rješenja po narudžbi (koja troše stotine radnih sati), nudi se 3–4 standardizirana paketa s jasno definiranim granicama ili prilagodbom (customizacija).
4. Rezanje neisplativih usluga. Micanje iz ponude onih usluga koje traže puno skupog rada, a imaju nisku maržu. Umjesto toga, ostajete pri uslugama s boljim omjerom uloženog rada i troška.
5. Korištenje kupca kao suradnika (IKEA efekt). Promjena usluge tako da kupac preuzima dio radnog procesa jer to doživljava kao brže ili praktičnije (npr. samostalno unosi specifikaciju kroz konfigurator umjesto sastanaka sa stručnjakom).
6. Fokus na maržu, umjesto na obujam. Napuštanje naplate po radnom satu i prelazak na naplatu po ostvarenoj vrijednosti ili paketu usluga, čime se direktno naplaćuje povećana učinkovitost.
7. Uvođenje lean pristupa. Mapiranje procesa i uklanjanje uskih grla u koracima koji ne donose direktnu vrijednost kupcu (poput suvišne dokumentacije ili benefita koji ne donose opipljivu prednost pred konkurencijom).
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
