U financijskom svijetu, kamatna stopa nije samo broj na papiru. Visina kamatne stope proizlazi iz različitih faktora. Pogledajmo o čemu ovisi i na koji način se utvrđuje!
KAKO SE VISINA KAMATNE STOPE ZAPRAVO RAČUNA?
Prema standardnom kurikulumu financija, kamatna stopa (r) može se izraziti kao zbroj stvarne nerizične kamatne stope (risk free rate, RFR) i niza premija koje nadoknađuju različite rizike.
Formula je:
r = RFR + premija za inflaciju + premija za bankrot (default) + premija za nelikvidnost + premija ročnosti
Pojašnjenje sastavnica:
RFR – temeljna kamatna stopa koja se često uzima kao 10-godišnji prinos na državne obveznice. Na ovom blogu, upravo iz tog razloga, ovaj je prinos česta tema.
Premija za inflaciju – uzevši u obzir nedavne promjene u riziku od inflacije, ova premija postaje ključna. Inflacija može značajno iskriviti financijske izvještaje.
Premija za rizik nenamire (default risk) – svi rejting modeli počivaju na vjerojatnosti rizika nenamire. AAA rejting označava najmanji mogući rizik, dok se ostalim tvrtkama dodjeljuje tržišna stopa na temelju relevantnih podataka. Model kojeg sam sastavio kako bih procijenio trošak duga za Bon.hr portal sastavljen je na tom principu. A ako vas zanima koju kamatnu stopu zaslužujete, možete naručiti i moju procjenu.
Premija za nelikvidnost – manje likvidne vrijednosnice nose veću premiju. Posebno to vrijedi za manje poslovne subjekte.
Premija ročnosti – dugoročnije vrijednosnice obično imaju veću premiju, no inverzija krivulje prinosa zadnjih godina predstavlja izazov. FED svakodnevno ažurira ove podatke. Dosad je u ekonomskoj povijesti to bio 100 % siguran signal za nadolazeću recesiju.
KLJUČNI FAKTOR IZRAČUNA
Ključno je razumjeti da je kreditni rizik, odnosno rizik od defaulta, ipak ključni faktor. Njegovo savladavanje u pravilu pokriva sve financijske rizike. Proučavanjem diskontne stope, odnosno kamatne stope, posebice s ugrađenim faktorima kreditnog rizika, možemo dobiti dublje razumijevanje složenosti određivanja kamatnih stopa.
Znamo li koliki je RFR te kreditni rizik, praktično znamo koliku kamatnu stopu zaslužujete. Tako je odnos između bezrizične stope (RFR), vjerojatnosti nesolventnosti ili bankrota (PD, probability of default) i zahtijevane stope prinosa, odnosno minimalne kamatne stope (R) koja predstavlja točku pokrića, može se izraziti sljedećom formulom:
(1+RFR) = očekivani prinos kod defaulta x vjerojatnost defaulta + očekivani prinos kod ne-defaulta x (1 – vjerojatnost defaulta)
Ovo znači:
(1+RFR) = 0 x PD + (1+R) x (1-PD)
(1+R) = (1+RFR)/(1-PD)
R = (1+RFR)/(1-PD) – 1
Ova formula uključuje komponentu kreditnog rizika, uzimajući u obzir vjerojatnost nesolventnosti (PD) i potencijalni gubitak u slučaju nesolventnosti kroz stopu oporavka. Ako je 10-godišnji prinos na 4 %, a PD je 3 %, onda je minimalni R (kamatna stopa) oko 7.22 %. Što je viši rizik nenamire (lošiji rejting), a država slabijeg investicijskog ranga pa investitori traže veći prinos, kamatna stopa na vaš kredit bit će veća.
Naposljetku, dovoljno je da FED poveća svoje temeljne kamatne stope, pa da visina kamatne stope na kredite značajno poraste. Je li tom rastu došao kraj? Uskoro opširnije…