Ziđam kuću stokatnicu! Naime, stiže vam jubilarna 100. tjedna čitanka, nakon nešto više od dvije godine redovnog izvještavanja. U tom ste vremenu mogli popratiti rast kamatnih stopa, kretanje cijena ključnih roba i energenata, ulazak Hrvatske u eurozonu, efekte ruske invazije, borbu s inflacijom i druge teme koje snažno utječu na poslovanje i život općenito. I ova je web stranica ovih dana dodatno unaprijeđena, kako biste lakše mogli pronaći teme i rubrike koje vas najviše zanimaju.
Ova pak, 100. tjedna čitanka donosi vam pozadinu otapanja zaliha ključnih roba te četvrt stoljeća ECB-a. Pročitajte i zašto bi pad inflacije mogao dovesti do recesije, kao i zašto se Europa pokazala otpornijom po pitanju plina nego što se očekivalo. Tu je i prikaz kako povećati primanja zaposlenika bez drastičnog povećanja troškova. A ako ste propustili moju analizu isplativosti iznajmljivanja apartmana, pogledajte koji ju je poznati domaći portal prenio u četvrtak.
Subota, 27.5.
JUBILARNA 100. TJEDNA ČITANKA
Ovaj put imam i subotnji naslov. Ova, 100. tjedna čitanka, nije malo postignuće. Brojni poduzetnici, medijski djelatnici, investitori, studenti i entuzijasti su mi prišli u posljednje dvije godine i rekli da prate Tjednu čitanku. Ovim sam povodom snimio i kratku video-zahvalu.
Petak, 26.5.
ZAŠTO SE SVI RJEŠAVAJU ZALIHA
Prema Reutersu, Goldman Sachs izjavljuje kako se zalihe različitih roba, od žitarica do nafte, tope brže nego ikad. Naime, investitori se hedžiraju (osiguravaju od promjene cijena), pri čemu bi tržišta mogla naglo porasti krajem godine – ako velika gospodarstva izbjegnu recesiju. A Njemačka je već ušla u tehničku recesiju! Nisam uvjeren u nerecesijski scenarij, a i indeks roba S&P GSCI je pao više od 30 posto u posljednjih godinu dana. Zadnji put je bio na ovim razinama prije godinu i pol.
Izvještaj dodaje da brige o recesiji, više kamatne stope i protočniji globalni lanci dovode do rješavanja zaliha veleprodajne robe i inputa, i to širokih razmjera. Goldman Sachs ipak očekuje snažan rast potražnje za naftom prema kraju godine jer je 70 % potražnje povezano sa sektorom usluga na Zapadu i u Kini. Vidjet ćemo hoće li ovo bikovsko raspoloženje na robnim tržištima dovesti do hladnog tuša.
Četvrtak, 25.5.
ZAŠTO BI PAD INFLACIJE MOGAO DOVESTI DO RECESIJE?
U najnovijem gostujućem članku za Ekonomski Lab obradio sam važnu temu operativne poluge. Što je ta operativna poluga? Ukratko, visoku operativnu polugu imaju poduzeća s visokim udjelom fiksnih troškova u odnosu na ukupne troškove. Naime, kad su fiksni troškovi visoki prema udjelu u ukupnim troškovima, poduzeću je teže prilagoditi troškove varijacijama u prodaji. Tako velike promjene u visini ostvarenih prihoda mogu generirati ogromna povećanja u operativnoj dobiti – ali i obratno. Podupiru li ove nalaze i burzovni rezultati te je li tržište precijenjeno? Saznajte ovdje.
U četvrtak je Dnevnik.hr prenio i moju analizu isplativosti iznajmljivanja apartmana. Možete je pronaći na ovoj poveznici.
Srijeda, 24.5.
OBILJEŽILI SMO ČETVRT STOLJEĆA ECB-A
U srijedu smo obilježili prvih 25 godina ECB-a. Aktualna predsjednica središnje banke Europske monetarne unije, Christine Lagarde, prigodno je izjavila da euro predstavlja najjaču formu europske integracije. Prema njoj, on simbolizira ujedinjenu Europu koja surađuje u zaštiti i koristima za sve svoje građane.
Pogledajte koliko je euro važan u svjetskim razmjerima, koliko je novih članica primljeno u eurozonu u ovom razdoblju te koliko je od njega profitirala najmlađa među njima!
Utorak, 23.5.
KAKO POVEĆATI PRIMANJA ZAPOSLENIKA
Kako smo mogli čitati u posljednjem izvještaju DZS-a, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća za ožujak 2023. iznosila je 1.556 eura. U odnosu na isti mjesec prethodne godine to je nominalno više za 13,5 %. Istovremeno, neto plaća je nominalno viša za 11,9 %, a realno za svega 1,1 %. Iz toga možemo iščitati da je radnik od 13,5 % povećanja troška plaće osjetio samo 1,1 % poboljšanja u standardu. Toliko truda, a naoko nizašto!
Nameće se pitanje: kako povećati primanja zaposlenika s jedne strane, a spriječiti drastično povećanje troška poslovanja s druge strane? Tajna je, kao i obično, u tome da ne zanemarite važnost dobrog računovodstvenog servisa, a evo i zašto.
Ponedjeljak, 22.5.
PLIN ISPOD 30 EURA: EUROPA SE POKAZALA OTPORNOM
Europske su dionice ove godine imale bolje rezultate dosad nego američke, a Bloombergov Eddie van der Walt izdvaja tri ključna razloga:
1. izbjegavanje energetske krize
2. relativna stabilnost bankarskog sektora
3. nada da će ukidanje restrikcija u Kini rezultirati potražnjom za luksuznim (europskim) proizvodima.
Zadnji faktor i nije pretjerano uvjerljiv: kineski podaci ne dokazuju brzi rast i veliku potrošnju koju su neki očekivali. No, europska veleprodajna cijena plina pala je ispod 30 EUR/MWh, a tu nije bila gotovo dvije godine. Niža je 60 posto nego lani. U kolovozu 2022. zabilježeno je rekordnih 340 eura.
Snižavanju cijene pripomogla je, osim blage zime i posljedično velikih zaliha tekućeg plina, i zajednička europska platforma za kupnju plina. Futures ugovori (budućnosnice) za plin prvih su mjeseci 2023. isto tako pale, što omogućuje nabavu i osiguravanje zaliha za iduću zimu. Visoke zalihe mogu se otopiti u slučaju jako vrućeg ljeta jer bi se trošilo više nafte za hlađenje. Nafta i plin su, naime, supstituti.
Tako bi veća nabava plina ljeti ili pojačani kineski uvoz LNG-a mogli podići cijene. No, trenutno je potražnja iz Kine smanjena, što otvara pitanje stanja globalne ekonomije na kraju ove i početkom iduće godine.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
