Tjedna čitanka #72

FAO Indeks cijena hrane

Ovo je već 72. tjedna čitanka u nizu. Kad smo kod tog znakovitog broja, ovdje pročitajte sve o pravilu 72 te kako vam može pomoći. Tjedan je počeo najavom zabrane dizelaša i benzinaca od strane EU od 2035. Preporučujem da pročitate razloge zašto to smatram pogreškom i, u široj slici, odustajanjem od temeljnog europskog načela supsidijarnosti. Ovaj tjedan smo saznali i da je FAO indeks cijena hrane već više od pola godine u silaznoj putanji. Padaju i cijene aluminija, o čemu sam napisao zaseban osvrt. FED je, osim daljnjeg podizanja temeljne kamatne stope, najavio i produljenje razdoblja visokih kamata. Čitajte: skupljeg duga. Na koncu, tu je i komentar na Vladinu borbu protiv ekstraprofita. Očito da rast poreznih prihoda zbog inflacije nije dovoljan pa se grabi dok se može.

Petak, 4.11.

UZALUDNA BORBA PROTIV EKSTRAPROFITA

HUP, kao i udruga Glas poduzetnika, oštro se protive najavljenom uvođenju poreza na prekomjernu dobit ili ekstraprofit. I s pravom. Novi porez uz stopu od 33 posto obračunao bi se na tzv. ekstraprofit zarađen u 2022., a u odnosu na prosjek računovodstvene dobiti od 2018. do 2021. godine uvećan za 20 posto. “Europska komisija predložila je članicama EU uvođenje poreza na ekstradobit još u ožujku. Ideja je da se od dodatne dobiti koju zahvaljujući visokim cijenama ostvaruju energetske kompanije financiraju dodatni proračunski rashodi koji su nastali jer države uvode razne programe pomoći građanima i kompanijama kako bi se lakše nosili s višim troškovima energije.”

Što reći na borbu protiv ekstraprofita? S ekstraprofitima će se najučinkovitije obračunati tržište. Kazao sam u jednom intervjuu za Žene i novac: “U dugom roku taj ekstraprofit teži nuli kojeg se naziva normalni ili nulti. Računovodstveno postoji dobit, ali ekonomski gledano, to je nula. On je tada taman toliki da je zadovoljio očekivanja. Kad je iznad očekivanja, to je onda ekstra. (…) Zbog djelovanja tzv. Porterovih sila, taj se višak (ekstra) nagriza i polako nestaje u dugom roku.”

Ekonomska dobit, odnosno dobit iznad troška vlasničkog kapitala, nužan je da se podmire troškovi koje vlasnik ima jer je na neki način “položio” svoj novac u poduzeće. A mogao je u banku, određeni investicijski/mirovinski fond, obveznice ili drugo ulaganje. Računovodstvena dobit zato nije dovoljna: vlasnik treba namiriti i trošak angažmana vlastitog kapitala. Kad banka pozajmi novac poduzeću, ona za to traži kamate. Kad vlasnik uloži novac u poduzeće, on za to traži – ekstraprofit.

O tome zašto je oporezivanje tzv. ekstraprofita štetno, pročitajte ovdje.

Četvrtak, 3.11.

STIŽE NAM DULJE RAZDOBLJE VIŠIH KAMATNIH STOPA

Prije sastanka FED-a, očekivalo se da će FED podići temeljnu kamatnu stopu za novih 0,75 postotnih bodova. Očekivalo se i usporavanje idućih podizanja, čemu se nadaju burzovni igrači. FED-ov sastanak, da se razumijemo, zapravo i nije toliko o potezima u ovom mjesecu: na njemu se raspravljalo o narednoj godini.

Naposljetku se najavljeno podizanje i dogodilo, no čelnik Jerome Powell rekao je da će kamatnjaci ostati “higher for longer”. Što to znači, i koji je kontekst ove retorike najveće svjetske središnje banke? I zašto i dalje ne uspijevaju zauzdati inflaciju? Pročitajte u ovom osvrtu.

Srijeda, 2.11.

PAD CIJENE ALUMINIJA – NO, KOLIKO DUGO?

Gotovo svaki dom, ured i tvornica koriste proizvode od aluminija. Najviše se koristi u sektorima prijevoza, graditeljstva, elektronike te proizvodima krajnje potrošnje. Ono što je vrijedilo dosad kao pravilo jest da su cijene plina i aluminija usklađene (korelirane) u svojem kretanju. Ta je korelacija, međutim, pukla u ovoj godini. Cijene aluminija prepolovile su se od svog vrhunca u ožujku, za razliku od cijena plina.

EU je vrlo ovisna o uvozu boksita, najvažnije rude iz koje se dobiva aluminij, a on bi mogao biti izuzetno važan u tzv. zelenoj tranziciji. Kako će ova situacija utjecati na buduću cijenu ovog metala i kakvu će ulogu u tome imati Kina i Rusija? Saznajte u ovotjednom specijalu.

Utorak, 1.11.

FAO INDEKS CIJENA HRANE U PADU

Turska i Ujedinjeni narodi prvenstveno, a potom i drugi sudionici, kako javlja Bloomberg, tražili su načine za spas ukrajinske inicijative za izvoz žita nakon što je Moskva rekla da će se povući na neodređeno vrijeme nakon napada na njezinu Crnomorsku pomorsku flotu. Pšenica je ponedjeljak u Chicagu skočila za čak 7,7 % na 8,9325 dolara po bušelu na otvaranju u ponedjeljak. Na kraju se Rusija ipak vratila u sporazum, a pšenica na niže cjenovne razine.

U međuvremenu, FAO indeks cijena hrane pao je u rujnu šesti mjesec zaredom. Iduća objava koja se tiče listopada nastupa u petak, 4.11. (nap.a. indeks je za listopad minimalno pao). FAO indeks cijena hrane (FFPI) mjera je mjesečne promjene međunarodnih cijena košarice prehrambenih proizvoda, a sastoji se, kako i stoji na stranicama ove organizacije, “od prosjeka pet indeksa cijena robnih grupa ponderiranih prosječnim udjelima izvoza svake od grupa u razdoblju 2014.-2016.”

Zašto je indeks cijena hrane pao, objašnjava sam FAO: “Pad FFPI-ja u rujnu potaknut je oštrim padom međunarodnih cijena biljnih ulja i umjerenim padom cijena šećera, mesa i mliječnih proizvoda, što je više nego nadoknadilo oporavak podindeksa cijena žitarica. Unatoč novom padu, FFPI je ostao 7,2 boda (5,5 posto) iznad svoje vrijednosti u istom mjesecu prošle godine.” U prijevodu, da se cijene hrane vrate na svoje stare razine, potrebna je normalizacija cijena žitarica. Kad kažemo normalizacija cijene, nije samo geopolitika važan faktor. Zahvalimo se i “tranzitornoj inflaciji”.

Ponedjeljak, 31.10.

ZABRANA DIZELAŠA I BENZINACA OD 2035.?

“Ovaj dogovor [o zabrani] je dobra vijest za vozače automobila. Novi auti s nultom emisijom postat će jeftiniji, što će ih učiniti pristupačnijim i dostupnijim svima”, najnovija je samoobmana eurobirokrata.

Uvođenje novih propisa neće učiniti električna vozila jeftinijim, to mogu učiniti jedino proizvođači i njihovi lanci nabave kroz optimizaciju procesa, istraživanje i razvoj.

Oliver Zipse, predsjednik Saveza europskih proizvođača automobila (ACEA), tvrdi: “Željeli bismo vidjeti uvjete okvira koji su nužni za postizanje ovog cilja reflektiranog u politikama EU. Oni uključuju obilje obnovljive energije, besprijekornu privatnu i javnu infrastrukturu za punjenje te pristup sirovinama.”

U prijevodu: EU radi račun bez krčmara (lanaca opskrbe) te izgleda kao da stavlja sva jaja u istu košaru (kladi se na jednu tehnologiju, kao što su nedavno učinili s plinom).

Generalni direktor Saveza europskih proizvođača automobila, Sigrid de Vries, dodaje: “Vjerujemo da otvorenost [različitim] tehnologijama ostaje ključna za održavanje agilnosti u odgovoru različitim potrebama i prilagodbi promjenjivim okolnostima. Kao što to pokazuje i trenutna energetska kriza, diverzifikacija je ključna za jačanje europske otpornosti.”

POLOVICA PUNJAČA U EU NALAZI SE U DVIJE ZEMLJE

Nema razloga zašto bismo navrat-nanos izbacili bilo koju tehnologiju iz igre iz barem tri razloga:

1. Benzinski i dizelski motori mogu ići na ugljično neutralna sintetska goriva, u koje ulažu velikani poput Boscha, i koji će pogoniti sljedeću generaciju hibridnih motora u Formuli 1, jednoj od najvećih poligona za istraživanje i razvoj u svijetu.

2. Motori s unutarnjim izgaranjem mogu se prilagoditi za druge energente, poput etanola (Brazil) ili vodika.

3. Ne znamo koje inovacije su moguće u narednih 13 godina, zbog kojih bi baterijska električna vozila mogla biti manje učinkovito rješenje od nekog drugog, ili koja bi mogla učiniti postizanje ugljične neutralnosti ostvarivim uz zadržavanje barem dijela trenutno dominantne tehnologije pogona.

Indikativno je da je polovica mjesta za punjenje električnih vozila u EU smještena u samo dvije zemlje: Nizozemsku (90.000 punjača) i Njemačku (60.000). Ove dvije zemlje, kako javlja ACEA, čine manje od 10 % ukupne površine Unije.

Quod licet bovi, non licet Iovi: zemlje nemaju iste polazišne točke, ali svima se nameće isti cilj.

Jesu li birokrati tu da biraju pobjednike, ili da pripreme okvir u kojem će se tehnologije ravnopravno natjecati u postizanju jednog legitimnog cilja (CO2 neutralnosti prijevoza)? I što se o tome pitalo građane?

Temeljno načelo supsidijarnosti u EU je sve više mrtvo slovo na papiru. Vrijeme je da ga se prisjetimo.

***

Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: