Na ovaj osvrt nije me, kako bi se možda moglo pretpostaviti, inspirirao Gabriel García Márquez. Bio je to blog FRED-a iz St. Louisa o mjerenju nesigurnosti. Nalazimo se pred paradigmatskim promjenama, ne samo u području tehnologije, već i geopolitičke stabilnosti. To će utjecati na naš svakidašnji život, koji je nekoć bio gotovo uspavan. A danas? Kao da su jedino previranja stalna. Zato predlažem nekoliko koraka kako donositi bolje odluke u doba nesigurnosti, osobito iz perspektive životnog ciklusa poduzeća.
MJERENJE NESIGURNOSTI
Nedavni članak na FRED-ovom blogu ističe dva ključna pokazatelja ekonomske nesigurnosti:
- VIX indeks (CBOE Volatility Index). Ovaj indeks mjeri očekivanu volatilnost tržišta dionica i često se koristi kao barometar tržišne nesigurnosti. U razdoblju od ožujka do travnja 2025., VIX je značajno porastao. Dosegnuo je razine slične onima tijekom koronakrize, osobito na njenom početku.
- Indeks nesigurnosti ekonomske politike (EPU). On prati nesigurnost povezanu s ekonomskom politikom, analizirajući učestalost određenih pojmova u medijima. Od kraja 2024., EPU bilježi kontinuirani rast, s posebnim naglaskom na nesigurnost u trgovinskoj politici. Ona je u veljači 2025. dosegnula gotovo 2500 bodova, što je 25 puta više od uobičajene razine.
Ako kombiniramo ova dva pokazatelja, vidimo da smo definitivno u nesigurnim vremenima.
ODLUKE U DOBA NESIGURNOSTI: ŠTO KAŽE DAMODARAN
Prof. Aswath Damodaran predlaže podjelu poslovnih odluka u tri glavne kategorije, uzimajući u obzir fazu životnog ciklusa poduzeća:
- Investicijske odluke. To su odluke o ulaganjima u nove projekte, akvizicije ili proširenje poslovanja.
- Financijske odluke. To su odluke vezane uz strukturu kapitala, kao što je omjer duga i kapitala te izbor izvora financiranja. Primjerice, možete povećavati udio duga nauštrb kapitala ili dokapitalizirati uz smanjenje duga.
- Dividendne odluke. To su odluke o raspodjeli dobiti, koje uključuju isplatu dividendi ili reinvestiranje dobiti.
U uvjetima povećane nesigurnosti, poduzetnici bi trebali:
- Provoditi analize osjetljivosti: procijeniti kako promjene ključnih varijabli (npr. kamatne stope, tečajevi, cijene sirovina) utječu na poslovanje.
- Razvijati scenarije: pripremiti se za različite moguće buduće situacije (optimistički, pesimistički, bazni scenarij) za povećanje otpornosti poslovanja.
- Koristiti Monte Carlo simulacije: primijeniti napredne statističke metode za procjenu rizika i nesigurnosti u financijskim modelima.
PRAKTIČNE PREPORUKE U ODLUČIVANJU
Donosim nekoliko praktičnih primjera kako bolje donositi različite vrste navedenih odluka, prema podjeli profesora Damodarana.
Najprije sagledajmo investicijske odluke:
- U fazi rasta, fokusirajte se na projekte s pozitivnom neto sadašnjom vrijednošću (NPV) i unutarnjom stopom povrata (IRR) iznad ponderiranog prosječnog troška kapitala (WACC).
- U fazi zrelosti, pažljivo procijenite rizike novih ulaganja i razmotrite alternativne načine povećanja vrijednosti, poput optimizacije postojećih procesa.
Što s financijskim odlukama? Možete:
- U uvjetima nesigurnosti, održavati fleksibilnu strukturu kapitala s dovoljnom likvidnošću za suočavanje s nepredviđenim situacijama.
- Razmotriti refinanciranje postojećih obveza kako bi se iskoristile povoljnije kamatne stope, ako je moguće.
Na koncu, tu su dividendne odluke, gdje imate izbor:
- Primijeniti “rezidualnu” politiku dividendi, odnosno isplaćivati dividendu nakon što se zadovolje sve potrebe za reinvestiranjem u profitabilne projekte.
- U fazi zrelosti, uspostaviti stabilnu politiku dividendi kako bi se povećalo povjerenje investitora.
Upravljanje nesigurnošću zahtijeva proaktivan pristup, uključujući redovito praćenje relevantnih pokazatelja, prilagodbu strategija i korištenje analitičkih alata. Kombinacija kvantitativnih analiza i strateškog razmišljanja može pomoći u donošenju informiranih odluka koje povećavaju otpornost i dugoročnu održivost poslovanja. Ako želite, mogu vam pomoći u izradi modela i analiza, prilagođenih vašem poslovanju: kontaktirajte me za sastanak ovdje.
