Prognoze i očekivanja za 2023. Bolje recesija nego stagflacija?

Prognoze za 2023.

Predbožićna kupovna groznica, koja je počela točno mjesec dana prije Božića kao Black Friday, primiče se kraju. No, prije no što se osvrnemo na stanje u Hrvatskoj i prognoze za 2023., kratak pogled preko bare.

ŠTO NAM KAŽE AMERIČKA MALOPRODAJA

Objavljeni su sredinom studenoga korporativni rezultati za treći kvartal američkih, pa i svjetskih maloprodajnih divova. Usporedimo prihode i dobit po dionici u ovogodišnjem trećem kvartalu u odnosu na isti kvartal lani:

  • Home Depot – rast prihoda 5,6 % (usporediva prodaja u SAD-u porasla je 4,5 %), dobit je rasla za 8,2 %, po dionici s 3,92 na 4,24 dolara
  • Walmart – rast prihoda od 8,7 %, dobit po dionici je pala s +1,11 na negativnih 1,88 dolara (pad od 269 %)
  • Target – rast prihoda od 3,4 %, dobit po dionici je prepolovljena (pad od 49,3 %, s 3,04 na 1,54 dolara).

Prema podacima s Finviz.com, preporuke analitičara su za ove tri kompanije i dalje “kupnja”. Ocjene su oko 2 (skala s pomacima od 0,1 boda, od 1,0 za strong buy do 5,0 za strong sell).

Dionice kompanija Walmart i Target smatraju se consumer defensive, dok se Home Depot smatra consumer cyclical. Stanje maloprodaje u SAD-u je važno pratiti zbog toga što potres ondje ukazuje na moguću recesiju. A kao što dobro znamo, sve globalne recesije nakon 2. svjetskog rata kreću iz SAD-a.

ZBOG INFLACIJE DIO KUPNJE URANIO

Tako su prošli tjedan, 15.12., dok smo još bili pod velom nogometa, objavljeni podaci o maloprodaji u SAD-u za studeni. Maloprodaja je pala je 0,6 % na mjesečnoj razini, lošije od tržišnih predviđanja od -0,1 %: “Podaci za studeni koji uključuje Black Friday i Cyber ​​Monday tijekom kojih se nude veliki popusti, ukazuju na usporavanje potrošnje u uvjetima visoke inflacije i kamatnih stopa. Također pokazuje da je blagdanska kupnja povučena naprijed u listopad, kada je prodaja skočila 1,3%.” Rekao bih dakle da je zbog inflacije dio kupnje odrađen ranije.

Europsko stanje ili hrvatsko također ne briljira. Maloprodaja pada i u EU i Hrvatskoj već nekoliko mjeseci. No, da ne bude sve tako crno, pobrinula se – Njemačka. S jednim drugim važnim pokazateljem.

POSLOVNA KLIMA U NJEMAČKOJ

Poslovna klima u Njemačkoj se već treći mjesec zaredom oporavlja. Pokazatelj za Njemačku porastao je na 88,6 u prosincu 2022. Najviša je to razina od kolovoza ove godine i iznad tržišnih očekivanja od 87,4. Raspoloženje se popravilo usprkos visokoj inflaciji i energetskoj krizi. Zašto je tomu tako? Očekivanja za naredne mjesece bila su znatno manje pesimistična (83,2 naspram 80,2 u studenom), a procjene kompanija o njihovom trenutnom stanju bile su manje negativne (94,4 naspram 93,2). To je vidljivo i u kretanju njemačkog burzovnog indeksa DAX u zadnjih 6 mjeseci (rast od 4,8 %) i europskog Stoxx600 (+4,1 %). Njihove su performanse bolje od S&P500 (+1,4 %) za isto razdoblje. I pad od početka godine također je manji kod europskih indeksa u odnosu na američki (oba iznad 13 %, S&P500 iznad 20 %).

PROGNOZE HNB-A I POUZDANJE POTROŠAČA

To je komentirao i hrvatski guverner Boris Vujčić, kojemu je prije par dana kod predstavljanja projekcija štiklec oko Njemačke dobro došao. Iako smo vrlo vjerojatno u tehničkoj recesiji, a inflacija je na godišnjoj razini opet porasla, HNB je projicirao veći rast za 2022. Usto, prognoze za 2023. su isto u zelenom.

Tako Vujčić i HNB smatraju kako će dugo najavljivana recesija tek blago okrznuti Europu u 2023. Vide kratku i plitku recesiju na prijelazu godine, uz primjetno sporiji oporavak u idućim godinama. U suštini, radi se o vrlo malom rastu, blizu tome da se ova pozicija može opisati kao stagflacija.

U listopadskom izdanju svog Biltena, izvještavaju da “podaci Ankete o pouzdanju potrošača pokazuju kako se indeks pouzdanja potrošača u trećem tromjesečju ove godine pogoršao u odnosu na prethodna tri mjeseca i približio razinama zabilježenima na početku pandemije. Pogoršanje pouzdanja kućanstava najviše odražava nepovoljnija očekivanja u vezi s financijskom situacijom u kućanstvu i ukupnom ekonomskom situacijom u Hrvatskoj za 12 mjeseci u usporedbi sa stanjem danas”.

Zato je Vujčiću ovoga tjedna dobro došla injekcija njemačkog optimizma.

PROGNOZE ZA 2023. EUROPSKE KOMISIJE

Jesenske prognoze Europske komisije su da će BDP u EU rasti u 2022. po stopi od 3,3 posto. To je znatno iznad 2,7 posto, predviđeno ovoga ljeta. Prognoze za 2023. kreću se u zelenom, i to oko 0,3 posto.

Za Hrvatsku se predviđa rast od 6 % za 2022. godinu, dok se za 2023. predviđa rast od 1 %.
Skepticizam oko ovih procjena neće biti neuvjerljiv, ponajviše zbog rizika od inflacije koja će biti viša i dugotrajnija no što se predviđalo (premda ne više tako oštra). Tu je i nemogućnost prilagodbe na rast kamatnih stopa. Hrvatska, u slučaju europskog minusa, osobito glavnih trgovinskih partnera (Italija i Njemačka), ima prostor od 3-6 mjeseci za pripremu i reakciju. No, prebacimo se preko Atlantika.

ŠTO KAŽE, A ŠTO MISLI JEROME POWELL?

Ono što je sada problem, to je tzv. strukturalna inflacija. Ona se ne vidi najbolje na cijenama dobara, već usluga. Američki FED je u zadnjim mjesecima inzistirao na tri stvari i da će jako pozorno motriti na “osnovna dobra, najamnine te osnovne usluge bez najamnine”, na što upozorava analitičarka Genevieve Roch-Decter. Ona ističe da “gotovo svaki put kad bi se govorilo o inflaciji, [Powell] je spomenuo da ćemo morati vidjeti manje napeto tržište rada da bismo postigli napredak u pogledu osnovnih usluga bez najamnina”. U prijevodu, manje novih radnih mjesta i niža povećanja plaća.

To je i specifičnost novonastale paradigme. Uz deglobalizaciju i nearshoring, što se odražava na pritiscima u globalnim lancima dobave te geopolitička repozicioniranja, imamo, kako Peter Schiff ističe, i pritisak radnika za većim plaćama (Schiff kritizira FED da krivo iščitava ovu situaciju). Imamo i potražnju poslodavaca za radnicima da se poslovi obave. Načelno meko slijetanje koje Powell ističe kao poželjno, nije jedino rješenje. Drugi način rješavanja ove situacije je – recesija. Jer Powell ne želi greške svoga preteče, Paula Volckera iz 70-tih. Potonji je prerano popustio, a inflacija se razbuktala. Tako možemo dobiti i treće razrješenje – stagflaciju.

Stoga gledamo rast troškova zaduživanja (bravo za one koji su fiksirali kamatne stope!). To prate i visoka strukturalna inflacija, kao i kontinuirano visoke cijene energije. Moje prognoze za 2023. su da se nećemo tako lako vratiti na stanje iz 2019. Ili preciznije, da taj film više nećemo gledati.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: