Predbožićna kupovna groznica, koja je počela točno mjesec dana prije Božića kao Black Friday, primiče se kraju. No, prije no što se osvrnemo na stanje u Hrvatskoj i prognoze za 2023., kratak pogled preko bare.
ŠTO NAM KAŽE AMERIČKA MALOPRODAJA
Objavljeni su sredinom studenoga korporativni rezultati za treći kvartal američkih, pa i svjetskih maloprodajnih divova. Usporedimo prihode i dobit po dionici u ovogodišnjem trećem kvartalu u odnosu na isti kvartal lani:
- Home Depot – rast prihoda 5,6 % (usporediva prodaja u SAD-u porasla je 4,5 %), dobit je rasla za 8,2 %, po dionici s 3,92 na 4,24 dolara
- Walmart – rast prihoda od 8,7 %, dobit po dionici je pala s +1,11 na negativnih 1,88 dolara (pad od 269 %)
- Target – rast prihoda od 3,4 %, dobit po dionici je prepolovljena (pad od 49,3 %, s 3,04 na 1,54 dolara).
Prema podacima s Finviz.com, preporuke analitičara su za ove tri kompanije i dalje “kupnja”. Ocjene su oko 2 (skala s pomacima od 0,1 boda, od 1,0 za strong buy do 5,0 za strong sell).
Dionice kompanija Walmart i Target smatraju se consumer defensive, dok se Home Depot smatra consumer cyclical. Stanje maloprodaje u SAD-u je važno pratiti zbog toga što potres ondje ukazuje na moguću recesiju. A kao što dobro znamo, sve globalne recesije nakon 2. svjetskog rata kreću iz SAD-a.
ZBOG INFLACIJE DIO KUPNJE URANIO
Tako su prošli tjedan, 15.12., dok smo još bili pod velom nogometa, objavljeni podaci o maloprodaji u SAD-u za studeni. Maloprodaja je pala je 0,6 % na mjesečnoj razini, lošije od tržišnih predviđanja od -0,1 %: “Podaci za studeni koji uključuje Black Friday i Cyber Monday tijekom kojih se nude veliki popusti, ukazuju na usporavanje potrošnje u uvjetima visoke inflacije i kamatnih stopa. Također pokazuje da je blagdanska kupnja povučena naprijed u listopad, kada je prodaja skočila 1,3%.” Rekao bih dakle da je zbog inflacije dio kupnje odrađen ranije.
Europsko stanje ili hrvatsko također ne briljira. Maloprodaja pada i u EU i Hrvatskoj već nekoliko mjeseci. No, da ne bude sve tako crno, pobrinula se – Njemačka. S jednim drugim važnim pokazateljem.
POSLOVNA KLIMA U NJEMAČKOJ
Poslovna klima u Njemačkoj se već treći mjesec zaredom oporavlja. Pokazatelj za Njemačku porastao je na 88,6 u prosincu 2022. Najviša je to razina od kolovoza ove godine i iznad tržišnih očekivanja od 87,4. Raspoloženje se popravilo usprkos visokoj inflaciji i energetskoj krizi. Zašto je tomu tako? Očekivanja za naredne mjesece bila su znatno manje pesimistična (83,2 naspram 80,2 u studenom), a procjene kompanija o njihovom trenutnom stanju bile su manje negativne (94,4 naspram 93,2). To je vidljivo i u kretanju njemačkog burzovnog indeksa DAX u zadnjih 6 mjeseci (rast od 4,8 %) i europskog Stoxx600 (+4,1 %). Njihove su performanse bolje od S&P500 (+1,4 %) za isto razdoblje. I pad od početka godine također je manji kod europskih indeksa u odnosu na američki (oba iznad 13 %, S&P500 iznad 20 %).
PROGNOZE HNB-A I POUZDANJE POTROŠAČA
To je komentirao i hrvatski guverner Boris Vujčić, kojemu je prije par dana kod predstavljanja projekcija štiklec oko Njemačke dobro došao. Iako smo vrlo vjerojatno u tehničkoj recesiji, a inflacija je na godišnjoj razini opet porasla, HNB je projicirao veći rast za 2022. Usto, prognoze za 2023. su isto u zelenom.
Tako Vujčić i HNB smatraju kako će dugo najavljivana recesija tek blago okrznuti Europu u 2023. Vide kratku i plitku recesiju na prijelazu godine, uz primjetno sporiji oporavak u idućim godinama. U suštini, radi se o vrlo malom rastu, blizu tome da se ova pozicija može opisati kao stagflacija.
U listopadskom izdanju svog Biltena, izvještavaju da “podaci Ankete o pouzdanju potrošača pokazuju kako se indeks pouzdanja potrošača u trećem tromjesečju ove godine pogoršao u odnosu na prethodna tri mjeseca i približio razinama zabilježenima na početku pandemije. Pogoršanje pouzdanja kućanstava najviše odražava nepovoljnija očekivanja u vezi s financijskom situacijom u kućanstvu i ukupnom ekonomskom situacijom u Hrvatskoj za 12 mjeseci u usporedbi sa stanjem danas”.
Zato je Vujčiću ovoga tjedna dobro došla injekcija njemačkog optimizma.
PROGNOZE ZA 2023. EUROPSKE KOMISIJE
Jesenske prognoze Europske komisije su da će BDP u EU rasti u 2022. po stopi od 3,3 posto. To je znatno iznad 2,7 posto, predviđeno ovoga ljeta. Prognoze za 2023. kreću se u zelenom, i to oko 0,3 posto.
Za Hrvatsku se predviđa rast od 6 % za 2022. godinu, dok se za 2023. predviđa rast od 1 %.
Skepticizam oko ovih procjena neće biti neuvjerljiv, ponajviše zbog rizika od inflacije koja će biti viša i dugotrajnija no što se predviđalo (premda ne više tako oštra). Tu je i nemogućnost prilagodbe na rast kamatnih stopa. Hrvatska, u slučaju europskog minusa, osobito glavnih trgovinskih partnera (Italija i Njemačka), ima prostor od 3-6 mjeseci za pripremu i reakciju. No, prebacimo se preko Atlantika.
ŠTO KAŽE, A ŠTO MISLI JEROME POWELL?
Ono što je sada problem, to je tzv. strukturalna inflacija. Ona se ne vidi najbolje na cijenama dobara, već usluga. Američki FED je u zadnjim mjesecima inzistirao na tri stvari i da će jako pozorno motriti na “osnovna dobra, najamnine te osnovne usluge bez najamnine”, na što upozorava analitičarka Genevieve Roch-Decter. Ona ističe da “gotovo svaki put kad bi se govorilo o inflaciji, [Powell] je spomenuo da ćemo morati vidjeti manje napeto tržište rada da bismo postigli napredak u pogledu osnovnih usluga bez najamnina”. U prijevodu, manje novih radnih mjesta i niža povećanja plaća.
To je i specifičnost novonastale paradigme. Uz deglobalizaciju i nearshoring, što se odražava na pritiscima u globalnim lancima dobave te geopolitička repozicioniranja, imamo, kako Peter Schiff ističe, i pritisak radnika za većim plaćama (Schiff kritizira FED da krivo iščitava ovu situaciju). Imamo i potražnju poslodavaca za radnicima da se poslovi obave. Načelno meko slijetanje koje Powell ističe kao poželjno, nije jedino rješenje. Drugi način rješavanja ove situacije je – recesija. Jer Powell ne želi greške svoga preteče, Paula Volckera iz 70-tih. Potonji je prerano popustio, a inflacija se razbuktala. Tako možemo dobiti i treće razrješenje – stagflaciju.
Stoga gledamo rast troškova zaduživanja (bravo za one koji su fiksirali kamatne stope!). To prate i visoka strukturalna inflacija, kao i kontinuirano visoke cijene energije. Moje prognoze za 2023. su da se nećemo tako lako vratiti na stanje iz 2019. Ili preciznije, da taj film više nećemo gledati.
