Oči su uprte u Svjetsko prvenstvo, ali zanimljive se stvari događaju u ekonomiji. Cijene usluga u Hrvatskoj rastu, ali manje nego plaće. Cijene nafte su, s druge strane, pale nakon očito krhkog dogovora na relaciji SAD – Iran. Nestaje li ta ratna premija? Provjerite u novoj analizi. Podsjećam da je produktivnost hitna i najvažnija tema za domaće poduzetnike, a prije godišnjih odmora, donosim i dvotjedni test. Na kraju, malo nogometne inspiracije: pregled sličnosti i razlika ekonomija Hrvatske i Gane.
Petak, 19.6.
CIJENE USLUGA RASTU, ALI MANJE NEGO PLAĆE
Kako izvještava DZS, “cijene uslužnih djelatnosti pružatelja usluga u prvom tromjesečju 2026. porasle za 4,1% u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine”.
Najveći rast bio je kod poštanskih i kurirskih djelatnosti (za 18,8 %), izdavaštva (10,0 %) te usluga u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika (9,2 %).
Cijene su padale kod usluga iznajmljivanja i leasinga (- 1,0 %), savjetovanja u vezi s upravljanjem (- 0,5 %) te smještaja (- 0,4 %). Toliko o tome da se u turizmu nisu korigirale cijene!
U istom razdoblju usporedbe, bruto plaće zaposlenih porasle su za 8 posto. Ako pretpostavimo da su plaće u uslužnom sektoru rasle slično kao u ostatku ekonomije, to znači da je rast troškova plaća bio dvostruko veći od rasta prihoda u uslužnim djelatnostima.
Takve stope rasta dugoročno nisu održive i uz kontinuirano jak pritisak na marže, trebat će pronalaziti načine za jačanje produktivnosti.
A što ako ne možete kratkoročno apsorbirati sav troškovni pritisak? Provjerite kako pametno podići cijene.
Četvrtak, 18.6.
ZAŠTO PRODUKTIVNOST MORA BITI HITNA I NAJVAŽNIJA TEMA?
Već godinama upozoravam na limenku koja se uporno šutira niz cestu – a nije da pomažu “antiinflacijske” mjere – problem preniskog rasta produktivnosti. Naime, nominalni rast bruto plaća je u ožujku iznosio 8,4 posto. Za cijelu 2026. godinu, posljednja projekcija HNB-a je 7,9 posto.
Europska komisija je prognozirala 7 posto, no nisam siguran koliko je to moguće s obzirom na to da će stopa inflacije izgledno biti bliže 5 posto, a pritisak na realni rast plaća će i dalje biti visok jer radnika i dalje nedostaje.
Ako imamo pritisak na rast plaća zbog zategnutog tržišta rada, a istodobno nemamo rast produktivnosti, otkud će doći novac za povećanje primanja? Teško će doći iz dobiti. Neto marže poduzeća su ionako samo 5,6 posto i pale su u 2025. u odnosu na godinu ranije. Jedino privremeno olakšanje je što zasad postoji određen optimizam oko energetike jer je pao potpis na relaciji SAD – Iran.
No, kao što dobro znamo, sve to ne mora biti dugog vijeka. Zato se ne treba oslanjati na geopolitiku, nego iskoristiti ovaj kratki predah za sljedeće korake:
1. Automatizaciju, gdje je moguća.
2. Digitalizaciju, koja će omogućiti lakši i brži pristup podacima te, jednom kad su podaci digitalizirani, korak iz točke 1.
3. Optimizaciju. Nekad velike uštede dolaze iz jasnih rezova i eliminacije suvišnih koraka.
4. Bolju opremljenost. Ako promatramo dva osnovna inputa, rad i kapital, više kapitala na pravom mjestu može značiti da će radnikov doprinos imati veću vrijednost. Samim time, produktivnost raste.
Za ilustraciju: prosječna plaća u Hrvatskoj stoji više od 30.000 eura godišnje, u Gradu Zagrebu gotovo 36.000 eura! To treba zaraditi.
Koja je prednost za one poslodavce koji su snažno orijentirani na rast produktivnosti? Imat će veću profitabilnost i veću konkurentnost na tržištu rada. Radnici će dobiti bolje uvjete.
Pobjeda za sve.
Srijeda, 17.6.
KOLIKO SMO PLAĆALI ZA RIZIK: NESTAJE LI RATNA PREMIJA?
U pauzi od razmatranja formacije 3-4-2-1 i priprema za Englesku, gledamo cijene nafte i pitamo se: zašto indeks manjih poduzeća, kao što je Russell 2000, snažnije raste od S&P500 nakon najave dogovora o Hormuškom tjesnacu? Što će zaključiti FOMC nakon prvog sastanka s novim guvernerom FED-a, Kevinom Warshom?
I zaključno, što iz svega toga treba zaključiti direktor ili vlasnik malog i srednjeg poduzeća: nastupa li nova ravnoteža ili privremeno stanje koje treba iskoristiti? Odgovore pronađite ovdje.
Utorak, 16.6.
SLIČNOSTI I RAZLIKE U EKONOMIJAMA HRVATSKE I GANE
Ovo je nastavak prošlotjednog niza u kojoj sam analizirao sličnosti i razlike s ekonomijama naših protivnika na Svjetskom prvenstvu. Možda će vam biti neobično što sam, umjesto Engleske, najprije izabrao Ganu. No, ova zapadnoafrička zemlja ima velik potencijal: bilježi kontinuirani ekonomski rast svake godine još od 1983.
Pogledajmo nekoliko sličnosti ekonomija Hrvatske i Gane:
1. Obje zemlje imaju sličan nominalni BDP, kojeg MMF procjenjuje na 118,3 milijarde dolara (Gana), odnosno 116,5 milijardi dolara (Hrvatska) za ovu godinu.
2. Vrlo niske stope nezaposlenosti, i to u obje zemlje nešto ispod 4 posto.
3. Visoke razine izvoza sirovina. Obje zemlje imaju velike mogućnosti rasta prerađivačke industrije.
4. Visoka važnost stranih doznaka za domaći BDP kod obje zemlje.
A koje su ključne razlike?
1. BDP per capita je drastično niži u Gani jer na 240,000 km2 ima oko 35 milijuna stanovnika.
2. Iako je udio javnog duga u BDP-u kod Gane bio samo 31,3 % u 2011., za kraj 2026. je projiciran na preko 70 % i po tome je stanje lošije od Hrvatske, iako monetarna politika uspijeva u posljednje vrijeme pomoći u kontroli ovog udjela.
3. Stopa inflacije u Gani je srezana na ispod 4 posto i po tome je ispred Hrvatske. Uspjeh je u tome što je prije samo tri godine ova stopa iznosila preko 30 posto!
4. Gana je izraziti neto izvoznik sirove nafte, dok je Hrvatska izraziti neto uvoznik. Unatoč tome, obje zemlje zadovoljavaju značajan dio svojih energetskih potreba iz OIE, ponajprije hidroelektrana.
Ponedjeljak, 15.6.
DVOTJEDNI TEST: MOŽE LI VAŠ BIZNIS BEZ VAS?
Jednadžba je vrlo jednostavna: ako vaše poduzeće ne može izdržati ni dva tjedna bez vaše uključenosti, onda je toliko ovisno o vama da bez vas zapravo vrijedi – nula.
Kako funkcionira dvotjedni test? Kako biste ga prošli, u dva tjedna godišnjeg odmora vašim zaposlenicima, klijentima i dobavljačima:
- ne smijete se javiti na telefon
- ne smijete im slati mailove
- nema komunikacije porukama
- ne prijavljujete se na društvene mreže poduzeća ili njegovih brendova (komentirate, odgovarate i slično)
- općenito, ne dolazite u bilo kakvu interakciju s poslom.
Možda ne možete položiti dvotjedni test u ovom trenutku. No, možete se početi pripremati tako da imate dan, dva ili produljeni vikend na kojem se stvarno odmarate.
To nije samo stvar većeg strateškog odmaka ili mogućnosti za dulja razdoblja fokusiranog rada. To je, između ostalog, stvar zdravlja: smanjenja stresa, fiziološkog i psihičkog opterećenja, sprječavanja burnouta.
Osim toga, ovom vježbom izravno smanjujete jedan od najvećih rizika u poslovanju manjih i srednjih poduzeća: rizik ključne osobe. Pogađate, ključna osoba je najčešće osnivač.
Rad na ovome ujedno će učiniti vaše zaposlenike samostalnijima i slobodnijima poduzimati inicijativu, što može dati dodatni poticaj rastu vašeg poslovanja.
Ako želite napraviti brzi test spremnosti, kontaktirajte me i poslat ću vam ga besplatno.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
