Ušli smo u posljednji kvartal ove godine s rastućom inflacijom. No, ne brine samo rast cijena, već i sve skuplje financiranje javnog duga. Francuske su kamate na obveznice posebno ugrožene, a to bi se moglo preliti i na širu ekonomiju. Sve to utječe na to hoće li vaši projekti i investicije biti profitabilni u narednom razdoblju. Ne bi, stoga, u vrijeme sve skupljeg duga bilo zgorega osvijestiti koliko besplatnog kredita dajete – drugima? Čini se da je elektrifikacija u RH krenula snažnijim tempom, a donosim i podatke s europskog tržišta, gdje su giganti ponovno podbacili. Na kraju, saznajte koja uloga u vašem poduzeću postaje ključna kad prijeđete 20 milijuna eura.
Petak, 2.10.
INFLACIJA PONOVNO RASTE, BAŠ KAO I NEPOVJERENJE U FRANCUSKE FINANCIJE
Današnji podatak o inflaciji nije dobra vijest za Europu. Godišnja stopa u europodručju u rujnu je porasla s 3,2 na 3,8 posto, što je najviša razina u tri godine. Glavni pokretač ponovno je energija, čije su cijene više za 18,8 posto.
Dok građani gledaju račune, financijska tržišta gledaju prinose. Francuski prinos na desetogodišnju državnu obveznicu danas se kreće malo ispod 5 posto.
Još je važniji spread, odnosno razlika u odnosu na njemačku “desetogodišnju”: dosegnuo je približno 150 baznih bodova, najviše još od 2012. godine. Dakle, za svaki euro duga Francuzi će po ovim uvjetima platiti oko 40 % više u kamatama.
U Francuskoj se osjeća i opći rast cijene novca i dodatno nepovjerenje prema vlastitim javnim financijama i političkoj sposobnosti da ih stabilizira.
Današnja je opasnost, za razliku od posljednje epizode s rastom spreadova, da se fiskalno nepovjerenje proširi i poskupi financiranje drugih država, banaka i poduzeća.
ECB, doduše, danas ima dodatni instrument za suzbijanje neopravdanih i neurednih tržišnih poremećaja. Ali on nije čarobni štapić.
Hrvatska zasad ima znatno manju premiju prema Njemačkoj od Francuske. Ipak, i nama raste apsolutni trošak zaduživanja. Relativno dobar položaj i dalje znači skuplje refinanciranje, samo što je naše poskupljenje zasad nešto manjeg opsega. Zasad.
Za poduzetnika se sve to na kraju osjeti na računu: skuplja energija povećava troškove, više kamatne stope otežavaju financiranje, a sporija ili riskantnija naplata produljuje razdoblje koje treba premostiti kreditom.
Zato trebate pažljivo isplanirati svoju sljedeću investiciju te imati više scenarija za različite situacije po pitanju najvažnijih ulaznih troškova i cijene kapitala. Bez toga, vaše će odluke biti reaktivne i zakašnjele: kad voda već dođe do grla.
A onda je puno teže zaštititi dobit i likvidnost.
Četvrtak, 1.10.
ELEKTRIFIKACIJA U RH UZIMA MAHA, GIGANTI U EU GUBE UDIO
Europsko tržište novih automobila raste, ali taj rast ne znači automatski oporavak europske automobilske industrije.
Pet giganata (grupe Stellantis, Volkswagen, Renault, BMW i Mercedes) doživjeli su rast broja prodanih vozila, no taj je rast bio manji od tržišnog pa su zapravo izgubili udio. Kineski proizvođači doživljavaju snažan rast, ali još uvijek su duboko u jednoznamenkastom teritoriju. Iako su BEV po prvi put prestigla benzince za nekoliko tisuća vozila u prvih 8 mjeseci ove godine, treba se prisjetiti da je benzinski motor još uvijek zastupljeniji kao glavni pogon u najbrojnijoj klasi blagih hibrida (HEV).
Hrvatska prati rast ukupnog tržišta s 5 posto (EU: 5,3 posto). Elektrifikacija brzo napreduje s vrlo niske početne baze. Naime, u prvih je osam mjeseci udio BEV narastao na 4,2 posto sa samo 1 posto u istom razdoblju lani. No, baza je bila niska pa nije riječ o radikalnoj transformaciji. Snažno rastu i PHEV, dok benzinci padaju više nego dizelaši. Vjerojatno je jedan od razloga pada običnih benzinaca prijelaz na blage hibride.
Istovremeno, susjedna Slovenija bilježi čak 19,5 posto BEV među novoregistriranim automobilima, uz 20 posto ukupnog rasta tržišta. Značajan utjecaj na toliki raskorak kod BEV ipak ima i geografija, odnosno prostorna rascjepkanost naše zemlje. Na našem razvedenom teritoriju udaljenosti su veće, a manja je i gustoća naseljenosti, što utječe na infrastrukturu.
A što još utječe na domaći vozni park? Za cjelovitu sliku treba uzeti u obzir i uvezena rabljena vozila, posebno ona mlađa.
Srijeda, 30.9.
KLJUČNA ULOGA U VAŠEM PODUZEĆU KAD PRIJEĐETE 20 MILIJUNA
Svaka velika promjena, npr. ulazak na novo tržište, akvizicija, digitalizacija, promjena poslovnog modela, prijenos na drugu generaciju, na kraju se svodi na pitanje: hoće li uloženi kapital vratiti više nego što košta?
To pitanje postavlja (ili bi trebao) financijski direktor. No, većina financijskih direktora nije zapošljavana za pružanje odgovora na to pitanje. Time se gubi i veza između strategije i korištenja novca.
Pročitajte na kojih pet pitanja morate znati odgovor ako se u vašoj kompaniji ne baca novac napamet!
Utorak, 29.9.
“SVI PODIŽU, JA NE ČUJEM!”
Što je to što ne čujemo, a trebali bismo? Iako je javna pozornost ovih dana na štrajku ili stadionu, poduzetnici bi trebali gledati u potpuno drugom smjeru.
A taj smjer su indikatori najvećih svjetskih ekonomija i njihove obveznice, baš kao i nedavna podizanja referentnih kamatnih stopa ključnih svjetskih banaka.
Zašto vas se to tiče? Jer to utječe na to hoće li vaše investicije i projekti biti profitabilni u narednim godinama. Provjerite zašto!
Ponedjeljak, 28.9.
KOLIKO BESPLATNOG KREDITA DAJETE SVOJIM KUPCIMA?
Znate li da velik dio poduzetnika svojim kupcima daje besplatni kredit? Možda zvuči neobično, ali je tako.
Riječ je o razlici između prosječnih dana naplate potraživanja te valute plaćanja, odnosno iskazanog roka. Tu novac jednostavno prolazi kroz prste.
Izračunajte iznos – mogao bi vas iznenaditi!
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
