Ove godine euro slabi u odnosu na dolar, baš kao i u odnosu na švicarski franak. Znate li da to donosi dvostruki udar na domaće poduzetnike? Pojašnjavam dva važna financijska pojma: razdoblje povrata i run rate te pojašnjavam zamke koje skrivaju. Kad smo kod zamki, provjerite oko čega smo još često naivni, a može nam ozbiljno ugroziti likvidnost. Na kraju, kao uvod u Dobitnu formulu u Bjelovaru sljedećeg tjedna, pripremio sam nekoliko zanimljivih podataka o poduzetnicima iz Bjelovarsko-bilogorske županije.
Petak, 9.10.
KOJE ZAMKE NOSI ANUALIZIRANI TEKUĆI PRIHOD, ODNOSNO RUN RATE?
Prema medijskim izvještajima, OpenAI-jev annualized revenue run rate približava se 50 milijardi dolara, dok su ranije spominjani viši iznosi. Razlika se povezuje i s metodologijom iskazivanja prihoda preko partnera. To nije isto što i pad već ostvarenih godišnjih prihoda.
A što je taj run rate? Možemo ih prevesti kao anualizirane tekuće prihode, pri čemu je ovo “tekući” dosta fleksibilan pojam. Naime, ako poduzeće u jednom mjesecu ostvari 10 milijuna eura prihoda, jednostavna anualizacija daje run rate od 120 milijuna eura.
To ipak ne znači da je u posljednjih 12 mjeseci ostvarilo 120 milijuna eura prihoda! Pokazatelj zanemaruje sezonalnost, jednokratne učinke i promjene dinamike prodaje.
Australski Firmus, developer AI podatkovnih centara, prema medijskim izvještajima povukao je planirani IPO. Investitori su postali oprezniji prema valuacijama koje se oslanjaju na kapacitete i zaradu koji tek trebaju nastati – ukratko, prema pokazateljima kao što je run rate.
Run rate ili anualizirani tekući prihod nije ujedno i ostvareni godišnji prihod. Buduća EBITDA nije današnji slobodni novčani tok. A rast prihoda ne znači automatski stvaranje vrijednosti.
Koje pokazatelje onda treba gledati? Prije svega, ostvaruje li poduzeće povrat iznad troška kapitala (tako da je ROIC > WACC). To vrijedi jednako za AI kompaniju i hrvatsko proizvodno poduzeće koje planira novu investiciju.
Cilj ne trebaju biti zavaravajuće metrike, već stvarna izgradnja vrijednosti poduzeća. A o tome kako povećati tu vrijednost, poslušajte sljedećeg petka na Dobitnoj formuli.
Četvrtak, 8.10.
KAKO POSLUJU PODUZETNICI U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI?
Sljedećeg petka, 16.10. posjetit ću Bjelovar u sklopu konferencije Dobitna formula. Tom prigodom želim podijeliti nekoliko uvida o značajkama lokalne ekonomije:
1. Visok udio prerađivačke industrije. Ova je industrija zaslužna za čak 39 posto prihoda na razini županije, što je gotovo dvostruko više nego na državnoj razini.
2. Relativno niska profitabilnost. Ako gledamo neto maržu, ona je za prošlu godinu iznosila nešto ispod 4 posto (RH: 5,6 posto). Jedino se u 2023. približila granici od 5 posto i posljednjih je godina ispod hrvatskog prosjeka.
3. Visok pritisak na rast plaća. Od 2022. do 2025. prosječna je neto plaća rasla od 732 eura do 1.092 eura, pri čemu su sve tri godišnje stope iznosile preko 10 posto.
4. Ispodprosječna vrijednost prihoda po zaposlenom. Za razliku od 170.116 eura prihoda po zaposlenom na razini Hrvatske, ova županija bilježi 118.769 eura.
5. Pad vrijednosti investicija u dugotrajnu imovinu u posljednje dvije godine ispod državnog prosjeka.
6. Relativno visok poduzetnički značaj Bjelovara, iako ne koliko bi se moglo pretpostaviti. Županijsko sjedište ima više od trećine stanovništva županije te oko polovice poduzetnika. No, ima i drugih svijetlih primjera: Grubišno Polje ima više poduzetnika na 1000 stanovnika.
7. Jedina dva poduzeća s više od 100 milijuna eura prihoda u prošloj godini unutar županije su: Kronospan CRO d.o.o. i PRIMA COMMERCE d.o.o. Međutim, neto dobit veću od 3 milijuna eura imaju samo INTER-PROMET d.o.o. iz Sirača, BKL d.o.o. iz Bjelovara te Stočarstvo Raič, obrt za uzgoj goveda.
Ako vas zanima više o tome kako povećati profitabilnost svog poduzeća ili pripremiti svoj biznis za prodaju, još se stignete prijaviti na Dobitnu formulu preko ove poveznice.
Srijeda, 7.10.
NEMOJTE BITI NAIVNI I UPASTI U OVU ZAMKU
Ako trljate ruke čim sklopite dobar dogovor, nije zgorega ostaviti mjesta oprezu. Računovodstveno gledano, vaš prihod raste čim izdate račun, no najvažnije pitanje nije to nego – hoće li se to osjetiti na računu?
Nerijetko se događa da kupac uđe u poteškoće pa odgađa plaćanje ili se ono uopće ne dogodi. A to stvara i financijske i porezne zavrzlame. Zato preporučujem ovaj članak s portala Bon.hr, koji vam donose 12 znakova da vam kupac neće platiti sljedeći račun. Vrijedi ih proučiti.
Tako ćete spriječiti upadanje u zamku velikih planova i investicija dok novac od posla još nije sjeo. Bez novčanog priljeva ili toka, takav proknjiženi prihod samo ruši vašu kvalitetu dobiti, a potencijalno može ugroziti i bonitet cijelog poduzeća.
Utorak, 6.10.
ZAŠTO EURO SLABI?
EUR/USD je u utorak bio na oko 1,12. Dan ranije, euro je bio na 1,116 USD, najniže u 17 mjeseci. Euro slabi, i to oko 4,5 posto prema dolaru u odnosu na početak godine (kad je bio oko 1,18).
Ovo nije samo priča o ECB-u iz četiri razloga:
1. Francuska. Njihov desetogodišnji prinos prošlog tjedna približio se 5 posto, iako se danas spustio na 4,7 posto. Spread prema njemačkom Bundu snažno se proširio. Tržište sve više ugrađuje francuski fiskalni i politički rizik u cijenu duga.
2. Američki prinosi. Njihova desetogodišnja obveznica je trenutačno na 5,27 %, pa dolar i dalje ima vrlo snažnu relativnu kamatnu potporu.
3. Energija. Europa je neto uvoznik energije. Viša cijena nafte i osobito dizela pogoršava uvjete trgovanja eurozone i povećava potražnju za dolarom.
4. Neugodna pozicija ECB-a. Philip Lane danas kaže da zasad ne vidi snažne inflacijske efekte drugog reda koji su posljedica energetskog šoka. To ECB-u daje prostor da ne reagira agresivno, ali istodobno smanjuje kamatnu podršku euru.
Meni je posebno zanimljiv odnos EUR/CHF. Švicarski franak ponovno funkcionira kao europska sigurna luka. Iako zadnjih pola godine euro jača, problemi s Francuskom naglo su ojačali franak. Postoji mogućnost njegova daljnjeg jačanja ako francuski problem ne bude riješen.
DVOSTRUKI UDAR ZA DOMAĆE KOMPANIJE
Hrvatska kompanija koja prodaje u eurima, a nabavlja robu u USD upravo dobiva dvostruki udar: skuplji inputi u dolarima + energija i prijevoz rastu = bruto marže padaju.
Primjerice, ako američki input stoji milijun dolara:
- pri EUR/USD 1,20 košta oko 833 tisuće eura
- pri 1,12 košta oko 893 tisuće eura
- pri 1,10 košta oko 909 tisuća eura.
Dakle, bez ikakve promjene dolarske cijene robe, pomak s 1,20 na 1,12 povećava trošak u eurima za oko 7,1 %.
Zato su važni forward i hedging. Ako poduzeće zna da će za tri ili šest mjeseci trebati 500 tisuća dolara ili milijun dolara za nabavu, ne mora se brinuti hoće li EUR/USD biti 1,15 ili 1,05. Može unaprijed zaključati tečaj za dio očekivane izloženosti.
I ne bih hedžirao 100 %. Za malo i srednje poduzeće je često racionalnije nešto poput 50–70 % visoko izvjesne USD izloženosti forwardom. Ostatak se može ostaviti otvoren ili koristiti opciju ako je volumen nabave neizvjestan.
Reuters ističe da bi za ozbiljniji oporavak eura trebalo vidjeti ili značajniji pad energije ili uvjerljivo francusko fiskalno poboljšanje. Zasad ni jedno nije očito.
Ponedjeljak, 5.10.
RAZDOBLJE POVRATA: DOBAR FILTER, LOŠ SUDAC
Razdoblje povrata je najpopularniji investicijski kriterij kod malih poduzetnika, i to s razlogom. Jednostavno ga je izračunati napamet, razumije ga svatko i odgovara na pitanje koje poduzetnika stvarno muči — kad ću vratiti uloženo? Problem nastaje kad taj filter postane jedini kriterij za odlučivanje. Više o tome ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
