Kraj siječnja u Hrvatskoj donosi polagano navikavanje na suživot s eurom i prave zimske temperature. Stiže li zima i svjetskom gospodarstvu, i kad nam dolazi recesija? Prijeti li bankrot SAD-u uslijed dosegnutog maksimuma javnog duga? Zašto sve više plaćamo karticama, nevezano uz uvođenje eura, i zašto je gotovina sve skuplja? Kamo idu cijene nekretnina? Provjerite odgovore na ova i druga ključna pitanja u još jednoj čitanci!
Petak, 27.1.
SVJETSKA RECESIJA: U IŠ ČEKIVANJU GODOTA?
Hajdemo odmah “u glavu”. PCE indeks, koji mjeri američku inflaciju kroz osobnu potrošnju, pao je u četvrtom kvartalu 2022. u odnosu na treći. Tako je ovaj indeks, tjedan dana prije odluke najveće središnje banke o visini povećanja kamatnjaka, pao ispod FED-ove stope.
Stoga vrijedi naznačiti opažanje našeg cijenjenog ekonomista Velimira Š onje o karakteristici ove dugo najavljivane krize (recesije) koja nikako da dođe. Ja ću je malo parafrizirati: ovo je čudna recesija jer imamo stalnu glad za novim radnicima. Teško je govoriti o recesiji ako nema nezaposlenosti! Znači li to da je recesija Godot koji jednostavno – ne dolazi? Više u ovom pregledu.
Četvrtak, 26.1.
GOTOVINA SVE SKUPLJA, KARTICE SVE POPULARNIJE
U članku od srijede načeo sam temu digitalnih valuta (CBDC). Nakon toga, dolazi na red gotovina i kartično plaćanje. Dva desetljeća jeftinog novca na globalnoj razini (niske kamatne stope) dovele su do toga da financijske institucije manje zarađuju iz tog dijela poslovanja (kamatni prihodi), pa su se okrenuli nekamatnim prihodima.
Trošak angažmana kapitala investitora koji odražava ukupni rizik nije magično nestao globalnim padom kamatnih stopa. Zato su taj dio financijske institucije nadoknadile — naknadama. Taj trošak je postojao i prije, samo se nije naplaćivao. O čemu se radi, i koji su ključni trendovi zbog kojih je gotovina sve manje popularna? Pročitajte ovdje.
Srijeda, 25.1.
JE LI IZGLEDAN AMERIČKI BANKROT?
Vrč ide na vodu dok se ne razbije, kažu. U modernoj povijesti, bankrot SAD-a nikad se nije dogodio. Dakle, ako posudiš Amerikancima, uvijek će ti biti vraćeno uredno i na vrijeme, s kamatom. Trenutno je dosegnut samonametnuti vrh ili krov od 31.400 milijardi dolara u apsolutnom iznosu.
SAD su u dobitnoj poziciji jer su — Amerikanci, pa se zbog važećeg svjetskog poretka mogu zaduživati sve više i više. No, hoće li se ovaj put nadležni ipak propustiti dogovoriti o povećanju samonametnutog maksimuma? I koje signale daju prinosi na obveznice? Više saznajte klikom na ove podcrtane riječi.
Utorak, 24.1.
KAMO IDU NEKRETNINE
Rast kamatnih stopa uvijek povlači pitanje: slijedi li za njim pad cijena nekretnina? Prije dva tjedna vlasnik Opereta nekretnina, Boro Vujović, komentirao je stanje nekretninskog tržišta. Naveo je da kupci iz drugih zemalja najviše dolaze iz nama bliskih zemalja: Slovenija, Austrija i Njemačka.
Ulaskom u šengenski prostor, jačat će potražnja za luksuznim nekretninama, osobito uz more: to su kupci iz navedenih zemalja, koji su i glavni generatori rasta potražnje. Prelazak na euro u tom smislu nije donio ništa novo, jer kvadrati su se i prije računali u eurima (jest samo kod eliminacije valutnog rizika za domaće dužnike). Provjerite ovdje koji su razlozi za pad potražnje za domaćim nekretninama, ali i zašto on neće biti jednako izražen u različitim dijelovima Lijepe naše!
Ponedjeljak, 23.1.
CIJENE SIROVINA: PRILIKA ZA MALE PODUZETNIKE?
U prva tri tjedna ove godine, burze donose mnoštvo zanimljivih događaja. Prošlog je tjedna cijena (17.1.2023.) europskog plina na burzama dosegnula cijenu nešto ispod 52 EUR/MWh. Na toj razini nije bila od kolovoza 2021. Snažnije otvaranje Kine može utjecati na porast cijene plina (i na cijene sirovina). Š to nam to donosi slabi dolar i za kakve bi se kamatne stope mogle odlučiti središnje banke? Kako se kreću kamatne stope na tržištu i o čemu mali i srednji poduzetnici trebaju voditi računa? Na koncu, zašto bi cijene sirovina mogle biti prilika za male poduzetnike? Provjerite u pregledu od ponedjeljka.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
