Bližimo se stotoj čitanci, odnosno stotom tjednom pregledu. U drugom tjednu svibnja pomalo se zahuktava turistička sezona: pogledajte što donosi novi prijedlog Zakona o turizmu i kakvu će ulogu imati indeks turističke razvijenosti te tko bi mogao plaćati eko doprinos. Provjerite i koju sam zanimljivu misao čuo na ovotjednom Free Market Road Showu te kakav je utjecaj cijena stanovanja na američku inflaciju.
Saznajte i pada li proizvođačka inflacija u Hrvatskoj te zašto je za poduzetnike važno koristiti Altmanov Z-Score model. Inače, legendarni profesor Altman dolazi u Hrvatsku sljedeći tjedan, na konferenciju “Challenges of Europe”, na kojoj ću i sam prisustvovati. Na koncu, provjerite i gdje možete pronaći izračunat Altmanov Z-Score za sva poduzeća u Hrvatskoj!
Petak, 12.5.
NOVI ZAKON O TURIZMU: INDEKS TURISTIČKE RAZVIJENOSTI I EKO POREZ
Iako Hrvatska ima nekoliko zakona koji uređuju područje turizma, prema riječima ministrice Brnjac, ovakav zakon još nismo imali. Koje su to revolucionarne novine? Računat će se indeks turističke razvijenosti, koji se razlikuje od grada do grada, od općine do općine. Ministrica je navela tipičan primjer Vrgorca i Rovinja. Vjerujem da stoga i zaključuje da “nema jedinstvenog recepta”, odnosno da će se on razlikovati ovisno o destinaciji. I sam zagovaram upravljanje destinacijom kao alat za povećanje konkurentnosti turizma, premda je pitanje kako će ono biti izvedeno. Zasad je rečeno kako će upravljanje destinacijom pasti na lokalnu sredinu, odnosno gradonačelnike i načelnike općina. Prije toga će se napraviti krvna slika, za što će poslužiti spomenuti indeks turističke razvijenosti (ITR). Govori se i o ekološkom doprinosu ili porezu. Tko će ga plaćati te koji su drugi izazovi pred hrvatskim turizmom, čitajte ovdje.
Četvrtak, 11.5.
FREE MARKET ROAD SHOW I REDISTRIBUCIJA
U četvrtak se održao 14. Free Market Road Show, manifestacija diljem Europe koju organizira Austrian Economics Center. Volio bih istaknuti jednu od misli koju sam čuo na toj konferenciji. Radi se o ideji da je uloga države u društvu promicati opće dobro svih stanovnika. To je danas posebno vidljivo, kada je ta uloga na određen način oteta, nauštrb prevelikog naglaska na to da se provodi redistribucija.
A kad smo kod redistribucije, ministar financija Marko Primorac izvijestio je kako je gotovo polovica iznosa prikupljena od izvanrednog poreza na prekomjernu dobit već redistribuirana. Prikupljeni iznos je, dakle, podbacio od inicijalno planiranog. Porez je uveden u okviru jesenskog paketa mjera Vlade od 21 milijardu kuna. Financiranje tog paketa palo je velikim dijelom na HEP, koji je doprinio sa 6 milijardi kuna. Već tada je bilo jasno, zbog gubitaka u prvom polugodištu 2022., da će HEP teško to izdržati. Vlada je preko savjetnika tad poručila “izdržat će, morat će izdržati”. Nije izdržao, ide se u dokapitalizaciju.
Je li država previše naglasila svoju redistributivnu ulogu nauštrb podrške tržišnom natjecanju, provedbe zakona ili zaštite prava? Evo mog promišljanja.
Srijeda, 10.5.
UTJECAJ CIJENA STANOVANJA NA AMERIČKU INFLACIJU
Važno je razumjeti da Amerikanci cijene stanovanja najčešće gledaju kroz cijene najma. Materija je kompleksna, no da ponudim kontekst: malo više od trećine Amerikanaca živi u unajmljenim stanovima, ostali ih kupuju. Uz pojam “stanovanje” ruku pod ruku ide i “inflacija stanovanja” (housing inflation). Što je o tome u posljednje vrijeme govorio Jerome Powell, čelnik FED-a? U veljači je očekivao da će ona minuti te u drugom dijelu godine pasti.
Sad se vidi da je u SAD-u primat preuzela temeljna potrošačka inflacija, koja izuzima utjecaj hrane i energije. Tako je ona veća od ukupne potrošačke inflacije. Iz toga možemo zaključiti da hrana i energija više nemaju tako značajnu ulogu u rastu cijena za potrošače. Što se onda događa, i kakvu ulogu u svemu tome imaju spomenute cijene stanovanja?
Utorak, 9.5.
ZAŠTO JE ALTMANOV Z-SCORE MODEL VAŽAN ZA PODUZETNIKE
Na ovom sam blogu već pisao o Altmanovom Z-Score modelu. Bio mi je veoma koristan kad sam ustvrdio da se stečaj Uljanika mogao predvidjeti i mnogo ranije nego je do njega došlo. Najviše ga cijenim kao alat za okvirnu procjenu financijske stabilnosti i vjerojatnosti bankrota poduzeća, a tu mi je najvažnije prepoznati trend. Na određen način, testiram i vjerodostojnost financijskih izvještaja te njegovu kvalitetu. Osim što ovaj model predviđa bankrot, u njemu se ogleda i financijsku stabilnost poduzeća.
Pitanje koje se postavlja: može li se Altmanov Z-Score model koristiti i za mala i srednja poduzeća? Možemo li pomoću njega provjeriti koliki je rizik da naši kupci, dobavljači ili poslovni partneri odu u stečaj? Pogledajte njegove prednosti, ali i ograničenja.
Ponedjeljak, 8.5.
PADA LI PROIZVOĐAČKA INFLACIJA U HRVATSKOJ?
Više sam puta isticao koliko je važno pratiti kolika je proizvođačka inflacija u Hrvatskoj, jer ona prethodi potrošačkoj i najavljuje njena buduća kretanja. DZS je tako izvijestio kako su ukupne proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u travnju 2023., u usporedbi s ožujkom 2023. niže za 0,9 %, a u odnosu na travanj prošle godine više za 6,5 %. To su dobre vijesti, jer često naglašavam kako je važno promatrati mjesečne trendove. No, kako stojimo s temeljnom inflacijom u proizvođačkom dijelu, dakle, onom koja je lišena efekata energije? Stišava li se proizvođačka inflacija u Hrvatskoj, i kolika je u odnosu na ostatak Europe? Više pročitajte ovdje.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
