Američka ministrica financija i nekadašnja guvernerka FED-a Janet Yellen u ponedjeljak je najavila kako bi se SAD mogao suočiti sa značajnim odgovorom Kine na očekivane nove carine koje planira uvesti Bidenova administracija. Ove carine ciljaju na specifične sektore kao što su: električna vozila, poluvodiči, solarna oprema i medicinska opskrba. U međuvremenu, objavljene su i nove carine, koje nastavljaju trend protekcionističkih trgovinskih politika započetih za Trumpove administracije. Nove su carine samo fokusirane na strateške industrije. Znači li to da nam se bliže novi carinski ratovi i kakve bi mogle biti posljedice?
NEMA PROMJENE U AMERIČKOJ POLITICI
Ovu sam situaciju najavio kad je Bidenova administracija preuzela upravljanje u zimu 2020. Izjavio sam da neće doći do bitnih promjena u američkoj politici. Pod Bidenom, strategija SAD-a čini se usmjerena na specifične industrije koje se smatraju strateškim za nacionalnu sigurnost i konkurentsku prednost SAD-a. Ove industrije uključuju sektore u kojima Kina trenutno drži globalni primat, zahvaljujući masovnim subvencijama domaćim proizvođačima. Uvođenje carina na ove proizvode moglo bi potaknuti domaću proizvodnju u SAD-u i smanjiti ovisnost o kineskom uvozu. Zanimljivo je kako su SAD spremne odbaciti zelenu tranziciju i proklamirane klimatske rizike u korist svog ekonomskog prosperiteta, kako piše Jutarnji.
Treba se zapitati zašto se jedan dio javnosti čudi drugom kad kažu da se zelena tranzicija i klimatska agenda koriste za ucjenu manjih zemalja? Nevjerojatno je da kultura političke korektnosti u Europi ne dopušta postavljanje ovakvih pitanja. A kao što znamo, Europa je duboko ugazila na put uništenja vlastite industrije. Pogotovo autoindustrije.
CARINSKI RATOVI I NJIHOVE POSLJEDICE
U međuvremenu su objavljene i visine novih carina. Tako će ove godine uvesti, između ostalih:
- 100 % na električna vozila (umjesto dosadašnjih 25 %)
- 50 % na solarne ćelije (umjesto 25 %)
- 25 % na litij-ionske baterije za vozila i dijelove za baterije (umjesto 7,5 %)
- 25 % na određene kritične minerale (umjesto 0 %).
- 25 % na dizalice za istovar kontejnerskih brodova.
Kasnije će se uvesti:
- 50 % na poluvodiče (umjesto 25 %) do 2025.
- 25 % na druge litij-ionske baterije do 2026.
- 25 % na prirodni grafit i permanentne magnete do 2026.
Ove mjere mogu izazvati značajne ekonomske posljedice, kako za američke potrošače, tako i za globalno gospodarstvo. Povećanje carina može dovesti do povećanja cijena za američke potrošače i potencijalno usporiti usvajanje novih energetskih tehnologija. S druge strane, može potaknuti i razvoj domaćih industrija u tim sektorima. To bi moglo pomoći u stvaranju radnih mjesta i smanjenju vanjskotrgovinskog deficita SAD-a. Ovdje ima sličnosti s pritiskom SAD-a na Japan u osamdesetima. Japan je tada, protivno svojim interesima, pristao na Plaza Accord i tako sebi priskrbio izgubljeno desetljeće.
Kina je već signalizirala da smatra nove carinske mjere kontraproduktivnima i štetnima za globalnu ekonomiju. Postoji realna mogućnost odmazde od strane Kine, što je spomenula i Yellen. To može dovesti do eskalacije. Carinski ratovi poput ovog mogli bi utjecati na globalne opskrbne lance i ekonomske odnose. SAD se nada da će uspjeti postići koordinaciju s drugim zemljama G7. Kad bi uspjeli zajednički nastupiti protiv kineskih trgovinskih praksi, to bi moglo ojačati njihovu poziciju.
GLOBALNO ŠIRENJE TROŠKOVA OVOG SUKOBA
Dok Bidenova administracija nastoji rekalibrirati američko-kineske ekonomske odnose, postavlja se pitanje hoće li koristi od zaštićenih domaćih industrija nadmašiti potencijalne kratkoročne ekonomske štete i rizike od trgovinskog rata. Uvođenje ovih carina je jasno usmjereno na dugoročno osiguranje američke industrijske i tehnološke suverenosti. No, s trenutnom globalnom ekonomskom situacijom, svaki dodatni poremećaj može imati nepredviđene posljedice. Ovi potezi također reflektiraju širi geopolitički sukob između SAD-a i Kine, gdje trgovina postaje još jedno sredstvo u arsenalu međunarodnih odnosa. Globalno gledajući, izvjesno je da će trošak širenja ovog sukoba zapravo biti globalno raspoređen. To znači: i na zemlje poput Hrvatske.
U svemu tome, valja pratiti cijene metala. Bakar je u posljednjih par mjeseci eksplodirao u cijeni. Taj je metal, kako sam pisao, još važniji u budućoj zelenoj tranziciji. Iako je cijena bakra sigurno djelomično pod utjecajem mogućeg preuzimanja Anglo-Americana od strane BHP-a, kinesko gomilanje zaliha sigurno ima utjecaja, jer se Kina kladi na buduću geostratešku paradigmu. Čak ako i ne bude lider u novom poretku, Kina se želi osigurati tako da Zapadu prodaje sve nedostupniju sirovinu.
Sigurno ne jeftino.
