Tjedna čitanka #182

Fiskalizacija 2.0

Objavljeni su novi europski podaci o inflaciji: ona se smiruje, premda je još uvijek povišena. Kako je reagirao ECB i koje riječi Christine Lagarde valja zapamtiti s posljednje konferencije za novinare? Na domaćem frontu, stiže Fiskalizacija 2.0, koja donosi brojne novosti u računovodstvu i poslovanju. Jeste li upoznati s njima? Europska komisija je najavila program ReArm Europe, koji podrazumijeva značajne fiskalne poticaje za obrambene izdatke. Zato sam iznimno oprezan. A kad smo kod obrane, u petak sam obranio doktorat u Eisenstadtu u Austriji i priveo kraju jedno dugo putovanje. Vjerujem da je istraživanje koje stoji iza njega poučno za svakog domaćeg poduzetnika.

Petak, 7.3.

DOKTORAT JE OBRANJEN!

Jedno je dugačko putovanje u petak napokon privedeno kraju: doktorirao sam pri Doctorate Paneuropean Studies, Joint PhD Programmes u Eisenstadtu u Austriji. Temi dodane ekonomske vrijednosti (EVA, Economic Value Added) u hrvatskim poduzećima posvetio sam značajan dio svog života i drago mi je da nalaze svog istraživanja mogu podijeliti s vama.

Zahvaljujem brojnim ljudima koji su me podržali i pomogli u ovoj misiji. Sve me je ovo izgradilo i transformiralo kako bih još bolje pomagao poduzetnicima. U tome ne namjeravam stati! U tom smislu, pozivam sve poduzetnike iz Slavonije i Srijema na prvu ovogodišnju Dobitnu formulu u Vinkovcima, koja se održava u petak, 28. ožujka.

Četvrtak, 6.3.

ECB: SMANJENJE KAMATNJAKA, POVEĆANJE NESIGURNOSTI

Naoko ništa neočekivano na današnjoj konferenciji ECB-a, no uvijek je dobro provjeriti detalje, a ne samo naslov. Evo što bih izdvojio iz ECB-ove objave i konferencije za novinare:

  • Referentna kamatna stopa očekivano se spušta za 0,25 postotnih bodova i sada iznosi 2,50 posto.
  • Nove procjene o BDP-u i inflaciji ECB-a reflektiraju lošija očekivanja. Naime, procjena gospodarskog rasta za 2025. korigirana je s 1,1 na 0,9 posto, a za 2026. 1,4 na 1,2 posto. Prognozirana inflacija za 2025. sad je 2,3 posto (prije 2,1), a za 2026. ostaje jednaka – 1,9 posto. Napomena: ove su procjene napravljene prije EK-ove najave ReArm Europe i njemačkih planova povećanja ulaganja u obranu.
  • Čelnica ECB-a Christine Lagarde u više je navrata istaknula kako su rizici i nesigurnosti povećane. To potvrđuje i donji grafikon. Ako nije jasno što će napraviti velike svjetske ekonomije, onda treba ostati oprezan.
  • Današnje priopćenje ECB-a ističe da “monetarna politika postaje značajno manje restriktivna“. Pojašnjavaju to činjenicom da smanjenje kamatnjaka čini zajmove povoljnijima za poduzeća i kućanstva, a rast kredita ubrzava.
  • Lagarde ocjenjuje kako je inflacija, premda nešto niža nego u siječnju, još uvijek visoka te da bi “opća eskalacija u trgovinskim napetostima” mogla uzrokovati deprecijaciju eura.
  • Tržišta još uvijek očekuju oko dva dodatna spuštanja kamatnih stopa ove godine. Dakle, rizici na strani financiranja više ne proizlaze iz eventualnog podizanja kamatnih stopa. Fokus za poduzetnike treba biti na drugim rizicima, kao što su rizici likvidnosti ili promjene tečaja.

Katkad je teško pratiti sve promjene u vezi monetarne politike i financijskih tržišta, a sva ona utječu na vaše poslovanje. Stoga, ako ste poduzeće s prihodima između 3 i 50 milijuna eura, razmislite o angažmanu vanjskog direktora financija (rent-a-CFO), koji će o ovom brinuti umjesto vas. Dogovorite sastanak ovdje.

Grafikon 1. Neizvjesnost ekonomske politike u svijetu prema izdvojenim indeksima
Izvor: LSEG Datastream, Reuters

Srijeda, 5.3.

STIŽE FISKALIZACIJA 2.0: JESTE LI SPREMNI?

Znate li da bismo od 1. siječnja 2026. trebali slati e-račune svim drugim domaćim poduzetnicima-klijentima? Kako navodi računovodstveni servis Brojevi, “nakon uvođenja, poduzetnici će morati sve izlazne račune izdavati putem aplikacije koja će taj račun dostaviti drugom poduzetniku i Poreznoj upravi.” U okviru projekta Fiskalizacija 2.0, Porezna uprava planira uspostaviti besplatnu aplikaciju za zaprimanje e-računa koja će biti omogućena malim poreznim obveznicima.

Novost je da će rok za predaju PDV obrasca za mjesečni obračun PDV-a biti zadnji dan u mjesecu, a ne više dvadeseti. Isto tako, ukinut će se određeni statistički obrasci i prijave, ali pravi potencijal leži u tome što će još više vrijednih podataka biti dostupno u realnom vremenu za vaše sustave kontrolinga. Jeste li već dobili obavijest od svog računovodstva o projektu Fiskalizacija 2.0?

Utorak, 4.3.

REARM EUROPE: NOVO NAORUŽAVANJE NAJVIŠE KORISTI – ŠVEDSKOJ?

Nova kriza, novi fiskalni poticaji! Ovaj put i pokušaj mobilizacije privatnog kapitala. Naime, predstavljen je ambiciozni program ReArm Europe, i to baš kad je Carinski dan (Tariff Day) poljuljao burze diljem svijeta. To uključuje i Zagrebačku, koja je zaronila oko 3,3 posto prema kraju utorka. Koje su opasnosti novog programa i zašto treba biti oprezan kod procjene njegovih efekata, donosim u najnovijem osvrtu.

Ponedjeljak, 3.3.

ŠTO ZAPAMTITI NAKON NAJNOVIJIH PODATAKA O INFLACIJI

Eurostat je u ponedjeljak objavio nove podatke o inflaciji za zemlje eurozone. Izdvojio sam pet točki za zapamtiti iz ove objave i dostupnih podataka:

  1. Hrvatska je stopa inflacije druga najviša u eurozoni. Na godišnjoj razini iznosi 4,7 posto, dok je u veljači razina cijena ostala jednaka kao i u siječnju.
  2. Isto tako, u nas je razina cijena usluga u odnosu na siječanj ostala jednaka, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 5,7 posto, javlja DZS.
  3. Jedino Estonija ima višu godišnju stopu inflacije, međutim tamo je najveći doprinos porastu imao veliki rast cijena struje. Nakon Hrvatske, po stopi inflacije slijede Belgija (4,4 %) i Slovačka (4 %). Najniže stope inflacije bilježi Francuska (0,9 %), Irska (1,3 %) i Finska (1,5 %).
  4. Stopa inflacije u eurozoni iznosi 2,4 % na godišnjoj razini, što je pad u usporedbi s 2,5 % u siječnju. Kako se stabilizirao raniji rast plaća, to se prelijeva na cijene usluga, čiji je rast napokon usporio.
  5. U četvrtak stiže odluka ECB-a o spuštanju temeljne kamatne stope. Ona bi trebala pasti za 0,25 postotnih bodova na 2,5 %. Većina tržišnih sudionika očekuje spuštanje na 2 % do kraja godine, posebice jer je zabrinutost oko slabašnog gospodarskog rasta nadjačala strah od povećane inflacije.

Detaljniji podaci bit će dostupni sredinom mjeseca. Više o tome kako se mjeri inflacija i koje su različite metodologije mjerenja (npr. između DZS-a i Eurostata) pronađite ovdje.

***

Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.

Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.

Nema besplatnog ručka - ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: