Dogodilo se i to, novi rekordi su tu. Valuacije prelaze multiple. Kako prenosi Reuters, ovog tjedna je unaprijedni omjer cijena i zarada (tzv. forward P/E ratio) prešao 20,4. To je najviša vrijednost od veljače 2022., a višegodišnji prosjek iznosi 15,7. Hoće li ili neće ovaj globalno važni indeks “poslušati” statistički zakon o povratku na srednju vrijednost?
S&P500, UTJECAJ PASIVNOG INVESTIRANJA I VELIKE TROJKE
Sve ovisi o tome čiju analizu čitate. Postoje predviđanja, poput onih cijenjenog Edwarda Yardenija, da ovaj indeks “gađa” i 6.000 bodova u 2025. Ono što je vidljivo sofisticiranim analitičarima, vidljivo je i golom oku: valuacije “veličanstvenih sedam”, koje su prije dolazile i u kraticama poput FAANG, sve više se odvajaju od ostatka indeksa. Kolumna Johna Authersa s Bloomberga postavlja pitanje radi li se zapravo o sve većem utjecaju pasivnog investiranja i Velike Trojke (BlackRock, Vanguard i State Street) na rastuće valuacije. Neki kažu da je taj utjecaj štetniji od marksizma. O ovom utjecaju mogli ste čitati na Ekonomskom Labu u tekstovima Kristijana Kotarskog u tri nastavka.
Sve se ovo događa u ozračju kineske deflacije i pokušaju kineskog vodstva da oživi posrnulo kinesko dioničko tržište. Nije nevažna činjenica da su SAD prvi puta imale lani veći uvoz iz Meksika nego iz Kine, ako se sjetite i teze o deglobalizaciji, odnosno stvaranju višepolarnog svijeta.
KORELACIJE SE MIJENJAJU
Posebno je zanimljivo što su korelacije između različitih klasa imovine često sugerirale kako će se kretati određena klasa. Najčešće je praćen odnos između obveznica i dionica. Iako je većinu dvadesetog stoljeća korelacija bila pozitivna, u zadnjoj paradigmi jeftinog novca bila je negativna. U prijevodu, ako su obveznice rasle, dionice su bile slabije rasle ili padale, odnosno kad su obveznice padale, dionice su rasle. To više nije slučaj, a čini se da inflacija ima veze s tim. Cijene dionica i obveznica značajno su pale prije dvije godine, osobito nakon što su središnje banke naglo podigle kamatne stope od 2022. kako bi se borile protiv inflacije. Hoće li se ta pozitivna korelacija vratiti, ako inflacija padne te kamatne stope ostanu povišenije u odnosu na paradigmu jeftinog novca? Time bi bilo teže voditi portfelje. Prema nekima, okidač je inflacija od 3 %, i to ne ukupna, nego temeljna.
KAKO VREDNOVATI DIONICE?
No, na stranu sada veliki i strateški pokreti: vrednovanje kompanija i dionica nikad neće izaći iz mode, čak i ako pasivno investiranje zaista poželi ugušiti ono aktivno. Naime, stvarna ili intrinzična vrijednost na tržištu ne može predugo ostati odlijepljena od realnosti.
Vrednovanje se uči uz vještinu čitanja i analize financijskih izvještaja. Zajedno s Ivanom Stojanovićem, organiziram tečaj iduću subotu 17.2. o fundamentalnoj analizi.