Tjedna čitanka #209

Instant plaćanja

Ovog su tjedna dostupni novi HAMAG-BICRO krediti, a od prošlog tjedna su uvedena instant plaćanja na EU razini. Provjerite kako ne pogriješiti pri korištenju povoljnih kredita, ali i koji zadaci vas čekaju s uvođenjem instant plaćanja. Nešto važno govori nam i rast cijene zlata. Što se čini razboritim u ovoj situaciji? Analizirao sam i cijene građevnog materijala, a nudim edukacije za građevinska poduzeća kako biste se što bolje pripremili na 2026. Na kraju, moj osvrt na doktorat: prošle sam subote, naime, promoviran kao doktor znanosti u austrijskom Željeznom (Eisenstadt). Hvala svima koji su me pratili i podržali na tom putu!

Petak, 17.10.

HAMAG-BICRO KREDITI: KAKO NE POGRIJEŠITI KOD KORIŠTENJA

Novi krediti za likvidnost i investicije koje nudi HAMAG-BICRO su povoljni, ali upravo kod korištenja ovakvih sredstava se često događaju tihe financijske pogreške: nimalo spektakularne, ali skupe.

Ako mislite da ste povoljnim kreditom osigurali jeftin novac, može vam se dogoditi sljedeće:

1. Ne pratite ROI jer imate lažan osjećaj sigurnosti.

No, ako projekt ne vraća najmanje 10 posto, vjerojatno imate mrtav teret koji vuče čitavo poslovanje prema dolje.

2. Zadužite se bez simulacije novčanog toka projekta.

Krediti se često uzimaju po logici “da imamo rezerve”, bez izračuna DSCR ili odnos pokrića duga. Projekt možda jest isplativ u konačnici, no je li njegov novčani tok tijekom trajanja dovoljan da vraćate kredit? Pomoć: DSCR se za svako poduzeće u Hrvatskoj može pronaći na portalu Bon.hr.

3. Raspoređujete kapital na neprofitabilne aktivnosti.

To se često naziva novac bez plana. Nemojte koristiti novac za druge svrhe od onog primarnog: da vam stječe još novca. Često se događa da on odlazi na vozila (imovinu s visokim padom vrijednosti), sekundarne ili hobi projekte, netestirane marketinške kampanje i slično.

4. Ne napravite stres-test.

Većina modela ili planova kod malih i srednjih poduzeća ima jedan, “srednji” scenarij koji se smatra konzervativnim, a zapravo je optimističan. On pretpostavlja linearan rast i u njemu ne postoje vanjski šokovi, kao što su geopolitički, energetski, ekonomski i slično. Vaš plan treba pokazati i simulacije osnovnih stresnih događaja. Neki od njih ne doimaju se nevjerojatnima posljednjih dana.

Zaključno, ako koristite HAMAG-BICRO kredite, povoljnija kamatna stopa ne smije biti glavni argument.

Ako želite pomoć u pripremi plana i kredita, kontaktirajte me ovdje.

Četvrtak, 16.10.

ZLATO GOVORI: KRAJ POVOLJNOG DUGA?

Krajem rujna napisao sam tekst pod naslovom “Zadužite se povoljnije — imam dvije poruke: jednu za vas, drugu za Marka Primorca”. U tom su trenutku prinosi na high-yield obveznice (obveznice s visokim prinosima) bili na povijesno niskim razinama. Moja poruka bila je jednostavna: ako možete, zaključajte dug sad ili se zadužiti ako trebate i možete.

Možda je to zvučalo provokativno, no sad mislim da zvuči — proročanski. Provjerite što nam zlato govori o stanju svjetskih financija te što možete učiniti da se pripremite!

Srijeda, 15.10.

INSTANT PLAĆANJA: BESPLATNA, ALI NE I JEFTINA

EU je od 9. listopada uvela obvezu za sve banke: svaka transakcija u eurima mora biti instant, dostupna 24/7, bez dodatnih naknada. Ova instant plaćanja znače:

  1. za banke – kratkoročni gubitak dijela prihoda od naknada,
  2. za poduzeća – nova prilika (i skriveni rizik).

Kratkoročno, banke gube dio postotka prihoda od naknada, a utjecat će i na povrat na kapital (ROE). Dugoročno, taj novac neće “nestati”, samo će se preseliti drugdje. Sjetite se Friedmanove izreke koju stalno ponavljam – nema besplatnog ručka!

Očekujte nešto poput novih paket-usluga za poslovne korisnike (instant + API + dashboard), skupljih naknada za održavanje te naplatu pristupa podacima u stvarnom vremenu o novčanim tokovima. Drugim riječima: instant plaćanja su besplatna, ali bankarstvo neće postati jeftinije. S druge strane, uštede od prijevara, za banke, ali i sve klijente je iznimna (dok plaćate, sada imate zelenu kvačicu da primatelj uplate zaista jest vlasnik broja računa kojeg ste upisali).

Tu vidim dva zadatka:

  • mapirati i pratiti gdje će se stvarno pojaviti novi troškovi
  • iskoristiti podatke u stvarnom vremenu za aktivno upravljanje likvidnošću, prije nego ih banka naplati vama.

Besplatna transakcija ne znači da ste optimizirali novčani tok. Znači samo da ste brže došli do idućeg izazova. A to je upravljanje novčanim tokom: kontaktirajte me i poslat ću vam 13-tjedni novčani plan.

Utorak, 14.10.

ŠTO SE DOGAĐA S CIJENAMA GRAĐEVNOG MATERIJALA?

Kako javlja DZS, cijene građevnog materijala u rujnu pale su u odnosu na kolovoz za 0,2 %, dok su u odnosu na rujan 2024. više za 3,6 %. Ako želimo vidjeti širu sliku i dinamiku, cijene građevnog materijala bile su za 28,1 posto više u odnosu na prosjek 2021.

Istovremeno, prosječne bruto plaće su u građevinarstvu bile u srpnju ove godine za 58,1 posto veće u odnosu na prosjek 2021. Vidimo što je veći izazov u upravljanju, iako su obje vrste troškova važne za profitabilnost poslovanja. Primarni naglasak bih ipak stavio na novčani tok: primitke i izdatke. Dobra vijest je što cijene građevnog materijala popuštaju i njihov je rast značajno niži nego što je to bio, primjerice, 2022. ili 2023. Općenit rast proizvođačkih cijena u industriji bio je 1,7 posto na godišnjoj razini, čime vidimo da je rast potrošačkih cijena ponajprije u uslužnom sektoru.

Ako pak želite organizirati edukaciju uz koju ćete, kao građevinsko poduzeće, bolje upravljati financijama u 2026. godini, možete me kontaktirati ovdje.

Ponedjeljak, 13.10.

PROMOCIJA DOKTORA ZNANOSTI: O INTELEKTUALCIMA I DOBITI

Proteklog sam vikenda promoviran kao doktor znanosti u Željeznom u Austriji (Eisenstadt). Antonin-Dalmace Sertillanges u knjizi “Kako biti intelektualac” piše da je vrlo često potreban nadljudski napor da bi se savladale prepreke. Intelektualni život znači i samoću. To su noći i noći bdjenja, a dani i tjedni nerazumijevanja okoline.

Doktorat je za mene značio dugotrajnu i veliku muku, posebice zbog ambiciozno određene teme. No, ona je sada iza mene i označava novi početak. Dok još nisam dovršio taj put, brojni kolege su me pitali – što će ti to? No, iznutra sam osjećao da je to moj poziv, kao i pisanje bloga. Oba zadatka su na mene imala transformacijski učinak. Posebice tema ekonomske dobiti, o kojoj sam govorio i u nedavnom intervjuu za Poslovni dnevnik.

Mnogi poduzetnici unesrećuju sebe, a pritom i druge, jer ne razlikuju stvarnu dobit od računovodstvene dobiti. Za hrvatsko tržište, sastavio sam, osim procjene vrijednosti svakog poduzeća u Hrvatskoj, ujedno i izračun takve, stvarne dobiti. Nju možete pronaći na portalu Bon.hr, zbog čega posebno zahvaljujem Predragu Novačiću i Velimiru Šonji koji nas je upoznao te pomogao u ovom doktoratu. Iako većina poduzetnika ostvaruje dobit, samo manji dio njih ostvaruje stvarnu ili ekonomsku dobit.

KRENITE PLANIRATI 2026. – AKO VEĆ NISTE

Naime, brojni poduzetnici stalno upadaju u greške koje sam pokušao opisati kroz ovaj serijal. Jedna od grešaka jest da se često misli da je dovoljno sve imati u glavi (ne treba mi poslovni plan, samo me banke s tim gnjave) ili da se većina ljudi obogati sama, gazeći preko drugih.

Ako pak ne planiramo ciljeve, onda najčešće niti ne mjerimo, a čim se ne nešto ne mjeri, time se i ne može upravljati. Pa kako onda očekivati išta bolje? Utoliko je velik broj poduzetnika zapravo nepotrebno gladuje – jer pogrešno upravlja ili upravlja, a sve dolazi od krivog mjerenja ili izostanka bilo kakvog mjerenja. Sertillanges kaže da intelektualni život podrazumijeva pristup bez želje za dobitkom, bez častohleplja i bez želje za ispraznom slavom.

U svjetlu toga, podsjećam da, ako niste, krenete planirati 2026., postavite prave ciljeve i ostvarite ne samo računovodstvenu, već i ekonomsku dobit.

***

Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.

Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.

Nema besplatnog ručka - ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: