Danas sudjelujem kao panelist na konferenciji “Obveznice: motor rasta poduzeća” o zanimljivim mogućnostima financiranja srednjih poduzeća preko obveznica. U ovoj čitanci, provjerite kako izbjeći mamurluk od diska s diskontiranjem te smanjiti učinak nepovratnog troška. Pročitajte najnovije preporuke za ovaj blog koji su napisali renomirani domaći stručnjaci iz ekonomije i financija: 15 godina ovog bloga možda ne svjedoči samo o upornosti, već i kvaliteti sadržaja. Na kraju, saznajte zašto poduzećima s prihodima od 3 do 50 milijuna eura može biti koristan angažman savjetnika uprave za financije. Ako ste vlasnik ili direktor ovakvog poduzeća, imate jako puno zadataka, a jako malo vremena: nije svejedno kako donosite financijske odluke.
Petak, 14.11.
OBVEZNICE: THE NEXT BIG THING
Prva asocijacija na obveznice većini je državni dug ili korporacije.
To je i logično. Desetljećima je izdavanje obveznica bilo rezervirano za ove dvije skupine. No, više ne mora biti tako!
Sudjelujem kao panelist na konferenciji “Obveznice: motor rasta poduzeća”, koju na sveučilištu Algebra Bernays organizira udruga Klub financijske pismenosti i portal Mojnovac.hr.
Tamo ćemo nastojati otkriti tajne uspješnog lansiranja obveznica, razbiti neke predrasude i otvoriti nove mogućnosti financiranja za poduzetnike. Više informacija pronađite ovdje.
Četvrtak, 13.11.
ZAŠTO ANGAŽIRATI SAVJETNIKA UPRAVE ZA FINANCIJE?
Ako ste direktor ili (su)vlasnik poduzeća u Hrvatskoj s prihodima između 3 i 50 milijuna eura, lako je moguće da vaš život izgleda ovako:
1. Imate premalo vremena za donošenje važnijih financijskih odluka. Kad donosite te odluke, oslanjate se na računovođu (koji se bavi prošlim događajima) ili na instinkt (koji je nepouzdan). Poduzeće još nije dovoljno veliko za odvojeni financijski odjel kojem biste delegirali ove odluke, a zatrpani ste i drugim odlukama i zadacima.
2. Prihodi rastu, ali s njim i potrebe za financiranjem zaliha ili investicija. Tražite ponude banaka, ali se često dogodi da prekasno saznate za mogućnosti povoljnijeg financiranja (npr. HBOR, fondovi EU, Zakon o poticanju ulaganja) ili niste sigurni zašto nemate bolji kreditni rejting. Nemate vremena za detaljno proučavanje ugovora o kreditu, što je rizik sam po sebi.
3. Imate dobit, ali novac nekako ne prati te iznose. Čini vam se da bi to sve moglo bolje. Često se borite s dugim prodajnim procesima, danima naplate potraživanja ili neadekvatnim zalihama.
4. Često se osjećate kao da se vrtite u krug, zarobljeni u dnevnim operacijama. Nedostaje vam razgovor s nekim tko će vam pomoći vidjeti širu perspektivu i pomoći smanjiti teret svakodnevice.
U takvim situacijama, može vam pomoći savjetnik uprave za financije: netko tko će vas pratiti na putu i pomoći vam da se fokusirate na prave stvari.
Osim toga, ovakav angažman se može realizirati puno brže nego odjel za financije te ima niže troškove i veću fleksibilnost.
Zanima vas kako bi konkretno mogla izgledati naša suradnja? Dogovorimo sastanak.
Srijeda, 12.11.
NE VJERUJTE MENI, VJERUJTE NJIMA!
To što je moj financijski blog najdugovječniji u Hrvatskoj nije, samo po sebi, dokaz kvalitete, već ponajprije upornosti – možda i tvrdoglavosti.
U posljednjih 15 godina objavio sam gotovo 900 članaka o temama iz financija, poduzetništva i ekonomije. To je bio moj doprinos financijskom opismenjavanju, ponajprije poduzetnika, ali i šire javnosti.
Vjerujem da iskustvo koje sam stekao tijekom 25 godina karijere u bankarstvu i poduzetništvu vrijedi više ako se dijeli.
No, je li to što pišem zaista na najvišoj stručnoj razini?
Ne vjerujte meni, vjerujte njima – prenosim preporuke koje su napisali renomirani domaći stručnjaci u ovim područjima. Pronađite ih ovdje.
Ako je i vama moj blog koristan te želite podijeliti svoje iskustvo, pozivam da mi se javite te tako potaknete i druge da ga čitaju. Hvala svim vjernim čitateljima i pratiteljima!
Utorak, 11.11.
UČINAK NEPOVRATNOG TROŠKA: “NE MOŽEMO SAD STATI…”
Koliko ste puta čuli ovu ili sličnu rečenicu? Ona pokazuje jednu od čestih i vrlo skupih kognitivnih pristranosti. Svakom od nas se kod takvih projekata javi misao “još samo malo, pa će se isplatiti”. To je poput nade kockara koji kontinuirano gubi, ali vjeruje da će sutra ipak dobiti.
Ova pogreška zove se sunk cost fallacy ili učinak nepovratnog troška. Ako smo već uložili u nešto, skloni smo nastavljati ulagati jer nam je žao odustati. No, možemo izgubiti još više nastojeći povratiti izgubljeno, umjesto da odmah zatvorimo pipu i krenemo dalje.
Primjer? Zamislimo da ste se prije 5 godina odlučili nabaviti stroj za izradu nekog proizvoda koji je u međuvremenu postao zastario, zbog koronakrize, umjetne inteligencije ili nečeg trećeg.
Već ste naručili stroj za proizvodnju i odustajanje bi značilo gubitak kapare u iznosu od 20 posto ukupne cijene stroja. Što učiniti?
Treba otpisati tih 20 posto i odustati od narudžbe ako se stroj ne može iskoristiti za nešto drugo ili prodati za više od 80 posto nabavne cijene.
Nitko ne voli gubiti, ali gubitke zato treba ograničiti na vrijeme.
Nisu samo poduzetnici skloni tome. Postoji niz državnih poduzeća koja su se spašavala milijardama iz proračuna, iako bi bilo bolje da se svakom radniku odmah ponudio pozamašni iznos otpremnine i stavio ključ u bravu.
Kako smanjiti učinak nepovratnog troška?
Zapitajte se barem jednom godišnje za svaki projekt, proizvod ili uslugu: “Da danas krećemo iznova, bismo li to svejedno radili?”
Ako je odgovor ne, treba tražiti izlaz iz investicije i ne “bacati još dobrog novca nakon lošeg novca”.
Kao savjetnik uprave za financije, mogu vam pomoći da lakše izbjegnete ovakve i slične pogreške te tako umanjite stres i sačuvate stabilnost svog poslovanja.
Ponedjeljak, 10.11.
KOLIKO VAS STVARNO KOŠTA DISKO S DISKONTIRANJEM
Jednu od pogrešaka koju vjerojatno najskuplje plaćate nazivam “disko s diskontiranjem”. Lekcija je sljedeća:
1. Kad štedite, ukamaćujete. Pošteno je dobiti nagradu za štednju, a to su kamate. Novac koji se ne troši mora se ukamaćivati.
2. Kad investirate, diskontirate. Novac koji se investira odmah mora sa strane odvojiti nagradu za budućnost, a to je diskont. Novac koji se odmah troši mora se diskontirati.
Kao što postoji kamatna stopa na štednju, postoji i diskontna stopa na investicije (u opremu, strojeve, nekretnine ili nešto četvrto). Svaka investicija ima i određeni rizik (za razliku od štednje) pa diskontna stopa koju obračunavate kad investirate mora biti veća od kamatne stope na štednju.
Diskontna stopa treba biti dvoznamenkasta
Za poduzetničke projekte, ona bi trebala biti dvoznamenkasta jer je riječ o rizičnim projektima. Što je razdoblje povrata duže, to su nepredvidivi rizici veći jer ćete vrlo vjerojatno naletjeti na neki dot-com balon, 2008. ili koronakrizu. Promatrajte diskontnu stopu kao onu zaradu koju biste željeli imati na kapital koji ulažete preko te investicije.
I tu dolazimo do diska s diskontiranjem.
Vidio sam mnogo poduzetničkih projekata gdje su diskontne stope preniske. Vrijedi li vam uloženi novac zaista samo 2, 4 ili 5 posto? Razmislite: biste li ga pod tim uvjetima posudili nekom drugom?
Često se ta diskontna stopa odabire tako da u poslovnom planu brojevi izgledaju što bolje. No, je li cilj progurati investiciju pošto-poto ili je cilj istina o tome koliko je projekt zaista isplativ?
Katkad ćete kroz poslovni plan vidjeti da se neka investicija zapravo i ne isplati. A kako sam više puta napisao, nekad je najbolja investicija ona u koju se – ne upustite.
Ako gurate investicije s preniskom diskontnom stopom, na početku će sve možda izgledati ludo i nezaboravno. Ali nakon tog diska doći će dan, godina ili tri godine poslije, kad će nastupiti posljedice.
A s njima i mamurluk loših investicijskih odluka.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
