Dobili smo prve podatke o inflaciji za siječanj: tri su točke koje je vrijedno razumjeti nakon posljednjeg izvještaja. S time je povezana i realna kamatna stopa, koju je važno izračunati za postojeći ili budući poslovni kredit. Na često pitanje “u što uložiti”, odgovore pronalazi BCG matrica pa donosim više o ovom strateškom alatu. U robnoj razmjeni, Hrvatska je i dalje u minusu. Koje nam to rizike nosi i na što se trebamo fokusirati? Na kraju, kratko razmišljanje — može li uopće AI potpuno automatizirati financije?
Petak, 6.2.
ROBNA RAZMJENA: ZAŠTO I DALJE MINUS?
Ulazak Hrvatske u europodručje uklonio je klasični valutni rizik iz robne razmjene, no podaci DZS-a za 2025. pokazuju da to nije riješilo ključni problem – strukturu vanjskotrgovinske bilance.
Izvoz raste solidnim tempom, osobito u prerađivačkoj industriji, ali uvoz u apsolutnom iznosu ostaje znatno veći. Pokrivenost uvoza izvozom oko 56–57 % signalizira da se razlika i dalje financira izvan robnog sektora: kroz turizam, usluge, EU transfere i kapitalne tokove.
To je održivo u uvjetima stabilnog europskog ciklusa, ali čini domaću ekonomiju osjetljivom na slabljenje potražnje u EU ili pad prihoda od usluga. Budući da je sve denominirano u eurima, prilagodba se ne događa kroz tečaj, nego kroz realne varijable: cijenu rada, energenata i produktivnost. Drugim riječima, problem nije valuta, nego konkurentnost po jedinici troška. U prijevodu — produktivnost.
Ako gledamo na financije poduzeća, to znači fokus na upravljanju maržama i radnim kapitalom. Rast uvoza znači veće potrebe za financiranjem zaliha i dobavljača (pogotovo kod rizika povećanja carina), dok izvoz često nosi dulje rokove naplate. Stabilna valuta olakšava planiranje, ali ne štiti od rasta cijena inputa!
Ključno je pratiti profitabilnost po tržištima, indeksirati cijene gdje je moguće i ulagati u produktivnost kako bi se neutralizirao rast troškova rada i energije. Na razini bilance, ovakva otpornost dolazi iz zdrave strukture duga i likvidnosti. U euru se ne gubi na tečaju – gubi se ili dobiva uglavnom na operativnoj efikasnosti.
Četvrtak, 5.2.
U ŠTO ULOŽITI? ODGOVORE DAJE BCG MATRICA.
Jedan od najpopularnijih alata za strateško planiranje zasigurno je BCG matrica poznatog Boston Consulting Groupa. Ona postavlja vaše proizvode ili usluge u četiri različite kategorije:
1. Ljubimci ili psi — dolje desno. Oni imaju nizak tržišni udio te nizak rast, čime zapravo zarobljavaju dio novca koji bi se mogao bolje iskoristiti.
2. Krave muzare — dolje lijevo. Karakterizira ih visok tržišni udio i nizak rast. One su vrlo korisne jer generiraju puno gotovine i treba ih nastojati iskoristiti što je dulje moguće. Obično se natječu u zrelim tržištima, a ako posluju kao izdvojeno poduzeće, postižu dobra vrednovanja.
3. Zvezda zvezda — jer “umem da kažem samo dve reči”. Šalu na stranu, zvijezde se nalaze gore lijevo, a to su proizvodi ili usluge s visokim rastom te visokim udjelom. Zbog visokog rasta, traže mnogo ulaganja, ali zato imaju potencijal postati krave muzare.
4. Upitnici — gore desno, imaju nizak udio na tržištima s visokim rastom. Unatoč rastu, traže visoka ulaganja i treba pažljivo preispitivati jesu li vrijedni tog novca ili je bolje ta sredstva preusmjeriti drugamo.
Iako BCG matrica ima svoja ograničenja jer je razmjerno jednostavna, vjerujem da manjim i srednjim poduzećima može biti vrlo korisna jer im pomaže zadržati fokus na onom što rade najbolje. Njega je tako lako izgubiti!
Prema BCG-u, čak polovica kompanija s popisa Fortune 500 koristi ovaj alat. Svakako preporučujem njegovo korištenje uz druge alate za strateško planiranje, kao što je Ansoffova matrica, Porterov model ili PESTLE.
Srijeda, 4.2.
ŠTO SE MIJENJA PO PITANJU INFLACIJE
Vijest da je inflacija u siječnju u eurozoni pala na 1,7 posto na godišnjoj razini (pad u odnosu na 2 % iz prosinca), odnosno na 3,6 posto u Hrvatskoj (pad u odnosu na 3,8 posto iz prosinca), nije osobito iznenađujuća. Kad pogledamo komponente inflacije, otkrivamo tri važna kretanja:
1. Dok je u eurozoni inflacija u sektoru usluga u slabljenju (3,2 posto na godišnjoj, ali -0,4 posto na mjesečnoj razini), u Hrvatskoj je ovaj sektor glavni generator inflacije (7,2 posto na godišnjoj razini i 2,2 posto na mjesečnoj razini). To ne čudi jer je u nas nominalni rast troška plaća još uvijek iznad 10 posto godišnje.
Dakle, očekujte daljnji rast cijena usluga, što je posebno važno kod planiranja proračuna i pritiska na produktivnost.
2. Na smirivanje cijena najviše djeluju industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, jer u eurozoni bilježe mjesečni pad od 2,3 posto, a u Hrvatskoj pad od čak 3,4 posto (na godišnjoj razini ipak postoji mali rast od 0,4 posto u eurozoni i 0,1 posto u Hrvatskoj). Ranije je cijene smirivao pad cijena energenata. Dakle, ako ste u ovom sektoru, vaš prostor za povećanje cijena se sužava, a pritisak po pitanju pozicioniranja i troškova bit će sve veći.
3. Promijenila se metodologija mjerenja inflacije HICP, u eurozoni je to sada “ECOICOP ver. 2”. Uključuju se neke ranije neobuhvaćene kategorije poput pretplata (npr. Netflix, Spotify ili Amazon) ili igara na sreću (čiji je ponder između 0,2 i 3,5 posto u različitim zemljama EU).
Utjecaj promjene metodologije ne bi trebao biti visok na općoj razini, ali bi mogao biti značajan kod određenih segmenata. Na kraju, po pitanju eurozone i cijena, u Bugarskoj je prošlog mjeseca uveden euro. Cijene zbog toga ne divljaju prema preliminarnim podacima: godišnja inflacija iznosi 2,3 posto.
Utorak, 3.2.
ZAŠTO AI NIKAD NEĆE POTPUNO AUTOMATIZIRATI FINANCIJE
Prije 96 godina, J. M. Keynes je predviđao kako će njegova unučad, uslijed tehnološkog napretka, raditi samo 15 sati tjedno.
Danas smo naizgled zaposleniji nego ikad prije. Ovaj izvrstan članak s bloga CFA Institutea navodi kako “autonomni financijski sustavi ostaju nedostižni jer tržišta nisu statični sustavi koji čekaju automatizaciju. Oni su refleksivna okruženja koja se mijenjaju kad ih se promatra ili na njih djeluje.” Dodaje: “Ono što je radilo jučer više ne radi sutra — ne zato što model više ne funkcionira, već zato što je njegov uspjeh promijenio tržište koje je mjerio.”
To nije pojava koja je rezervirana samo za poslovne financije. I u drugim industrijama vidimo kako, čim jedna vrsta posla postane automatizirana, otvore se vrata drugim potrebama i poslovima. Jedna tržišta se mijenjaju ili nestaju, druga se otvaraju. To je dinamika koja je, između ostalog, uvjetovana ljudskom prirodom koja je stalna, ali nemirna!
U financijama AI počiva na modelima. No, modeli se mijenjaju jer svijet nije isti kao, recimo, 2008. AI ne može razaznati kad model prestaje vrijediti i što je uzročno-posljedična veza, a što naprosto korelacija. No, produktivnost i mogućnost obrade financijskih podataka bi se mogla značajno povećati: o tome više možete pročitati u eseju o tehnološkim revolucijama i AI koji je nedavno objavio Nenad Bakić.
Ponedjeljak, 2.2.
KOLIKA JE REALNA KAMATNA STOPA NA VAŠ KREDIT?
Ako ste dobili ponudu za poslovni kredit s kamatnom stopom od 4, 5 ili 6 posto, odnosno nekom drugom, kako procijeniti je li riječ o dobroj prilici? Najprije trebamo razumjeti odnos nominalne kamatne stope i cijene novca (stope inflacije).
Znamo da je prosječna kamatna stopa na kredite od 250.000 do 1 milijun eura nefinancijskim društvima u prosincu iznosila 3,72 posto. Ako to usporedimo sa stopom inflacije HICP koja je u prosincu iznosila 3,8 posto, vidimo da je realna kamatna stopa zapravo — negativna! Dakle, ako uspijevate pokriti inflaciju, već ste otplatili kamate.
Konkretno, ako ste podigli kredit za obrtna sredstva u prosincu 2025. na rok od tri godine, onda biste za konkretnu simulaciju trebali provjeriti procjenu inflacije za ovu i sljedeće dvije godine:
- 2026. — 3,4 posto
- 2027. — 2,4 posto
- 2028. — pretpostavimo da će pasti na 2 posto.
U tom slučaju, u prvoj godini realna kamatna stopa iznosi 0,32 %, u drugoj 1,32 %, a u trećoj 1,72 %. To ne znači da biste se trebali zadužiti, ali dobro je razumjeti koliko efektivno plaćate financijska sredstva.
Na kraju, treba znati i koliki je trošak vlasničke glavnice, odnosno vaših sredstava u poduzeću. Ta su sredstva najrizičnija pa zato i najskuplja: ako nešto pođe po zlu, vaš kapital će se prvi istopiti.
Za ovakve izračune, dobro je angažirati savjetnika uprave za financije, koji vam može pomoći da odluke više ne budu temeljene na osjećaju, nego na konkretnim brojevima. U međuvremenu, ovdje provjerite kako se računa kamatna stopa, a ovdje kako dobiti kredit.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
