Tjedan smo otvorili vijestima da je američka inflacija pala na 6,5 posto: znači li to da uskoro možemo očekivati zaokret FED-ove politike i niže kamate? Pogledajte i posljednji izvještaj Svjetske banke te izglede globalnog rasta za tekuću godinu. Tu je kratak pregled prodaje raznih glazbenih formata kroz povijest. Vraća li se vrijeme vinila? Na koncu, donosim upute za korištenje iskušanog alata za strateško planiranje te pojašnjavam kakve tajne o dolaru skrivaju FX swapovi, forwardi i valutni swapovi.
Petak, 20.1.
Š TO SKRIVAJU FX SWAPOVI, FORWARDI I VALUTNI SWAPOVI
Ovog tjedna donosim intrigantnu BIS-ovu analizu statistički nevidljivog dolarskog duga. Na samom početku ističe da se FX swapovi, forwardi i valutni swapovi, koji stvaraju obvezu dolarskih plaćanja u budućnosti, ne pojavljuju ni u bilancama, niti u standardnim statistikama duga. Prema njihovim podacima, “nebankovne institucije unutar SAD-a duguju čak 25 trilijuna dolara u takvom nedostajućem (op. ili bolje rečeno skrivenom) dugu, što je porast u odnosu na 17 trilijuna dolara u 2016. Banke izvan SAD-a duguju više od 35 trilijuna dolara”.
Ovaj dug nedostaje iz uobičajenih statistika pa donositelji monetarnih politika nemaju točne podatke o njemu. Ne radi se samo o iznosima, već i o geografskoj raspodjeli tog duga, koji se često bilježi izvanbilančno. Dolar, baš kao i na tržištu nafte, nije samo još jedna valuta, već sredstvo kojim se trguje i dolazi do izravnanja pozicija: “Investitor ili banka koja želi FX swap iz, recimo, švicarskih franaka u poljske zlote će prvo promijeniti franke u dolare te potom dolare u zlote”. Napomena: uzmite u obzir da su FX swapovi, za razliku od valutnih swapova, obično kraćeg ugovorenog trajanja.
Još je to razlog zašto svaka središnja banka mora pozorno pratiti što radi FED. Kao i svaki poduzetnik.
Četvrtak, 19.1.
ISKORISTITE OVAJ ALAT ZA STRATEŠ KO PLANIRANJE
Kod poslovnog i strateškog planiranja može se koristiti više modela. Jedan od starih i provjerenih alata jest i Ansoffova matrica. Drugi naziv za nju je mreža za širenje proizvoda/tržišta. Da to nije samo nešto za banke i korporacije, pokazuje i činjenica da o njoj piše i Plavi ured, poduzetnički centar Grada Zagreba. Kako kaže Corporate Finance Institute, “Ansoffova matrica se često koristi u kombinaciji s drugim alatima za analizu poslovanja i industrije, kao što su PESTLE, SWOT i Porterovih 5 sila, za podršku snažnijim procjenama pokretača poslovnog rasta.” Provjerite kako izgleda Ansoffova matrica te kako je možete iskoristiti u svom poslovanju!
Srijeda, 18.1.
REKORDER CD I USKRSNUĆE VINILA
Kratak pregled glazbenih formata: koliko su vinil, kazete ili CD-ovi bili popularni kroz povijest? Visual Capitalist donosi animirani prikaz rasta i pada glazbenih formata kroz povijest, s prikazom vrijednosti prodaje za američko tržište.
SAD je, kao što se može i pretpostaviti, najveće svjetsko tržište u glazbenoj industriji. Prema nešto starijim podacima iz 2015., na glazbu per capita najviše su trošili stanovnici Japana, gotovo 20 dolara. Zatim dolaze stanovnici sjeverne Amerike i Australazije (Oceanije) s oko 15 dolara, dok je istočna Europa na jednom dolaru, kao i Latinska Amerika. Glazbeno izdavaštvo se tek zadnjih godina oporavilo. Uz pomoć streaming servisa dosegnulo je brojke s kraja 90-ih, kad je kraljevao kompaktni disk.
No, da ne treba otpisati stare formate, pokazuje i povratak vremena vinila. Ističu:Â “Prema RIAA bazi, prihod od prodaje LP/EP ploča narastao je na 1 milijardu u 2021., najveći iznos još od sredine 80-ih.”
Utorak, 17.1.
GLOBALNI IZGLEDI: HOĆEMO LI RASTI U 2023.?
Nedavno objavljeni izvještaj Svjetske banke pod nazivom “Globalni ekonomski izgledi” ne donosi izvrsne vijesti za tekuću godinu: “Procjenjuje se kako će globalni rast usporiti na treći najsporiji tempo u gotovo tri desetljeća, pa će biti zasjenjen jedino recesijama iz 2009. i 2020. Za rast investicija u zemljama u razvoju predviđa se kako će ostati ispod prosjeka u posljednjih 20 godina.”
Uvodnik ističe kako će naše područje stagnirati, ili slabo rasti ako izuzmemo Rusiju i Ukrajinu: “Rast u Europi i središnjoj Aziji (ECA) procijenjeno je znatno usporio u 2022., na 0,2 posto te se procjenjuje da će ostati gotovo nepromijenjen na 0,1 posto u 2023. Ova slabost uvelike odražava kontrakciju u Ruskoj Federaciji u obje godine te duboku recesiju u Ukrajini u 2022. Kad isključimo ova dva gospodarstva, za gospodarstvo u ECA-i se prognozira rast od skromnih 2,1 posto u 2023.” Dodaje se i kako preciznost trenutnih procjena ovisi o tome hoće li se javiti novi šokovi.
Zanimljiva je ocjena kako su (barem neke) postojeće energetske i poljoprivredne potpore neučinkovite te kako im je potrebna prenamjena.
Meni najzanimljiviji grafikon u izvještaju? Onaj koji prikazuje da će, do jeseni, FED-ovi kamatnjaci početi padati. U to još nisam potpuno uvjeren.
Ponedjeljak, 16.1.
KAD ĆE FED POČETI SMANJIVATI TEMELJNI KAMATNJAK?
Američka inflacija se smanjila na 6,5 posto u prosincu, što je dalo signal tržištima da će FED uskoro početi smanjivati temeljnu kamatnu stopu. Temeljna inflacija kod usluga, doduše, i dalje raste, tako da problem strukturalne inflacije i dalje postoji. No, budući da je tržište rada i dalje vruće, FED neće olako zaustaviti svoju kampanju podizanja stopa. Donosim kad bi se najranije mogao dogoditi preokret po ovom pitanju. Provjerite i je li moguće meko slijetanje, kao i kakvo nam ohrabrenje dolazi iz Njemačke!
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
