Teorija dvostrukog deficita pojašnjava zašto postoji snažna veza između fiskalnog deficita i deficita tekućeg računa. Naime, rast jednog obično vodi do povećanja drugog. Kako to?
ISHOD 1: POVEĆANJE FISKALNOG DEFICITA MOŽE POVEĆATI DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA
Kad vlada povećava potrošnju ili smanjuje poreze bez odgovarajućeg povećanja prihoda, nastaje fiskalni deficit. Ova povećana potrošnja može povećati domaću potražnju za dobrima i uslugama, uključujući uvoznu robu, što može dovesti do povećanja deficita tekućeg računa (vanjskotrgovinske bilance). Fiskalni deficit može dovesti do povećanja kamatnih stopa ako vlada posuđuje novac kako bi financirala deficit. Međutim, ako investitori postanu zabrinuti zbog dugoročne održivosti deficita, mogu početi povlačiti sredstva. To pak može dovesti do pada vrijednosti domaće valute. Slabljenje valute može dodatno povećati cijenu uvoza, pogoršavajući deficit tekućeg računa.
Fiskalni deficit često zahtijeva financiranje putem zaduživanja, koje se može provoditi putem domaćih ili inozemnih izvora. Ako zemlja pribjegne inozemnom zaduživanju, to može povećati dugoročne obveze u stranoj valuti, što može dodatno pogoršati deficit tekućeg računa.
NEVJEROJATNO RJEŠENJE DEFICITA: VIŠE POREZA
Fiskalni deficit vlade znaju rješavati i – nećete ovo povjerovati – uvođenjem novih ili uvećanjem postojećih poreza. Možda vas ovo podsjeća na hrvatsku situaciju, gdje je planirani deficit proklizao. Ciljalo se da imamo veći BDP, po cijenu uvećane i produljene inflacije. Dodatno smo produljili inflaciju i uvećali deficit s velikim povećanja plaća u javnim i državnim službama, i to toliko da je ministar financija tražio uštede za novi proračun 2025.
Ipak, u petak, 13. rujna 2024. Hrvatska je prvi put dobila iznadprosječni kreditni rejting ocjene A. Iako je ovo na početku godine bilo očekivano, ipak sam bio malo skeptičan zbog naglog skoka proračunske potrošnje i deficita. Kolikog, vidjet ćemo po objavi podataka.
Dugoročno, povećani dvostruki deficit može narušiti povjerenje investitora i međunarodnih kreditora u ekonomsku stabilnost zemlje. To može dovesti do povećanja troškova zaduživanja, smanjenja investicija i potencijalno do krize plaćanja ili valutne krize. Kad ovo pišem, razmišljam o SAD-u. Trenutak gubitka AAA rejtinga, s obzirom na to da je putanja duga i deficita neodrživa, nije tako daleko. Posljedice ne mogu predvidjeti, no nije nemoguća opcija da američka imovina više ne bude tako atraktivna.
Ako vlada pokušava monetizirati dug (tj. financirati deficit tiskajući novac), to može dovesti do inflacije. Inflacija može dodatno oslabiti valutu, povećati deficit tekućeg računa i destabilizirati gospodarstvo.
Teorija dvostrukog deficita ukazuje na to da zemlje s visokim fiskalnim deficitom trebaju biti oprezne u pogledu njegovih potencijalnih učinaka na vanjskotrgovinsku bilancu i cjelokupnu ekonomsku stabilnost. Upravo ta veza između fiskalnog i tekućeg deficita može biti pokazatelj dubljih makroekonomskih neravnoteža. One, ako se ne razriješe, mogu dovesti do ozbiljnih ekonomskih problema.
ISHOD 2: POVEĆANJE DEFICITA VANJSKOTRGOVINSKE BILANCE UTJEČE NA FISKALNI DEFICIT
Kad zemlja ima veliki deficit vanjskotrgovinske bilance, to znači da uvozi više roba i usluga nego što izvozi. Ova situacija može dovesti do smanjenja domaće proizvodnje, jer domaća poduzeća gube konkurenciju u korist stranih dobavljača. Smanjena proizvodnja može rezultirati nižim prihodima od poreza na dobit, dohodak i PDV, što može povećati fiskalni deficit. Deficit vanjskotrgovinske bilance vodi i do akumulacije vanjskog duga, jer zemlja mora posuđivati iz inozemstva kako bi financirala svoje uvozne potrebe. Ako se taj dug povećava, država može biti prisiljena povećati zaduživanje kako bi održala razinu međunarodnih rezervi ili stabilizirala tečaj valute. Povećani dug može dovesti do većih troškova kamata, što dodatno opterećuje fiskalni deficit.
Ovaj vanjskotrgovinski deficit može dovesti i do deprecijacije domaće valute jer investitori mogu izgubiti povjerenje u sposobnost zemlje da pokrije svoje obveze. Deprecijacija valute povećava vrijednost vanjskog duga izraženog u domaćoj valuti, što može povećati izdatke države za otplatu tog duga. To, zauzvrat, može povećati fiskalni deficit.
VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT UGROŽAVA DOMAĆU INDUSTRIJU
Ako povećani deficit vanjskotrgovinske bilance dovede do smanjenja domaće industrijske aktivnosti, to može imati negativan učinak na ukupnu ekonomsku aktivnost, smanjujući potrošnju i investicije. Slabija domaća potrošnja i investicije mogu smanjiti porezne prihode države, dok istovremeno potiču potrebu za povećanim javnim izdacima za poticanje gospodarstva, što dodatno povećava fiskalni deficit. Veliki i trajni deficit vanjskotrgovinske bilance može povećati rizik od makroekonomske nestabilnosti, uključujući inflaciju, rast kamatnih stopa i financijske krize. U takvom okruženju, vlada može biti prisiljena provoditi ekspanzivne fiskalne politike kako bi ublažila posljedice krize, što povećava fiskalni deficit.
Ako deficit vanjskotrgovinske bilance negativno utječe na domaću ekonomiju, to će povećati nezaposlenost i smanjiti životni standard. Povećana potreba za socijalnim programima, kao što su naknade za nezaposlene i subvencije, može dodatno opteretiti državni proračun. To opet povećava fiskalni deficit.
TEORIJA DVOSTRUKOG DEFICITA OBJAŠNJAVA ZAŠTO TREBATE FISKALNI KONZERVATIVIZAM
Zaključno: povećanje deficita vanjskotrgovinske bilance može izazvati lančanu reakciju koja, kroz različite mehanizme, doprinosi povećanju fiskalnog deficita. Ovi odnosi ističu važnost vođenja koherentne ekonomske politike koja uzima u obzir povezanost između međunarodne trgovine i fiskalnih izazova. Stoga zastupam doktrinu fiskalnog konzervativizma.
SAD trenutno bilježi fiskalni deficit i 8 posto u odnosu na BDP, prema procjenama, a korporativni profiti još uvijek rastu. Slika sigurno nije čista. Zbog svega toga, mnogi vide zlato kao sigurnu luku. Je li to zaista tako, saznajte uskoro.
