Stigle su nam prve procjene BDP-a za prošlu godinu. Kako smo prošli mi, a kako naši glavni trgovinski partneri? Koje su prognoze za ovu godinu? Prošlog sam tjedna pisao o japanskoj metodi hansei, a ovaj put saznajte kome pogoduje jeftini jen. Nešto južnije, zbog bolesti, lošeg vremena i dodatne birokracije, cijene kakaovca probile su rekordne razine. Iz svijeta financija i bankarstva, donosim osvrt na to kad bi mogle početi padati kamatne stope, kao i zašto se koristi pokazatelj DSCR.
Petak, 26.4.
KOME POGODUJE JEFTINI JEN?
Kako izvještava Yahoo Finance, japanski jen (JPY) dosegnuo je najniže razine u posljednja tri desetljeća u odnosu na dolar, a gotovo 16-godišnji minimum u odnosu na euro. Nakon toga, vratio je dio vrijednosti u očekivanju intervencije od strane japanske središnje banke (BoJ), koja možda i neće doći.
Kome odgovara jeftini jen, pitate se? Evo nekoliko skupina:
- investitorima koji koriste carry trade, jer se jen jeftino posuđuje i koristi za financiranje investicija u valutama koje nude bolje povrate (npr. američke obveznice)
- uvoznicima iz Japana, jer jeftini jen znači relativno jeftiniju nabavu japanskih proizvoda, kao što su automobili ili elektronika
- turistima, što se vidi iz podataka o posjetima i prihodima od turizma, s obzirom na to da im je kupnja japanskog jena jeftinija.
Trebate li i sami pratiti kretanje japanskog jena ili neke druge valute? Kako se osigurati od potencijalnih skokova u kretanjima pojedinih valuta? U tome vam može pomoći rent-a-CFO, vaš direktor financija kojeg ste unajmili na 10, 20 ili 40 sati mjesečno da vam pomogne bolje upravljati vašim poduzećem i optimalno iskoristiti svaki euro uloženog kapitala. Ako vas zanima više, kontaktirajte me i dogovorite sastanak bez obveze.
Četvrtak, 25.4.
ŠTO JE DSCR I ZAŠTO JE VAŽAN ZA VAŠE POSLOVANJE?
Gotovo svakog poduzetnika zanima može li, ako se za to ukaže potreba, osigurati dodatna sredstva za financiranje investicija. Financijske institucije koriste različite pokazatelje da bi procijenili koliko je poduzeće sposobno otplaćivati određenu visinu sredstava. Za procjenu te sposobnosti često se koristi omjer pokrića duga ili DSCR. On mjeri koliko je novca dostupno za pokrivanje godišnjih plaćanja kamata i glavnice duga. Provjerite zašto ga kreditori i investitori često koriste te što o njegovoj sposobnosti predviđanja govore nedavna istraživanja.
Srijeda, 24.4.
KAMATNE STOPE ĆE PADATI, ALI NE UBRZO?
HUB u svojoj analizi pokazuje kako nam predstoji pad kamatnih stopa. ECB napokon izgleda odlučan u svojoj namjeri da krene sa snižavanjem stopa od lipnja ove godine. Prisjetit ćete se da sam intervenciju u ovom smjeru zagovarao još prošle godine, a u posljednje vrijeme tu je i opasnost deflacije. Dakle, kamatne stope će padati, no koliko brzo? I znači li to da ćemo uskoro plaćati manji iznos kamata na javni dug? Odgovore na ova pitanja potražite ovdje.
Utorak, 23.4.
S KIM SI, TAKAV SI: KRETANJE BDP-A HRVATSKE I NAŠIH GLAVNIH TRGOVINSKIH PARTNERA
Jučer je DZS objavio prvu procjenu BDP-a za čitavu 2023. godinu, po kojoj je naše gospodarstvo raslo za 3,1 posto. Europska komisija procjenjuje kako će rast biti nastavljen i ove godine, i to po stopi od 2,6 posto, dok HNB procjenjuje 3,2 posto. Naša je središnja banka obično bila preciznija u ovim prognozama. Znamo da ne možemo pobjeći od našeg okruženja i da će naš BDP djelomično biti povezan s njime. A tko je naše okruženje? To su naši glavni vanjskotrgovinski partneri, pri čemu ističem njih pet: Italija, Slovenija, Mađarska, Njemačka i Austrija.
Na grafikonu možete pogledati kako se njihovo gospodarstvo kretalo u 2023. (lijevi stupac) te koje su prognoze za ovu godinu (desni stupac).
Izvor: Europska komisija, nacionalni statistički zavodi, HNB
Obrada: Serdarusic.com
Općenito, prognoze nam govore da bi naši partneri trebali poslovati bolje ove godine i da imamo izvrsnu priliku nadmašiti prošlogodišnji rezultat. Hoćemo li tu priliku i iskoristiti, ovisi o svakome od nas.
Ponedjeljak, 22.4.
VRUĆA ČOKOLADA: CIJENE KAKAOVCA PREŠLE 12.000 $
Već nekoliko loših berbi kakaovca podiglo je budućnosnice kakaovca na rekordne razine, koje su nakratko prešle 12.000 dolara po toni. Prije samo godinu dana, ovim se ugovorima trgovalo po ispod 3.000 dolara po toni, a cijene iznad 4.000 dolara vidjeli smo posljednji put krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća. O čemu se radi? Zapadnoafričke zemlje kao glavni proizvođači suočavaju se s bolestima i lošim vremenskim prilikama. Europska unija zahtijeva veću regulaciju i kontrolu porijekla te jamstva da se, zbog plantaža kakaovca, ne sijeku šume. Ovo uzrokuje mnogobrojne poteškoće jer su brojni farmeri u ovom području nepismeni. Kakaovac raste samo 10-ak stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora, gdje ima dovoljno topline i padalina.
Trgovanje ugovorima za kakaovac kao što su budućnosnice nije tako jednostavno kao kod, primjerice, dionica, prenosi Investopedia. “Iako Mondelez i Nestle prodaju čokoladne proizvode, kompanija koja je najviše vezana uz cijene kakaovca je Hershey, ističu analitičari.” Njihove su cijene dionica pale za 27 posto u posljednjih 12 mjeseci. Premda su potrošači čokolade lojalni i nisu jako osjetljivi na cijenu, ova će kretanja zasigurno predstavljati izazov kod upravljanja troškovima te formiranja cijena i strukture proizvoda.
A ako trebate analizu kretanja cijena određene robe ili stanja u industriji, dogovorite sastanak ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
