Čitate posljednju tjednu čitanku prije ljetne pauze, koja će trajati do 19. kolovoza. Osim savjeta kako iskoristiti odmor kao poduzetnik, pripremio sam kratak osvrt na upravljanje zalihama. Tu je i analiza kretanja cijena hrane te stabilnosti europskih banaka. Na koncu, pronađite razloge zašto se treba zalagati za fiskalni konzervativizam te koje su to loše vijesti o domaćem javnom dugu.
Petak, 12.7.
KAKO ISKORISTITI ODMOR KAO PODUZETNIK?
Ovo je posljednja objava po redovitom rasporedu: nakon današnje čitanke, objavljivat ću samo povremeno do 19. kolovoza. Ljetna pauza nije tu zato što je prevruće za financije: određeni odmor je potreban za strateški odmak od svakodnevnih aktivnosti. To je pravo vrijeme za dublje promišljanje o životu, pa tako i poslovanju. Zato sam pripremio sedam savjeta kako iskoristiti odmor na najbolji mogući način.
Četvrtak, 11.7.
KAKO POBOLJŠATI UPRAVLJANJE ZALIHAMA
Upravljanje zalihama je iznimno važno za sve one koji se bave proizvodnjom ili prodajom proizvoda, zato što su kod njih zalihe jedna od najvrjednijih bilančnih stavki.
Kako navodi Investopedia, zalihe se mogu podijeliti u četiri kategorije:
1. zalihe sirovina i materijala
2. proizvodnju u tijeku
3. gotove proizvode
4. trgovačku robu.
Ovisno o vrsti poslovanja i poslovnom modelu, poduzeće može koristiti različite metode upravljanja zalihama. Neke od najpopularnijih su: just-in-time (JIT), sustav planiranja potreba za materijalima (MRP), ekonomična količina narudžbe (EOQ), dani obrtaja zaliha (DSI). U posljednje vrijeme, popularan je i dropshipping.
Znakovi upozorenja da nešto nije u redu u ovoj domeni su:
- česte promjene metoda vrednovanja zaliha (npr. iz FIFO metode u metodu ponderiranog prosječnog troška), jer pokazuju tendenciju da se manipulira vrijednošću zaliha
- česti otpisi zaliha, jer pokazuju slabo upravljanje zalihama koje generira gubitke za nabavljenu ili proizvedenu, a neprodanu robu
- značajno veći broj dana obrtaja zaliha od prosjeka industrije u kojoj poduzeće posluje.
Iako je došlo do promjena u pristupu u posljednjih nekoliko godina (npr. just-in-time nije idealna metoda ako postoji značajan prijevozni ili geopolitički rizik kod nabave određene sirovine ili poluproizvoda), to samo znači da je upravljanje zalihama postalo još važnije. Dobavljače uglavnom plaćate novcem i zato je važno da se taj novac što prije vrati na račun vašeg poduzeća, umjesto da bude zarobljen u zalihama. Zato je dobro upravljanje zalihama ključan dio kvalitetnog upravljanja likvidnosti.
A koliko vam treba da novac, nakon što se iskoristi za plaćanje dobavljaču i pretvori u zalihe pa potom prijeđe u potraživanje od kupca, ponovno završi na računu? O tome govori pokazatelj pod nazivom neto novčani ciklus. Bon.hr portal nudi taj pokazatelj na svom sučelju, uz druge pokazatelje aktivnosti ili obrtaja, kao što su dani obrtaja zaliha. Više o pokazateljima obrtaja ovdje.
Srijeda, 10.7.
POSKUPILA ULJA, ŠEĆER I MLIJEKO, POJEFTINILE ŽITARICE
Poznati FAO-ov indeks cijena hrane mjeri mjesečnu promjenu u međunarodnim cijenama hrane, a sastoji se od pet podindeksa s vlastitim ponderima (mliječni proizvodi, meso, ulja, žitarice i šećer). Kako prenosi Ja Trgovac, ovako izmjerene “cijene hrane bile su stabilne u lipnju budući da je poskupljenje biljnih ulja, šećera te mlijeka i mliječnih proizvoda neutraliziralo pad cijena žitarica”. Nakon tri mjesečna porasta, indeks se stabilizirao, a njegova razina je 2,1 posto niža nego za isti mjesec prošle godine.
U usporedbi s godinom prije, najveći rast od podindeksa doživjele su cijene biljnih ulja (115,8 u lipnju 2023., 131,8 u lipnju 2024.), a najveći pad cijene šećera (152,2 u lipnju 2023., 119,4 u lipnju 2024.). Dakle, ako planirate kuhati džemove ove jeseni, imamo neke dobre vijesti. Isti izvor dodaje da je “u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO blago podigao procjenu globalne proizvodnje u sezoni 2024/2025., na 2,854 milijarde tona. Procjena pokazuje da bi svijet u novoj sezoni trebao proizvesti najviše žitarica otkada FAO objavljuje izvješća.”
Korisno je pratiti ovaj indeks i njegove podindekse ako se bavite poljoprivredom, trgovinom, preradom ili ugostiteljstvom, bez obzira na to nabavljate li uvoznu ili lokalno uzgojenu hranu. Naime, i na lokalne proizvođače utječu globalne cijene.
Utorak, 9.7.
RASTROŠNA DRŽAVA PROTIV FISKALNOG KONZERVATIVIZMA
Velik rast plaća u javnom sektoru tijekom posljednjeg kruga povećanja jedan je od razloga pojačane potrebe za financiranjem države putem novog duga. Tako je na kraju prvog kvartala udio duga u BDP-u prvi put porastao još od koronakrize. Zašto je važno kontrolirati dug i poći putem fiskalnog konzervativizma? I kakve to veze ima s kreditnim rejtingom? Čitajte ovdje.
Ponedjeljak, 8.7.
EUROPSKE BANKE OČEKUJU RAST KREDITA – ALI PAD PROFITABILNOSTI?
To da su europske banke stabilne nije neka posebna vijest, no ispod površine ima zanimljivih detalja. Analiziram izvještaj EBA-e koji je objavljen 20. lipnja, prema kojem su europske banke “pokazale otpornost u pogledu profitabilnosti, unatoč suočavanju s materijaliziranim kreditnim rizicima”. Europske banke, uz to, očekuju rast iznosa kredita, ali istovremeno pad profitabilnosti. Kako je to moguće? Provjerite ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
