Nakon kratke pauze, pred vama je prva tjedna čitanka u 2025. godini. Prinosi na državne obveznice su narasli, a profesor Damodaran je objavio i nove vrijednosti premije rizika zemlje. Saznajte je li hrvatski pao ili narastao te kako stojimo po pitanju inflacije. Donosim prijedloge kako napraviti poslovni plan za ovu godinu te razloge zašto bi euro mogao oslabiti. Na kraju, tu je i popis najvažnijih tema iz 2024. te kratka statistika s mog bloga.
Petak, 10.1.
KAKO SMO PRESTIGLI SAD I POLA EUROPE?
Veća fiskalna odgovornost, koju smo godinama održavali sve do proljeća prošle godine, utjecala je na cijenu domaćih obveznica. Plodovi te odgovornosti vide se na obvezničkom tržištu. Desetogodišnja državna obveznica Hrvatske, prema kojoj približno računamo cijenu domaćeg duga, stoji manje nego kod sljedećih velikih ekonomija i europskih susjeda:
- SAD
- Kanada
- UK
- Australija
- Belgija
- Češka
- Francuska
- Italija
- Mađarska
- Norveška
- Poljska
- Slovačka
- Slovenija
- Španjolska.
Ovo je skraćeni popis, tu je još jako puno zemalja. Radi se o izuzetnom uspjehu, ali ne smijemo spavati na lovorikama. Ako se fiskalno raspustimo, vrlo brzo bismo mogli plaćati kudikamo višu cijenu i povećati troškove financiranja javnog duga. Gledano s investitorske strane, jučer je jedan od najvećih svjetskih financijskih autoriteta, prof. Aswath Damodaran, objavio najnoviju tablicu s premijama rizika za gotovo svaku zemlju svijeta.
Hrvatska premija rizika zemlje iznosi 1,60 posto, što je pad u odnosu na prošlogodišnjih 2,78 posto. Premija rizika zemlje mjeri dodatni povrat koji investitori zahtijevaju za ulaganje u zemlju s većim rizikom u odnosu na razvijene zemlje, kao što je, primjerice, SAD. Pad te premije znači i da je neka zemlja usporedivo atraktivnija za investitore jer povećava vjerojatnost da će njihovo ulaganje polučiti adekvatnu nagradu u odnosu na preuzeti rizik.
Četvrtak, 9.1.
KRIVULJA PRINOSA I KAMATNE STOPE: ŠTO TREBATE ZNATI
Malotko je to primijetio, no u posljednjih mjesec dana prinosi na dugoročne državne obveznice značajno su porasli. Zapitat ćete se: kakve veze imaju krivulja prinosa i globalna financijska tržišta sa mnom? Imaju: zbog ovoga rastu troškovi zaduživanja i za države i poduzeća. Pritom nismo iznimka: htjeli to ili ne, ova kretanja utječu i na nas, u Hrvatskoj! Pogledajmo što se događa i razmotajmo ovo zamršeno klupko.
Srijeda, 8.1.
KAKO NAPRAVITI POSLOVNI PLAN I UĆI U 2025. NA PRAVI NAČIN
Ako ne znate kako napraviti poslovni plan i dosad ga niste izrađivali, 2025. je pravo vrijeme za to! O prednostima izrade poslovnog plana pisao sam mnogo puta. Neke od njih su:
- osvještava vas o okruženju i performansama vašeg biznisa
- bolja je podloga za različite vrste odluka
- povećava spremnost za različite scenarije (npr. ako dođe do značajnijeg pada inozemne potražnje kao što implicira upravo objavljeni ESI indeks, koji je pao 2,2 % na mjesečnoj razini)
- brže i lakše odobravanje financiranja.
PREDLOŽAK ZA POSLOVNI PLAN
Corporate Finance Institute, čije tečajeve i sam polažem, donosi kvalitetan predložak strukture poslovnog plana sa sljedećim točkama:
- Naslovna stranica – uključuje naziv, logo i kontakt poduzeća.
- Izvršni sažetak – piše se na samom kraju i na najviše dvije stranice. Sadrži misiju poduzeća, proizvode i usluge, sažet prikaz industrije i tržišta te planova.
- Pregled industrije – opisuje položaj poduzeća na tržištu, velike tržišne igrače i konkurenciju, procijenjenu veličinu industrije, industrijske trendove i utjecaj vlasti na industriju.
- Analiza tržišta i konkurencije – ovdje definirate ciljano tržište, njihove potrebe i obilježja (ovisno o tome jesu li to druga poduzeća ili krajnji potrošači). Navedite faktore koji utječu na ukupnu potražnju i potražnju za vašim proizvodima/uslugama. Opišite kako planirate pobijediti konkurente i usporedite prodajne količine s konkurencijom.
- Plan marketinga i prodaje – opišite kako planirate pozicionirati svoje proizvode i usluge te po čemu su jedinstveni. Opišite i argumente koje imate za planirane količine, cijene i mjesta prodaje te kako planirate doći do novih kupaca i zadržati postojeće.
- Menadžerski plan – opišite vlasničku strukturu poduzeća, veličine udjela, organizacijsku strukturu te ključne unutarnje i vanjske konzultante koje planirate angažirati.
- Operativni plan – ovdje izložite svoje uredske i skladišne potrebe, analizu potreba za radnom snagom i njihovim vještinama, proizvodne procese, ključnu opremu i strojeve te načine na koje planirate nabavljati sirovine i druge inpute.
- Financijski plan – kvalitetan poslovni plan mora sadržavati planirani račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku te bilancu, uz usporedbu s prethodnom godinom. Ovi financijski izvještaji moraju biti povezani sa stavkama iz prethodnih dijelova (npr. nabavom opreme ili planom prodaje).
- Dodaci – pravo mjesto za priložiti dodatne analize, ponude za nabavu strojeva, popise proizvoda i usluga i slično.
Ako napravite ovakav poslovni plan i potkrijepite ga odgovarajućim izračunima, u ovoj ćete godini biti spremniji i mirniji. S druge strane, ako želite pomoć u izradi financijskog segmenta plana, kontaktirajte me ovdje.
Utorak, 7.1.
RAZBUĐIVANJE INFLACIJE: ZAŠTO BI EURO MOGAO OSLABITI?
Prema najnovijim podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u prosincu 2024. mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je:
- 4,5 % u Hrvatskoj što je najviša stopa među zemljama eurozone.
- 2,4 % u eurozoni, što ukazuje na ubrzanje u odnosu na prethodne mjesece.
Ovi podaci sugeriraju da inflacija ne usporava, već ponovno raste, stavljajući Europsku središnju banku (ECB) u složenu poziciju. Već sam isticao kako smatram da je cilj od 2 posto inflacije teško dostižan, i to ne samo ECB-u, već i FED-u. Smatram da će FED uskoro zaustaviti spuštanje stopa, što je ujedno i izazov za ECB. Naime, ključne zemlje eurozone bilježe stagnaciju ili pad gospodarske aktivnosti, što zahtijeva poticajne mjere poput smanjenja kamatnih stopa.
Snižavanje kamatnih stopa u takvom okruženju može dodatno potaknuti inflaciju, što je suprotno ciljevima ECB-a o stabilnosti cijena. Zagovarao sam ranije spuštanje stopa ECB-a početkom 2024. i upozoravao da se kasni s tom odlikom. Ovo će dovesti do niza promjena vlada u Europi, što već vidimo drugdje. Nezavidna monetarna situacija tražit će suradnju i koordinaciju s fiskalnom politikom. Procjenjujem da će Njemačka ozbiljno razmišljati o ukidanju kočnica za javni dug, što bi moglo dovesti do daljnjeg slabljenja eura.
Ponedjeljak, 6.1.
NAJVAŽNIJI ČLANCI U PROŠLOJ GODINI
Moj tradicionalni pregled krajem 2024. nije bio sveobuhvatni makro ili financijski sažetak, već je obuhvatio teme koje su vas najviše zaintrigirale na mom blogu. Za ilustraciju, samo sam u 2024. objavio 90-ak novih članaka i više od 40 tjednih čitanki. Velik je to napor i tempo, ali vjerujem da su velike i koristi.
Iznimno me raduje da su među najčitanijima i dva gostujuća članka, Krešimira Kosa i Josipa Vučka. Visoko su bili rangirani i ostali gosti, kojima zahvaljujem što su podigli ovaj blog na još višu razinu. Najvažnije i najčitanije članke prošle godine možete pregledati ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
