Tjedna čitanka #207

Protuciklički zaštitni sloj kapitala

Ovog sam tjedna posjetio Čakovec u sklopu konferencije Dobitna formula: već smo došli do sedmog izdanja. Tom sam prilikom dao nekoliko kratkih, praktičnih savjeta lokalnim poduzetnicima koje ovdje možete pročitati. Prigodno sam napravio i kratku analizu potencijala lokalnih poduzetnika – provjerite što predviđam za Međimurje u narednim godinama! Početkom tjedna objavljen je i podulji intervju kojeg sam dao Poslovnom dnevniku, a kojeg toplo preporučujem. Na kraju, pročitajte što je protuciklički zaštitni sloj kapitala te zašto ga HNB podiže, kao i posljedice obnove izvoza nafte iz iračkog Kurdistana.

Petak, 3.10.

SJAJNA DOBITNA FORMULA U ČAKOVCU

U četvrtak sam bio jedan od organizatora konferencije Dobitna formula, gdje sam imao priliku upoznati vrijedne međimurske poduzetnike. Naš je lokalni partner bio Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, koji nam je približio svoj rad i aktivnosti. Željeli smo pružiti edukaciju iz više perspektiva s fokusom na brzo primjenjive i konkretne savjete.

Primjerice, naznačio sam kako nije dovoljno imati dobit te da je sada pravo vrijeme za zaduživanje jer kapital vrlo vjerojatno uskoro postaje skuplji. Podcrtao sam problem financiranja rasta poslovanja, kad se mnogi poduzetnici libe uzeti kredit, iako im je tada najpotrebniji.

Primijetio sam da su mnogi međimurski poduzetnici uložili desetljeća znoja, truda i sredstava u svoj biznis, ali to teško mogu unovčiti. Treba znati pripremiti poduzeće za prodaju, a u tom procesu preslagivanja prije prodaje mogu vam pomoći.

Na koncu, ponovio sam i ponovit ću: ne štedite na računovođi! Razgovarajte s njim redovito jer je iznimno važna osoba za vaš uspjeh.

Dan je u Čakovcu bio vrlo produktivan, ali i lijep, posebno uz pozitivne povratne informacije sudionika. Vjerujem da ću Međimurje uskoro posjetiti ponovno!

Četvrtak, 2.10.

MOJ INTERVJU ZA POSLOVNI: VEĆINA PODUZEĆA IMA DOBIT, ALI…

Ovog je tjedna objavljen dugački intervju koji sam dao za Poslovni dnevnik, a izdvajam sljedeća pitanja na koja ćete u njemu pronaći odgovor:

1. Koje kompanije stvaraju oko četvrtine ukupne globalne dobiti?

2. Zašto je presudno razumjeti koliko vas košta vaš kapital?

3. Po čemu sam jedan od rijetkih “luđaka” u Hrvatskoj?

4. Po čemu su mikro i veliki poduzetnici u Hrvatskoj slični?

5. Kakav signal za poduzetnike dolazi s tržišta kapitala?

6. Koje je domaće poduzeće godinama raslo, zapošljavalo i iskazivalo dobit, ali nije pokrivalo trošak kapitala i neslavno završilo?

7. Koji ključni pojam za poduzetnike izdvajam za 2026. godinu?

Srijeda, 1.10.

ZAŠTO HNB DIŽE PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA

Idemo od osnova: protuciklički zaštitni sloj kapitala (PZSK) je dodatna rezerva kapitala koju banke moraju držati iznad redovnih zakonskih zahtjeva. Ideja je da u razdobljima brze kreditne ekspanzije banke akumuliraju više kapitala, koji se u kriznim vremenima može otpustiti kako bi banke nastavile kreditirati. HNB kvartalno procjenjuje cikličke ranjivosti: kreditni jaz, rast cijena nekretnina i kreditnu aktivnost. Kada pokazatelji ubrzaju, to znači da je potrebno više zaštite.

Tako je najavio da će od 1. siječnja 2027. podići protuciklički zaštitni sloj kapitala s dosadašnjih 1,5 % na 2 %, što znači da će banke od tog datuma morati držati više kapitala. Što to praktično znači za nas? Pogledajmo:

1. Banke moraju držati više kapitala. To ograničava prebrzo kreditiranje, ali povećava otpornost sustava.

2. Građani će kredite plaćati skuplje ili će im biti strože odobravani, osobito stambeni i gotovinski.

3. Poduzeća će i dalje moći do kredita, ali pod strožim uvjetima, što pogađa rizičnije i manje poslovne subjekte.

4. Sustav će imati veću otpornost na šokove jer banke imaju rezervu ako dođe do recesije ili rasta nenaplativih kredita (NPL trenutačno oko 2,4 %).

Zaključno, HNB je oprezan. No, zato će i dalje koristiti makrobonitetne mjere poput PZSK-a kako bi spriječio pregrijavanje tržišta kredita i nekretnina.

Utorak, 30.9.

MEĐIMURJE MALO – ILI IPAK VELIKO?

Bio je to kraj Prvog svjetskog rata na ruskom frontu kad je izvjesni Ernö Fitz napisao poznatu pjesmu “Međimurje malo”. I zaista, Međimurje u koje stižem u četvrtak je danas najmanja hrvatska županija, ali je istovremeno i velika. Velika je po svojoj poduzetničkoj tradiciji, kao i potencijalu za spajanja i preuzimanja u narednim godinama. Provjerite zašto predviđam pravi bum u kupnjama i prodajama biznisa u Međimurju te kako možete pripremiti svoje poduzeće da bude atraktivna meta za kupce!

Ponedjeljak, 29.9.

NAFTA PADA, ALI STRUKTURNA INFLACIJA NEĆE

Izvoz sirove nafte iz iračkog Kurdistana kroz Tursku je obnovljen nakon dvije i pol godine stanke. Uz to je OPEC+ najavio daljnje povećanje kapaciteta, no koje će biti posljedice na Europu? Kratkoročno, niži troškovi energije reflektiraju se u industrijskom PPI-u i kasnije u CPI-u, osobito u zemljama s visokom energetskom ovisnošću (Njemačka, Italija). Srednjoročno, ako OPEC+ nastavi povećavati proizvodnju, a Kurdistan doda oko 230 kb/d, šok ponude dodatno spušta cijene, što ima dezinflacijski efekt na EU.

Industrijska konkurentnost EU (posebno kemijska i metalurška djelatnost) može profitirati od nižih ulaznih troškova, što može rezultirati potencijalno jačim oporavkom industrije. No, postoje brojni rizici. Geopolitički, situacija u Ukrajini i na Bliskom istoku može poništiti dezinflacijski efekt ako se poremete rute ili pojave napadi na infrastrukturu.

Europa može osjetiti kratki predah zbog pada cijena nafte, no to ne rješava probleme s rastom cijena usluga, pa tako ni strukturne inflacijske pritiske u Europi. ECB najvjerojatnije više neće spuštati stope. Za poduzetnike, to znači da će biti važno ugovaranje indeksacije, kao i zaključavanje duga fiksiranjem kamatnih stopa. Alat koji vam može pomoći kod indeksacije pronađite ovdje.

***

Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.

Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.

Nema besplatnog ručka - ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: