Znači li rast njemačkih tvorničkih narudžbi i prve znakove proljeća na tom važnom izvoznom tržištu za Hrvatsku? Provjerite moju kratku analizu. Objavljena je i nova premija rizika glavnice za Hrvatsku pa sam pojasnio što to znači za male i srednje poduzetnike. Svjedočimo padu cloud i enterprise softverskih kompanija. Sprema li se svojevrsni Saaspocalypse, kako su ga prozvali?
Ušli smo u korizmu, pa je prilika da se zapitamo ne samo na duhovnoj, već i poslovnoj razini: jesmo li površni i volimo li se samozavaravati? Na kraju, najava za Dalmaciju. U četvrtak, 5.3. bit ću jedan od izlagača na konferenciji Dobitna formula u Šibeniku. U nastavku saznajte kako se besplatno prijaviti te kvalitetno uložiti nekoliko sati u bolje upravljanje svojim biznisom.
Petak, 20.2.
DOBITNA FORMULA U ŠIBENIKU 5.3.
Uskoro stižem u Šibenik na poduzetničku konferenciju Dobitna formula: pribilježite četvrtak, 5. ožujka u svoje kalendare.
Moja će tema biti “Kako povećati vrijednost svog poduzeća?” jer vjerujem da s poduzećem treba raspolagati tako da ga, baš kao i drugu vrijednu imovinu, možete lako i dobro unovčiti. Druge teme pokrivat će financiranje poslovanja, računovodstvo, upravljanje rizicima, marketing i ljudske potencijale. Smatram da ćete dobiti barem nekoliko ideja kako povećati dobit ili presložiti prioritete u poslovanju, kao i dobiti nove kontakte.
Prijave su besplatne, a konferencija traje od 10 do 13 sati. Naš je domaćin i lokalni partner Trokut Šibenik. Više informacija i prijavnicu pronađite ovdje.
Četvrtak, 19.2.
NJEMAČKA: TVORNIČKE NARUDŽBE RASTU, ALI OPREZ!
Prema najnovijim podacima Destatisa, njemačke tvorničke narudžbe su realno rasle (dakle, usklađeno za inflaciju) čak 7,8 % u prosincu 2025. u odnosu na studeni i 13 % u odnosu na godinu ranije. Nekoliko komentara ipak poziva na oprez:
1. Rast novih narudžbi prije svega se nalazi u strojevima, metalnim proizvodima i opremi, dok su narudžbe u automobilskoj i transportnoj opremi ostale pod pritiskom.
2. Kako prenosi Trading Economics, domaća (njemačka) potražnja porasla je za 10,7 %, a strane narudžbe za 5,6 %, predvođene tržištima izvan eurozone (9,7 %). No, unutar eurozone zabilježen je pad od 0,6 %!
3. Na tromjesečnoj razini, tvorničke narudžbe porasle su za 9,5 % u četvrtom tromjesečju, ali samo 2,5 % ako izuzmemo velike ugovore.
Anketni pokazatelj, njemački PMI za proizvodnju i dalje se nalazi ispod 50, odnosno razine koja označava ekspanziju. U prvom mjesecu 2026. indeks se popeo na 49,1 iako je to daleko bolje od samo 47 u prosincu.
Došlo je i do ponovnog znatnog pada broja tvorničkih radnika te daljnjeg značajnog smanjenja zaliha prije i poslije proizvodnje. Prema EY i podacima Destatisa, industrijski sektor u 2025. izgubio je oko 124 tisuće radnih mjesta, odnosno zaposlenost je smanjena za oko 2,3 % na okvirno 5,38 milijuna zaposlenih u poduzećima s 50 i više radnika. To je dvostruko više nego 2024. (gubitak u autoindustriji je oko 50 tisuća radnih mjesta).
Ovo je ujedno i 10. kvartal zaredom kako su prihodi njemačkih industrijskih poduzeća u padu. Ima li dobrih vijesti za Hrvatsku, ako uzmemo u obzir da je Njemačka naš važan trgovinski partner? Recimo da podaci više nisu tmurni, ali vidljivo je da su najbolje prošle kompanije s velikim ugovorima. Ako ste njihov dobavljač, mogli biste imati dobru godinu.
Srijeda, 18.2.
O POVRŠNOSTI I SAMOZAVARAVANJU
Na Pepelnicu sam pisao o površnosti i samozavaravanju: dvije važne teme za današnjeg čovjeka. Često ni sami ne znamo što i kako činimo. Slaba kvaliteta izvedbe dolazi od manjka pripreme.
“Ne znaju što čine”, samim time, nije samo opis povijesne tragedije. To je trajno upozorenje protiv mediokritetstva, protiv rada bez pripreme, protiv upravljanja bez dubine.
Raditi površno znači pristati na život bez ozbiljnosti. A ozbiljnost prema stvarnosti zapravo je oblik poštovanja. Kako spriječiti samozavaravanje i površnost pročitajte ovdje.
Utorak, 17.2.
ŠTO ZA HRVATSKU ZNAČI PREMIJA RIZIKA GLAVNICE OD 5,78 %?
Premija rizika glavnice (Equity Risk Premium — ERP) procjenjuje koliku kompenzaciju treba dobiti investitor na dioničkom tržištu u odnosu na bezrizične instrumente (npr. američku državnu obveznicu). Možemo to promatrati kao dodatni prinos koji zahtijevate za preuzeti rizik.
Fiskalni je odbor upozorio na „kvarenje“ srednjoročne fiskalne slike. Istina, omjer javnog duga i BDP-a pao je ispod 60 %, pa smo formalno unutar Maastrichta. Istodobno, država nastavlja s relativno snažnim zaduživanjem u uvjetima još uvijek povišene inflacije. Kako bi rekao Milton Friedman, “stvarno opterećenje na poreznom obvezniku nije u visini deficita, već u visini državne potrošnje”.
Najnovija prognoza EIZ-a procjenjuje gospodarski rast u 2025. na 3 posto. Osobna potrošnja kontinuirano raste već mjesecima: hrvatska ekonomija pokazuje nevjerojatnu otpornost. Pitanje je, međutim, održivosti takvog rasta.
Ova je godina vrhunac povlačenja sredstava iz aktualne EU omotnice. Nakon toga slijedi prirodno usporavanje. Ako potrošnja uspori (o kojoj ovisi najizdašniji prihod, PDV), fiskalna ravnoteža postaje osjetljivija.
To je onda relevantno i za poduzetnike. Jednadžba glasi:
Premija rizika glavnice (ERP) + bezrizična stopa (prinos na dugoročnu državnu obveznicu) + kreditni spread = cijena novca za hrvatske kompanije.
Ako makroekonomski rizik raste, prosječni ponderirani trošak kapitala (WACC) raste. Ako pak WACC raste, valuacije padaju. Dakle, makroekonomski rizici se preslikavaju i na vrijednost vašeg poduzeća. Zato nije svejedno kolika je državna potrošnja.
Što to znači u praksi za male i srednje poduzetnike, na čemu biste trebali raditi? Prijedlozi:
1. Ne gradite vrijednost samo kroz rast prihoda.
2. Gradite otpornost novčanog toka. Likvidnost je važna.
3. Razmišljajte o kapitalnoj strukturi (koliko duga, a koliko vlastitog kapitala) prije nego sredstva poskupe. Možda biste trebali izdati vlastite obveznice.
4. Stiže novo izdanje konferencije Dobitna formula, gdje ću govoriti upravo o izgradnji vrijednosti poduzeća. Ako ste u Dalmaciji, prijavite se.
Ponedjeljak, 16.2.
SAASPOCALYPSE: OTKUD PAD VRIJEDNOSTI SOFTVERSKIH KOMPANIJA?
Posljednjih mjeseci svjedočimo onome što se kolokvijalno već u financijskim krugovima naziva “SaaSpocalypse”, odnosno snažnoj kompresiji valuacija cloud i enterprise softverskih kompanija. Nekad se dionicama ključnih SaaS igrača trgovalo na znatno višim multiplama.
Danas se multiple nalaze na dvostruko nižim razinama. Razlog? AI smanjuje barijere ulaska (jedna od pet Porterovih sila), komoditizira dio funkcionalnosti i povećava nesigurnost oko dugoročnih marži.
Tržište više ne kupuje “AI priču”, nego pita:
- Koliki je stvarni slobodni novčani tok (FCF)?
- Je li povrat na uloženi kapital (ROIC) iznad prosječnog ponderiranog troška kapitala (WACC)? Drugim riječima, ima li pozitivne dodane ekonomske vrijednosti (EVA)?
Dobar je primjer Oracle, o čemu sam pisao pred Božić na Ekonomskom labu. Da prevedemo ove hijeroglife, radi se o održavanju konkurentske prednosti — a to su ekonomski jarci.
Jarci (“moats”), kako ih je nazvao Buffett u jednoj raspravi s Muskom, nikad nemaju “rogove”, oni se vide tek kad nestanu. Naime, AI ruši jarke koji su se temeljili na znanju i “workflowu”. Ujedno komoditizira dio intelektualnog rada. Treće, ne manje važno, slabi trošak promjene dobavljača u nekim industrijama.
Istovremeno, AI produbljuje “data moat” (podatkovne jarke) i jača infrastrukturne jarke te znatno povećava važnost kapitala i regulative. Jarci, dakle, više nisu statični obrambeni zidovi. Postaju dinamični i tehnološki ovisni.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
