Tjedna čitanka #92

Korporativne dobiti

Ovaj sam tjedan zatvorio izlaganjem na konferenciji u organizaciji portala Žene i novac u Splitu. To je gostovanje bilo vrlo zanimljivo, a razliku od FED-a, doživio sam prilično meko slijetanje na povratku. Tjedan sam pak otvorio gostovanjem u Otvorenom (video na dnu članka), a govorio sam o velikim otpuštanjima i bankarskoj krizi. U ovoj čitanci pogledajte i zašto i kamo odlaze depoziti iz banaka, kao i jesu li realno rasle plaće u siječnju ove godine. Provjerite kako stoje američke korporativne dobiti te dolazi li nam, napokon, Godot. Na kraju, tu je i osvrt na inflaciju u eurozoni te ECB-ove sljedeće korake.

Petak, 31.3.

PROBUĐENOG DIVA NE DA SE BAŠ LAKO USPAVATI

Inflacija u ožujku za eurozonu se smanjila na 6,9 % na godišnjoj razini, najniže od veljače 2022. i ispod očekivanja od 7,1 %, prema preliminarnim podacima. Temeljna inflacija je pak zabilježila rekordnih 5,7 %. To samo znači da će ECB i dalje biti rezolutan s daljnjim povećanjem kamatnih stopa, za razliku od FED-a. On će to učiniti još samo jednom, kako stvari stoje. Probuđenog diva, vidimo, ne da se lako uspavati. Tako bi euro mogao i dalje rasti. Trenutno je EUR/USD na malo manje od 1,09.

Hrvatsku maloprodaju i inflaciju komentirat ću opširnije idući tjedan. No, znamo da inflacija u ožujku usporava na i dalje visokih 10,6 posto (u veljači 12 posto), najniže od travnja 2022.

Četvrtak, 30.3.

EKONOMSKI SENTIMENT I KORPORATIVNE DOBITI

Nakon što sam pisao o europskom indeksu potrošačkog sentimenta (tzv. Flash Consumer Confidence Indicator), u četvrtak je stigla revizija podatka otprije tjedan dana. Dogodio se, ipak, blagi pad nakon višemjesečnog rasta. Tako se moral malo pogoršao među proizvođačima, trgovcima i građevinarima u eurozoni (ESI ili Economic Sentiment Indicator). Trenutno je na 99,3, a prethodni mjesec je bio 99,6.

Ovo je bio čudan i neobičan mjesec s velikim potresima na financijskom i bankarskom tržištu te ogromnom volatilnosti na tržištu obveznica. Spread (razlika prinosa) između dvogodišnje i desetogodišnje američke obveznice bio je 8.3., pred “oluju”, na -1,07 postotnih bodova, da bi prošli tjedan dočekao na -0,38. Jučer se vratio na -0,51.

Ovako dugi boravak u negativnom teritoriju smatra se gotovo stopostotno pouzdanim signalom za recesiju, koja uobičajeno dolazi kada ovaj spread napusti negativno područje. Blago je to zatišje pred buru, jer za koji tjedan kreće sezona korporativnih izvještaja za prvi kvartal 2023. I gospodarstvo SAD-a raslo je za 2,6 % na godišnjoj razini u četvrtom kvartalu (početna procjena + 2,7 %). Zanimljivije od toga su korporativne dobiti poduzeća u SAD-u, koje su pale 2,7 %, na 2,47 trilijuna USD u četvrtom tromjesečju 2022.

Korporativne dobiti poduzeća izrazito su važne za opću ekonomiju (pokazuju zdravlje ili općenito stanje). Eventualna “recesija” koju bi korporativne dobiti mogle pretrpjeti dva kvartala zaredom bio bi važan signal za moguću recesiju. Uza sve to, problemi u bankarskom sektoru smanjuju kreditiranje poduzeća, a kredit je motor ekonomije. Dolazi li Godot ili ne, mogli bismo vidjeti uskoro.

Srijeda, 29.3.

HRVATSKI I EUROPSKI POTROŠAČKI MORAL SE OPORAVLJA

U posljednjih pola godine, hrvatski i europski potrošački moral se značajno oporavljaju. Razlozi za to dobrim dijelom dolaze i iz realnog povećanja plaća. Jučerašnja analiza Velimira Šonje na portalu Ekonomski Lab govori upravo o tome. Prosječna je realna plaća u siječnju 2023. “zaostajala za razinom iz istog mjeseca prošle godine za svega 0,5 % nakon što su zaostaci ranijih mjeseci iznosili 4-5 %”. Kako Šonje zaključuje, “gotovo cjelokupna razlika nadoknađena je u samo jednome mjesecu”.

Osim utjecaja povećanja minimalnih plaća, na koje Šonje ukazuje, uzavrelo tržište rada s kroničnim nedostatkom radnika glavni je pokretač velikog realnog povećanja plaća. To pak produljuje inflaciju. Sjetimo se da se ona smiruje već neko vrijeme i ne dolazi više od energenata ili hrane, koliko od usluga. Inflacija u području usluga je bitka koju središnje banke tek trebaju dobiti, a pitanje je naravno cijene – najčešće recesije. U Otvorenom u ponedjeljak sam rekao da je ovo najnajavljivanija recesija koja – nikako da dođe. A dotad, čuvajmo se optimizma. Zdravi pesimizam katkad pravilno prepoznaje ograničenja ljudskih bića.

Utorak, 28.3.

KONFERENCIJA U ORGANIZACIJI PORTALA “ŽENE I NOVAC” U SPLITU

U utorak sam najavio 5. konferenciju o novcu, poduzetništvu i investiranju u organizaciji portala Žene i novac. Na njoj sam izlagao o 10 najvećih financijskih pogrešaka kod poduzetnika, s posebnim naglaskom na one kojima su sklone poduzetnice. Osvrnuo sam se i na to kako postići bankabilnost. Primijetio sam da poduzetnice nedovoljno cijene svoj rad, jer nerijetko podcjenjuju vrijednost proizvoda i usluga koje nude na tržištu. U tom smislu sam potaknuo okupljene da preispitaju svoju politiku cijena.

Sama je konferencija bila izvrsno organizirana te se održala u petak, 31. ožujka u splitskom boutique hotelu briig. Cjelokupan izvještaj možete pročitati na stranicama Prima Bona.

Ponedjeljak, 27.3.

ZAŠTO NOVAC ODLAZI IZ DEPOZITA U NOVČANE FONDOVE I GOSTOVANJE U OTVORENOM

Sve više novca odlazi s računa komercijalnih banaka na novčano tržište. Do ovog zaključka možete doći pogledate li u kakvom je stanju ponuda novca, mjereno monetarnim agregatima različite razine. Zašto se to događa i čime je motivirano? Kako nam ponuda novca može otkriti gibanja na financijskom tržištu te koji veliki test stoji pred središnjim bankama? Više o tome ovdje.

U ponedjeljak navečer gostovao sam u HRT Otvoreno na temu velikih otpuštanja u globalnim korporacijama te bankarske krize. Cijelu emisiju pogledajte niže:

***

Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: