Bližimo se kraju 2024., pa je ova čitanka pretposljednja ove godine. Donosim sažetak gostovanja na N1 kod Mašenke Vukadinović i osvrt na ECB-ovo spuštanje referentnih kamatnih stopa. Analizirao sam cijene kave i utjecaj koji bi imalo ukidanje akciza, odnosno posebnih poreza. Saznajte i zašto je važna očekivana inflacija, osobito za one koji posluju u B2C segmentu te što nam donosi veliko spajanje platformi za ulaznice.
Petak, 13.12.
U SUBOTU NA N1 KOD MAŠENKE VUKADINOVIĆ
Danas sam gostovao na N1 televiziji kod novinarke Mašenke Vukadinović, gdje je bila riječ o aktualnim ekonomskim i financijskim temama. Neke od njih su: kreditni rejting Hrvatske i gospodarski rast, porez na ekstraprofit, inflacija, cijene i državni intervencionizam, proračun i porezni prihodi te mogućnost deflacije. Osobito izdvajam nekoliko riječi o ekstraprofitu. “Ekstraprofit se kao pojam krivo koristi. Taj pojam u financijama postoji. Postoji računovodstvena dobit, ali i ekonomska dobit. Taj termin, ekstraprofit, odnosi se na porez kada se nešto dogodi izvanredno, poput slučaja rata. Ja sam protiv tog poreza jer nagle promjene u oporezivanju nisu dobre”. Video s gostovanjem pronađite ispod.
Četvrtak, 12.12.
ECB SPUŠTA ZA 25, A EVO PO ČEMU SU SLIČNE HRVATSKA I SAD
Vijest dana je da je ECB postupio očekivano: referentna kamatna stopa je spuštena za 0,25 postotnih bodova te sada iznosi 3,00 %. Premda je upravno vijeće središnje banke raspravljalo i o mogućem spuštanju za 0,50 postotnih bodova, koje bi moglo potaknuti slab rast ključnih europskih gospodarstava, na kraju je odluka bila očekivana. U međuvremenu je pristigla i najnovija prognoza o očekivanoj inflaciji te gospodarskom rastu za tekuću i iduću godinu, a oboje je smanjeno.
Naime, ECB prognozira da će inflacija za ovu godinu iznositi 2,4 posto, a za iduću 2,1 posto, dok su u rujnu prognozirali 2,5 i 2,2 posto. Prognoza realnog gospodarskog rasta se za ovu godinu spustila na 0,7 s 0,8 posto, dok se za iduću spustila s 1,3 na 1,1 posto. Podsjećam da se realni gospodarski rast računa kao nominalni umanjen za stopu inflacije: dakle, rast će biti veći od inflacije, premda vrlo skroman.
Očekuje se da će američki FED sljedeći tjedan spustiti za 0,25 postotnih bodova, a početkom iduće godine – pauzirati. Oni bilježe nešto višu stopu inflacije od 2,7 posto u studenom, no isto tako imaju i daleko višu stopu gospodarskog rasta. Utoliko je Hrvatska slična SAD-u: pristali smo na nešto višu stopu inflacije u kombinaciji s višim realnim gospodarskim rastom. No, ako ubrzo ne uspijemo podići i produktivnost rada te drugih faktora proizvodnje, u dugom se roku nećemo usrećiti.
Na kraju, ECB-ovo spuštanje ne znači da ćemo u 2025. imati značajno spuštanje kamatnih stopa na poslovne kredite. Kad je ECB podizao, domaći kamatnjaci nisu toliko rasli kao u drugim zemljama, pa pri spuštanju neće toliko ni padati.
Srijeda, 11.12.
KOLIKO SMO ZAISTA SPREMNI PLATITI KAVU? UTJECAJ AKCIZA
Koliko smo zaista spremni platiti šalicu kave i koliko ona može narasti prije nego je prestanemo piti? Jesu li akcize ili posebni porezi na kavu razlog njene visoke cijene ili je riječ o mnogo udaljenijem razlogu? Provjerite ovu kratku analizu o najvažnijoj tamnoj tekućini na svijetu, nakon nafte, kao i faktore koji doprinose naglom rastu cijena ove robe.
Utorak, 10.12.
ZAŠTO JE OČEKIVANA INFLACIJA VAŽNA?
Već sam puno puta pisao da se inflacija preselila u područje usluga. U Hrvatskoj je, pak, situacija još ekstremnija nego u ostatku eurozone. Naime, stopa inflacije prema HICP-u je u studenom iznosila čak 4,0 posto. Istovremeno, osobna potrošnja je još uvijek vrlo jaka. Ako pogledate ovaj grafikon, prepoznat ćete i koji je glavni uzrok: vrlo velik godišnji rast plaća u određenim grupama djelatnosti koje pripadaju javnom sektoru.
Ove su grupe redom:
- O – Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje
- P – Obrazovanje
- Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.
Ovaj rast dohotka kod znatnog dijela zaposlenika znači da imaju nagli i značajni rast raspoloživog dohotka, koji onda uvećava njihovu potrošnju. Ako nema odgovarajućeg rasta ponude, rast će cijene. To onda vidimo kao inflaciju. HNB je u prošlomjesečnom biltenu naglasio da su “u listopadu osjetno porasle i cijene hrane, što se ujedno odrazilo na godišnju stopu njihova rasta”. Cijene hrane drastično utječu na percepciju inflacije jer hranu kupujemo gotovo svakodnevno. A očekivana inflacija važnija je od gospodarskog rasta ili stvarne inflacije. Kako to?
Ako očekujemo rast cijena, onda ćemo mijenjati svoje ponašanje tako da ga uskladimo s percepcijom i smanjiti određene izdatke. Primjerice, možda ćemo biti manje spremni na određene investicije ili ćemo smanjiti one izdatke koje smatramo luksuzom. Nažalost, još uvijek nemamo informacije o tome kolika je očekivana inflacija, kao što, primjerice, ima Njemačka. Imati ovaj podatak je naročito korisno za B2C segment, odnosno one poduzetnike koji posluju s tržištem krajnje potrošnje.
Ponedjeljak, 9.12.
VELIKO SPAJANJE PLATFORMI ZA ULAZNICE
Prošli je tjedan obilježio događaj koji je mnogima promaknuo, no ima veliko značenje za domaće poduzetništvo i industriju događaja. Naime, objavljeno je udruživanje ticketing grupacija Entrio i Ulaznice.hr, pod okriljem Invera Equity Partners. Invera Equity Partners je upravitelj fonda rizičnog kapitala s privatnom ponudom, predstavnik onoga što zovemo privatna ulaganja ili private equity.
Izvršni direktor Entrio platforme, Berislav Marszalek, izjavio je kako će ovo spajanje omogućiti “realizaciju brojnih sinergija – od prodajnih, promotivnih, operativnih, tehnoloških i brojnih drugih”. Denis Sabolović iz Invera Equity Partners nadodao je kako s partnerima razmatraju “potencijalni ulazak na nova tržišta jugoistočne Europe”, a s potencijalnim partnerima iz zapadne Europe i SAD-a razgovaraju o whitelabelingu njihovih rješenja. Indikativno je kako su iz ovog fonda rizičnog kapitala najavili kako pripremaju “prodaju globalne franšize Muzej iluzija, čiju vrijednost procjenjuju na stotine milijuna eura, a očekuje se da će ova transakcija biti jedna od najvećih prodaja hrvatske kompanije u povijesti”.
Kako biti pogodna meta za preuzimanje moći ćete čitati uskoro, a dotad upućujem na ovaj članak o važnosti privatnih ulaganja.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
