Premda još nije vrijeme Europskog prvenstva u nogometu, čini se da smo u nečemu već prvaci Europe: pogledajte kartu u tekstu niže. Objašnjavam zašto su se dogodili gubici središnjih banaka te zašto su onda poslovne poslovale s dobiti. Pročitajte i savjete kako se pripremiti na doba deflacije koje, premda još nije započelo, uskoro dolazi s obzirom na to da proizvođačke cijene padaju. Na koncu, saznajte zbog čega pada vrijednost otkupa s OPG-ova te kolika mora biti kamatna stopa na zajmove između povezanih poduzeća u 2024.
Petak, 1.3.
KOLIKA MORA BITI KAMATNA STOPA NA ZAJMOVE IZMEĐU POVEZANIH PODUZEĆA?
Znate li da ne možete beskamatno kreditirati jedno od poduzeća kojima upravljate novcem onog drugog? Naime, “ako društvo daje zajam povezanoj osobi s kamatnom stopom manjom od propisane, mora povećati poreznu obvezu do visine propisane kamatne stope”. Česta je situacija da vlasnici žele prebaciti sredstva iz jednog u drugo društvo jer je jedno od njih likvidnije ili u povoljnijem poreznom položaju.
No, budite oprezni! Preporučujem dobro proučiti ova pravila svima koji razmišljaju o tome da njihovo poduzeće da novac u zajam, bilo drugim poduzećima, bilo fizičkim osobama. O tome tko su povezane osobe sa stajališta trgovačkih društava govori gostujući autor Marko Ćurković. Za kraj, minimalna kamatna stopa na ovakve zajmove utvrđuje se svake godine. Za 2024. iznosi 3,25 posto prema odluci Ministarstva financija.
Četvrtak, 29.2.
DOBA DEFLACIJE PRED VRATIMA: KAKO SE PRIPREMITI?
Današnja objava njemačke inflacije još je jedan dokaz da deflacija polako i sigurno dolazi, iako još nije stigla. Čekamo objavu europske i hrvatske potrošačke inflacije, koja dolazi prvog dana u mjesecu. Nakon toga ćemo biti pametniji. No, proizvođačke cijene u Europi su već u deflaciji te samo čekaju da se preliju na tržište krajnje potrošnje. Doba deflacije je pred nama, a evo kako se za nj možete pripremiti jer – biti spreman, to je sve!
Srijeda, 28.2.
MI SMO PRVACI EUROPE!
Posljednji kvartal 2023. za Hrvatsku bio je iznad većine očekivanja: zabilježili smo čak 4,3 % rasta u odnosu na isto razdoblje 2022. Kako kaže priopćenje DZS-a, na dobre je rezultate ponajviše “utjecao rast realne dodane vrijednosti u skupinama Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane te Građevinarstvo”. No, ovi su podaci redovito pogled u retrovizor jer nam govore o onome što se već dogodilo. Da bismo znali što nam slijedi, korisno je pogledati ESI, odnosno europski indeks sentimenta. On mjeri raspoloženje u industriji, kod pružatelja usluga, potrošača, trgovaca i građevinara kako bi nam pokazao očekuje li se rast ili pad.
Izvor: Eurostat, DG ECFIN
Očekivanja imaju ključnu ulogu kod BDP-a. Ako očekujemo rast, investirat ćemo, trošiti i započinjati nove poslove. U suprotnom, ako očekujemo loše, pripremat ćemo se za oluju, manje trošiti i biti oprezniji. ESI nam govori da je Hrvatska najoptimističnija zemlja Europe! Možete vidjeti da smo mi i još nekoliko zemalja europskog jugoistoka intenzivnije obojeni na karti. Iako su prvotne najave u turizmu, prema mojim informacijama, pozitivne, slabije stoje naša glavna emitivna tržišta: Njemačka, Austrija, Slovenija. Slijedi nam, kao što sam najavio prije nekoliko godina, najbolje desetljeće naše ekonomske povijesti.
Ali ova situacija neće trajati vječno: treba je znati iskoristiti.
Utorak, 27.2.
KAKO SU GUBICI SREDIŠNJIH BANAKA POSTALI DOBICI POSLOVNIH BANAKA
Europske poslovne banke objavile su rezultate poslovanja: radi se o izvrsnim, gotovo povijesnim rezultatima! Naličje toga su rezultati ECB, pa i švicarskog SNB-a. Što su središnje banke radile? MMF je to objasnio još prošlog ljeta u svom radnom dokumentu. Nekonvencionalne mjere država doprinijele su ogromnoj inflaciji: velike količine novca našle su se na tržištu uz smanjenu količinu roba i usluga (“ostani doma” se brzo pretvorio u “nemoj raditi”). Politika kvantitativnog popuštanja (QE), odnosno kupovina državnih vrijednosnica po nultim ili niskim kamatnim stopama i financiranje ogromnih proračunskih (pa i korporativnih) deficita, morala se nekamo preliti.
Prvo su središnje banke podigle kamatne stope kako bi stišale inflaciju. Rast kamatnih stopa značio je pad vrijednosti obvezničkih portfelja kod središnjih banaka. S druge strane, spuštanje obveznih rezervi za poslovne banke te ulazak ogromnih količina novca koji se nakon “tiskanja” našao na računima građana i poduzeća završio je na računima poslovnih banaka. One su pak te depozite mogle oročiti kod svojih banaka. Središnjih banaka!
Tako su dobiti poslovnih banaka postale gubici središnjih banaka. Kako objašnjava MMF, ti su gubici privremeni i nadoknadivi. Uobičajena dobit središnjih banaka (seigniorage ili emisijska dobit), koja se inače prelijeva u državni proračun, neko će vrijeme izostati.
Ponedjeljak, 26.2.
VRIJEDNOST OTKUPA S OPG-OVA PALA ZA 20 %
Kako navodi DZS, vrijednost otkupa poljoprivrednih proizvoda s OPG-ova prošle je godine iznosila 534 milijuna eura. To je pad od gotovo 20 posto u odnosu na 2022., kad je otkup bio vrijedan 667 milijuna eura. Gdje je nastao? Ponajprije se odnosi na žitarice, gdje je pad premašio 100 milijuna eura te uljano sjemenje (npr. soja u zrnu, suncokret) s padom od preko 50 milijuna eura. Porast, premda znatno skromniji, zabilježen je kod, primjerice, otkupa krumpira, ostalog voća, živih svinja, goveda i peradi te sirovog kravljeg mlijeka.
Dogodilo se drastično povećanje administrativnih obveza za poljoprivrednike, zbog kojih se i događa val protesta diljem EU. K tome, ne vrijede ista pravila za poljoprivrednike unutar EU i one izvan nje. Uvoz postaje povoljniji od domaćeg proizvoda, koji mora podnijeti daleko više administrativnog, zdravstvenog i ekološkog napora u usporedbi sa slabije reguliranom proizvodnjom izvana. Čini se kao da se programi i propisi na europskoj razini donose daleko od stvarne situacije na poljima diljem Europe. Daleko su i od potreba potrošača, jer je dovoljno zalijepiti da je podrijetlo sirovine “EU i izvan EU”: kome koristi ta poluinformacija?
Ako je budućnost domaće poljoprivredne proizvodnje u velikim proizvođačima, to ne mora biti loša stvar. Za znatan broj poljoprivrednih proizvoda, ekonomija razmjera ima smisla zbog manjih jediničnih troškova, a samim time i cijena. No, baš kao što se paušalne obrtnike ne guši birokracijom, tako se ne bi trebalo ni OPG-ove kojima je to obiteljski ili dodatni izvor prihoda.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
