Ovog sam tjedna nešto više pisao o nobelovcima u razmaku od pola stoljeća. Davnog listopada 1974. to je bio Hayek, a ove godine Acemoglu, Johnson i Robinson, čije je područje uloga institucija u razvoju društva. U makroekonomskoj slici, pisao sam o tome kako se i zašto potrošačka inflacija smanjuje te kako pratiti cijene energenata. Na mikrorazini, možete čitati zašto je važno odrediti ciljanog kupca, kao i kako se učinkovito dati u potragu.
Petak, 18.10.
OVOGODIŠNJI NOBEL: ULOGA INSTITUCIJA
Iznimno kvalitetan osvrt na dodjelu Nobelove nagrade za ekonomiku za Darona Acemoglua, Simona Johnsona i Jamesa Robinsona možete pronaći na Ekonomskom labu. Oni su, naime, ovogodišnji laureati zbog svog doprinosa u analizi koliko je važna uloga institucija u razvoju društva.
Izdvajam neke ključne točke koje je u članku obradio Velimir Šonje:
– uloga institucija nije uvijek bila naglašena u ekonomici
– ranije je bilo jasno da je sloboda natjecanja na otvorenom tržištu ključ ekonomske dinamike, no teorije su slabo ili nikako objašnjavale razlike koje su nastajale između zemalja
– još je Locke govorio o ključnoj ulozi zaštite privatnih vlasničkih prava kao središnje moderne društvene institucije
– laureat iz 1991., Ronald Coase proširio je ideju o vlasničkim pravima naglasivši ulogu institucija u smanjivanju troškova transakcija, zbog čega je danas mnogo organizacijskih funkcija u poduzeću eksternalizirano i zašto su današnja poduzeća manja
– s Wallisom i Weingastom, North pojašnjava i transformaciju iz personaliziranih u depersonalizirane institucije
– Acemoglu i Robinson u uspješnici Why Nations Fail afirmiraju koncepte inkluzivnih i ekstraktivnih institucija, pandan North-Wallis-Weingastovih depersonaliziranih i personaliziranih institucija
– ovogodišnji laureati udahnuli su ovim jednostavnim teorijskim postavkama povijesnu pozadinu i interpretaciju
– pitanja o povijesti socio-ekonomskog razvitka time su donekle razjašnjena, ali ne u dovoljnoj mjeri da bismo imali posve jasnu sliku ili kakav jedinstveni okvir za tumačenje.
Četvrtak, 17.10.
POTROŠAČKA INFLACIJA SE SMANJUJE: KRATKA ANALIZA
Danas su objavljeni revidirani podaci o potrošačkoj inflaciji za zemlje EU, prema HICP metodologiji, koje donosi Eurostat. Potrošačka inflacija se smanjuje, pri čemu možemo donijeti sljedeće zaključke:
- Inflacija u Hrvatskoj više nije među najvišima u eurozoni. Iznosi 3,1 % u usporedbi s rujnom 2023. (YoY), a pala je za 0,5 % na mjesečnoj razini (u odnosu na kolovoz). To je niže nego u Belgiji, Nizozemskoj i Estoniji, a jednako kao u Grčkoj.
- Zemlje koje nisu članice eurozone prosječno imaju nešto višu stopu inflacije, ali ne drastično. EU prosjek je 2,1 posto, a u eurozoni 1,7 posto. Na to najviše utječe povišena stopa u Poljskoj i Rumunjskoj, koje zajednički broje gotovo 60 milijuna stanovnika.
- Uvjerljivo najveći neto doprinos rastu cijena dale su usluge, čije su cijene rasle za 3,9 posto. No, njihov rast polako jenjava na razini eurozone jer je mjesečna stopa negativna.
- Najviše su padale cijene energije, i to za 6,1 posto na godišnjoj razini.
- Ako se osvrnemo na podatke DZS-a, koji koristi ECOICOP metodologiju, oni potvrđuju ove nalaze jer su i po njihovoj metodologiji najviše rasli uslužni segmenti.
- Kako i mjesečna stopa inflacije pada (0,1 posto), nema razloga da ECB ne nastavi sa spuštanjem kamatnih stopa kako bi potaknuo ekonomski rast.
- Kupovna moć hrvatskih građana još uvijek raste jer očekujem da će plaće umanjene za inflaciju nastaviti rasti po visokim godišnjim stopama i kad nam stignu podaci o plaćama za rujan. To, naravno, ne znači da će svi to osjetiti, ali o rastu standarda govori nam i rast osobne potrošnje.
Srijeda, 16.10.
ZAŠTO JE VAŽNO ODREDITI CILJANOG KUPCA
Nedavno sam pisao o važnosti učinkovitog traženja novih kupaca (eng. prospecting). No, kako i na kojem tržištu treba tražiti nove kupce? Da ne biste uzalud trošili vrijedne resurse, posebno novac i vrijeme, najprije je važno dobro odrediti ciljanog kupca. Portal Bon.hr donosi šest razloga zašto je važno ovom procesu posvetiti pozornost. Meni se osobito važnim čine ovi: smanjujete troškove oglašavanja, smanjujete troškove prodaje i omogućujete postizanje bolje cijene.
Kad određujete ciljanog kupca, valja gledati i na konkurenciju: što ona trenutno čini i kako ga privlači? Koliko je “ljuta” ta konkurencija: ulazite li u crveni ocean, gdje vlada nemilosrdna borba za svakog klijenta? Ili je ta tržišna niša još uvijek neprepoznata, pa se koristite tzv. strategijom plavog oceana? Dobro je, ako tražite poslovne ili B2B kupce, koristiti mogućnosti napredne pretrage potencijalnih kupaca i tako ubrzati potragu za novim prodajnim prilikama. U tome možete koristiti alate kao što je portal Bon.hr.
Utorak, 15.10.
CIJENE ENERGIJE: KAKO IH PRATITI I GDJE?
Više ste puta mogli čitati na ovom blogu o tome koliko je važno pratiti određene indikatore kako biste mogli dobro pripremiti, a kasnije i redovito ažurirati svoje poslovne planove. Među njima, cijene energije se posebno ističu, jer se ugrađuju u cijene mnoštva drugih proizvoda i usluga koje koristimo. Dakle, nemojte biti oni koji saznaju cijene “tek kad su došli na pumpu”. Saznajte gdje ih pratiti i kako bolje razumjeti što se događa s cijenama energenata na svjetskim tržištima!
Ponedjeljak, 14.10.
50 GODINA OD HAYEKOVOG NOBELA: ODJECI NJEGOVIH IDEJA
Friedrich Hayek je bio ključna figura u modernoj ekonomskoj misli. Poznat je po kritici centraliziranog planiranja i zagovaranju slobodnog tržišta. Njegova teorija spontanog poretka naglašava kako sustavi poput tržišta prirodno evoluiraju kroz decentralizirane odluke pojedinaca, bez potrebe za centraliziranom kontrolom. Poznato njegovo djelo “Put u ropstvo” ističe kako prekomjerna regulacija vodi k smanjenju individualnih sloboda i ekonomske dinamike. Neobično relevantno i danas!
Hayek je dobio zasluženu Nobelovu nagradu iz ekonomije prije točno pola stoljeća, u listopadu 1974. Koristim ovu priliku da ne govorim toliko o samom Hayeku, koliko o odjecima njegovih ideja u našoj današnjoj ekonomskoj i političkoj stvarnosti. Pročitajte više ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
