Ovog tjedna stupce je punio bojkot maloprodajnih lanaca. Moj doprinos možete pronaći u analizi objavljenoj u ponedjeljak, gdje sam provjerio koliko su zaista profitabilni te kako plaćaju dobavljače, a kako radnu snagu. Uz to, analizirao sam i posljednje podatke o rastu plaća i rizicima koje taj rast donosi. S time je povezano donošenje novih mjera HNB-a, za koje sam pokušao dati odgovarajući kontekst. Na kraju, donosim kartu premija rizika zemlje za čitavu Europu na interaktivnoj karti, što će dobro doći izvoznicima te komentar na Svjetski ekonomski forum u Davosu.
Petak, 24.1.
MJERE HNB-A: ZAŠTO SE DONOSE I ŠTO SADRŽAVAJU?
Nedavno su donesene nove mjere HNB-a, koje stanovništvo percipira kao limite na iznos kredita. No, zašto se te mjere zapravo uvode i koji je njihov krajnji cilj? Trebamo li biti zabrinuti zbog eventualne prijetnje financijskoj stabilnosti ili naša središnja banka “puše na hladno”? Kako bih dao odgovore na ova pitanja, iznosim okolnosti u kojima se središnja banka odlučila na ovaj potez, kao i poveznicu s produktivnosti, koja je vjerojatno najvažnija tema za našu ekonomiju u 2025. Više čitajte ovdje.
Četvrtak, 23.1.
ZNATE LI KOJA JE PREMIJA RIZIKA ZEMLJE ZA VAŠE STRANE DOBAVLJAČE ILI KUPCE?
Kao što sam nedavno objavio, premija rizika zemlje mjeri dodatni povrat koji investitori zahtijevaju za ulaganje u zemlju s većim rizikom u odnosu na razvijene zemlje (poput SAD-a ili Njemačke). Procjenjuju se komponente poput:
- političke stabilnosti
- makroekonomske politike
- likvidnosti tržišta i slično.
Premija rizika ima utjecaja i na odnose s inozemnim dobavljačima i kupcima. Naime, viša premija rizika može povećati cijenu kapitala kod financiranja. Strani partneri mogu tražiti strože uvjete, kao što su instrumenti osiguranja naplate ili kraći rokovi plaćanja, zbog percepcije višeg rizika. Domaća poduzeća pak trebaju uzeti u obzir premiju rizika zemlje pri planiranju međunarodnih projekata. Ako ste izvoznik i širite poslovanje, provjerite premiju rizika za te zemlje. Izvoznici u zemlje s višim premijama rizika suočavaju se s većim poslovnim rizicima. A za veći rizik morate tražiti i odgovarajuću kompenzaciju!
Pogledajte ovu kartu s premijama rizika za europske zemlje. Ako vas pak zanimaju vrijednosti za druge zemlje svijeta, kontaktirajte me.
Srijeda, 22.1.
RAST PLAĆA I POVEZANI RIZICI
Objavljeni su podaci o plaćama za studeni prošle godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenom tako je rasla za 2,4 posto u odnosu na listopad, a čak 13,2 posto na godišnjoj razini. Neto plaće su pritom rasle nešto nižih 1,9 posto u odnosu na listopad: pogodite gdje je završila razlika! Kako imamo ograničenu ponudu radne snage, jer je nezaposlenost na vrlo niskim razinama, očito je da će se pritisak na rast plaća nastaviti.
Takav rast nije održiv s obzirom na to da nemamo odgovarajući rast produktivnosti. Ako se to ne promijeni, nećemo samo riskirati dugotrajnije povećanje inflacije. Slabost u podnošenju ovog pritiska mogla bi se manifestirati kroz poteškoće u poslovanju dijela poduzetnika, slabije punjenje proračuna i povećanje fiskalnog deficita te sekundarne efekte (povećanju bolovanja radnika, veća kašnjenja u isporukama, poteškoće u dobavnim lancima i slično). Od države treba očekivati fiskalnu odgovornost i oprez. Što očekivati od nas, poduzetnika?
Pa, najveća bitka u 2025. bit će, kao što sam najavio, ona za rast produktivnosti.
Utorak, 21.1.
SVJETSKI EKONOMSKI FORUM I KAPITALIZAM DIONIKA
Svjetska se elita ovih dana okuplja u gradiću na istoku Švicarske, koji očito nije toliko popularan kao prethodnih godina. S čime to koincidira? Svjetski ekonomski forum i njegov čelnik, Klaus Schwab promiču stakeholder kapitalizam ili kapitalizam dionika. On naglašava odgovornost poduzeća prema dionicima: vlasnicima, zaposlenicima, zajednici i okolišu. Ovaj model dobio je zamah nakon kriza 2008. i 2020., a ususret izazovima kao što su klimatske promjene ili nejednakost. Stakeholder kapitalizam je u srži ESG-a, čiju sam kritiku nedavno prenio.
Primjerice, Damodaran upozorava na pretjeranu složenost ESG-a i naglašava da tržište samo regulira ponašanje poduzeća putem potrošačkih preferencija. Nasuprot toj doktrini, shareholder kapitalizam ili kapitalizam dioničara, populariziran Friedmanovom doktrinom, cilja na maksimizaciju vrijednosti za dioničare. Young i O’Byrne nude sintezu: kompanije koje stvaraju ekonomsku vrijednost ujedno najviše doprinose društvu. Jeste li na strani dioničkog ili dioničarskog kapitalizma?
Ponedjeljak, 20.1.
TRGOVAČKI LANCI I RAST CIJENA: TKO JE PROFITIRAO?
U 2025., inflacija je i dalje važna tema, što nam otkriva i bojkot trgovačkih lanaca. No, ako su trgovački lanci zaista tako dobro zaradili na potrošačima, onda će se to zasigurno vidjeti i na njihovim financijskim izvještajima. Provjerimo, dakle, koliko su rasli prihodi, a koliko profitabilnost najvećih sedam nacionalnih trgovačkih lanaca. Saznajmo i koliko su zaduženi, treba li im dugo da plate dobavljače te - jesu li eventualne dobre rezultate osjetili i njihovi zaposlenici? Analizu pronađite ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
