Sve je povezano, možemo reći. Geopolitičke nestabilnosti odmah su se odrazile na cijenu nafte, a u ovoj čitanci možete pročitati i što je nedavno kinesko ograničenje izvoza metala i magneta napravilo europskoj autoindustriji. Jedna smirujuća vijest ovog tjedna bila je niža američka inflacija, koja bi mogla imati kaskadne efekte. Na domaćem tržištu, preporučujem da pratite podatke o NPL-ovima jer utječu na sve poduzetnike. Upozoravam na poteškoće koje poduzećima nosi prevelika ovisnost o vlasniku te donosim razloge zbog kojih širenje na poljsko tržište nije atraktivno samo za domaći Span, već može biti i za mnoge druge kompanije.
Petak, 13.6.
AMERIČKA INFLACIJA: ŠTO ZNAČI SVIBANJSKO SMIRIVANJE?
Iako je današnji dan obilježen burom na tržištima uslijed nestabilnosti na Bliskom istoku (cijena nafte je skočila za oko 10 dolara po barelu od prošlog tjedna), danas se želim fokusirati na američku inflaciju, koja je u svibnju bila ispod očekivanja. Na mjesečnoj razini se gasi zadnjih nekoliko mjeseci, iako je rasla na godišnjoj (YoY) razini zbog baznog efekta. Koje bi mogle biti posljedice? To su:
- Veća vjerojatnost dodatnog spuštanja kamatnih stopa, s obzirom na to da je inflacija na putanji na kojoj su FED-ovi ciljevi itekako dostižni.
- Ako se kamatnjaci dodatno spuste, dolar će dodatno oslabjeti.
- Slabljenje dolara značilo bi jeftiniji izvoz za američke internacionalne kompanije, samim time i veće zarade.
- Veće zarade i niže kamatne stope znače i veću procijenjenu vrijednost za te kompanije.
- Veća procijenjena vrijednost značila bi, općenito, rast cijena dionica tih kompanija na burzama.
Postoje li rizici ostvarenja ovakvog scenarija? Naravno: ne znamo hoće li i koliko ratni sukobi eskalirati. Ne znamo ni ishode carinskih ratova. Tu su i mogućnosti tehnoloških skokova, ali i koraka unatrag kod sigurnosnih ili infrastrukturnih poteškoća. ECB mora uzimati u obzir što se događa s druge strane Atlantika, tako da je i temeljna kamatna stopa na našem području povezana s onim što čini FED. Zato valja pratiti američku inflaciju, kamatne stope i prinos na obveznice.
Od promjene politike FED-a, izdvajam kako se spominje da je jedan od kandidata koji bi mogao zamijeniti trenutačnog čelnika FED-a Powella po isteku mandata upravo američki ministar financija, Scott Bessent.
Četvrtak, 12.6.
NE PRATITE PODATKE O NPL-OVIMA? TREBALI BISTE.
NPL je kratica za non-performing loans ili kredite koji se ne vraćaju uredno. Podaci o NPL-ovima mogu se pronaći na web stranici HNB-a i naoko bi se moglo činiti da ti iznosi ionako mogu zanimati samo bankare i statističare. To ne može biti dalje od istine! Ovi podaci jako utječu na poslovanje svih poduzetnika, a trebate ih uključiti i svaki put kad određujete cijene. Provjerite zašto ovdje.
Srijeda, 11.6.
KINA OGRANIČILA IZVOZ METALA I MAGNETA
Nedavno su europski proizvođači automobila postali kolateralna žrtva trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Naime, Kina je ograničila izvoz rijetkih zemnih metala, slitina i magneta pa će tako za izvoz biti potrebno dobiti dozvolu i predati detaljnu dokumentaciju o korištenju. Jasno, dozvole će se čekati.
Kako će se to odraziti na europske proizvođače i što čine da smanje raskorak u bitci za kupce? Koji se čelnik velikog svjetskog proizvođača pobrinuo da ovakve događaje dočeka što spremniji te koje lekcije iz ove situacije mogu izvući mali poduzetnici? Više saznajte ovdje.
Utorak, 10.6.
ZAŠTO JE PREVELIKA OVISNOST O VLASNIKU OPASNA
“Poduzeće, to sam ja!” Zvuči poznato? Ako ste već počeli zapošljavati i želite maksimalni povrat na godine ili desetljeća poduzetničkog znoja i stresa, onda biste trebali razmisliti o ovim efektima koje prevelika ovisnost o vlasniku može imati:
1. Veći rizik od bankrota. Vaše je poduzeće udaljeno jedno dulje bolovanje od propasti. Ako vam se nešto dogodi, vaša obitelj nema “policu osiguranja” koju jamči poduzeće koje funkcionira i kad vlasnik nije tu.
2. Ograničen rast. Ako svakodnevno poslovanje previše ovisi o tome da imate zadnju riječ, polako ćete postati “usko grlo” i blokirati razvoj poduzeća.
3. Manja prodajna vrijednost ili nemogućnost prodaje. Uvijek se lakše i skuplje prodaju ona poduzeća koja su dobro posložena i manje ovise o vlasniku. Više neovisnosti znači da možete prodati biznis i jednog dana otići u zasluženu mirovinu.
4. Veći zdravstveni rizici. Ako ste stalno “na prvoj liniji”, prije ili poslije to može imati teške posljedice po vaše zdravlje, poput burnouta ili degenerativnih bolesti. A onda se vraćamo na točku 1.
5. Manjak inovativnosti. Ovisnost o vama znači da zaposlenici trebaju čekati vaš “amen” da bi nešto novo proradilo. Čak i da ste blagonakloni prema idejama, nekad se gubi želja, volja i isplativost ako se dugo čeka na potvrdu da se krene dalje.
6. Nezadovoljstvo zaposlenika. Radnik bi trebao moći preuzeti što više odgovornosti, tako da radi “kao za sebe”. Najbolji među njima će imati ovu želju, a ako trebaju čekati vašu potvrdu, otići će dalje.
Zaključno, što prije učinite poduzeće neovisnim o vlastitim odlukama i nađete si zamjenu, to će ono imati veći potencijal za rast, razvoj ili prodaju nekom drugom kad dođe pravo vrijeme.
Ponedjeljak, 9.6.
ŠTO POLJSKA MOŽE PONUDITI SPANU – I VAMA?
Poslovni dnevnik nedavno je prenio vijest kako je Span, hrvatska IT kompanija koja kotira i na Zagrebačkoj burzi, osnovao kompaniju u Poljskoj. Obrazloženje? Kako navode, “potražnja za proizvodima i uslugama iz našeg portfelja je velika, a istovremeno je prisutan deficit ponude. Spanova konkurentska prednost leži u velikom broju kvalificiranih i certificiranih stručnjaka koji su spremni odgovoriti na trenutačne i buduće potrebe za digitalnim uslugama”.
Zašto je poljsko tržište atraktivno za hrvatska poduzeća? Postoji više općenitih razloga zašto biste mogli razmotriti ovo tržište, a važniji među njima su:
1. Veličina. Poljska je 10 puta veće tržište od Hrvatske po broju stanovnika, koji k tome imaju malo veću per capita kupovnu moć od nas.
2. Snažan gospodarski rast. On nadmašuje većinu zapadnoeuropskih zemalja i usporediv je s hrvatskim.
3. Članstvo u EU. Poslovanje je pojednostavljeno, iako još uvijek ne dijelimo istu valutu.
4. Dobra logistička povezanost. Iako nismo neposredni susjedi, Poljska je udaljena otprilike kao i Njemačka te smo, osim cestom, solidno povezani i željeznicom i zrakoplovnim linijama.
5. Turistička povezanost i prepoznatljivost Hrvatske. Određeni hrvatski brendovi su već poznati u Poljskoj, a Poljaci su dobro upoznati s Hrvatskom preko turizma, što olakšava prepoznatljivost i povezivanje.
6. Lokalna kvalitetna radna snaga. Za proboj na strana tržišta važna je i podrška lokalnih zaposlenika, a Poljska nudi obrazovanu radnu snagu uz troškove koji ne odudaraju značajno od onih u Hrvatskoj.
7. Diverzificirana ekonomija. Poljska ima veliko i razvijeno unutarnje tržište s mnoštvom prilika u različitim segmentima, što znači da hrvatska poduzeća imaju brojne prilike za ulazak.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
