Tjedna čitanka #186

Neću otkriti toplu vodu ako kažem da su američke carine apsolutni događaj tjedna. No, ne treba izgubiti iz vida da su one samo sredstvo: američki ministar financija ima tri cilja i zasad su svi postignuti. Među njima je i pad cijena nafte: provjerite koji su ostali. Upozoravam i na pet stvari koje valja pratiti u nadolazećem razdoblju, kao i zašto je važno razmišljati u scenarijima te na vrijeme odustati od nekih investicija. S ove strane Atlantika, objavljeni su novi podaci o europskoj inflaciji: Hrvatska je ponovno na začelju. Saznajte što to znači za našu ekonomiju!

Petak, 4.4.

TREĆI CILJ ODLUČNOG SCOTTA: PAD CIJENA NAFTE

Ako pogledate kretanje indeksa WTI, zapazit ćete pad cijena nafte u posljednjih tjedan dana, sa 72 dolara na manje od 62 dolara po barelu. Time je postignut jedan od tri cilja koja si je zadao američki ministar financija, Scott Bessent: deprecijacija dolara, jeftinija nafta i niži prinos na američku desetogodišnju obveznicu.

Marljivi je Scott, čiji je mentor, prema kolumni Bloombergovog Johna Authersa, poznati hedge fond menadžer George Soros, uspio ostvariti sve što je naumio. Pitanje je samo, uz koju cijenu? Ponavljam već neko vrijeme: važno je planirati u scenarijima. Ako ste prijevoznik tereta ili aviokompanija i računate da je cijena nafte 72 dolara ove godine, onda će prvom promjenom cijena izračuni pasti u vodu.

Trebate scenarije, posebno za cijene ključnih sirovina ili, ako ste u turizmu, za potencijalan rast ili recesiju kod ključnih emitivnih tržišta. Ovo nije početak, a ni kraj rollercoastera. Dobar plan s više scenarija vaš su pojas i Dramine. Nabavite ih na vrijeme.

Četvrtak, 3.4.

SVE SE MIJENJA? 5 STVARI ZA PRATITI

Nakon jučerašnje najave američkih carina, izdvojio bih 5 ključnih vrijednosti koje valja pratiti, a koje daju za misliti:

1. Događa se rotacija iz nove u staru ekonomiju. Dobre rezultate bilježe dionice iz financijskog i zdravstvenog sektora unutar S&P500, a loše iz tehnološkog, komunikacijskog i potrošačkog sektora. Russell 2000 indeks je danas otišao na 13-mjesečni minimum, što je dokaz da i Main Street krvari. Warren Buffett je (opet) dobro prošao.
2. Europski burzovni indeksi stoje bolje u zadnjih 6 mjeseci, kad se sve zbroji. Hoće li tako i ostati, treba vidjeti. Nagle reciprocitetne mjere mogu samo dodatno osiromašiti potrošače, a obogatiti državu.
3. Desetogodišnji prinos na američku obveznicu je jako pao, dok je njemački narastao. Američki ministar financija Scott Bessent objavio je ranije da mu je cilj spustiti trošak financiranja na otprilike 4 posto, a njega je postigao. To je važno u svjetlu ogromnog američkog deficita. Pogledajte na grafikonu ispod.
4. Američki dolar je izgubio na vrijednosti, što je drugi deklarirani cilj, jer Bessent želi učiniti izvoz američkih dobara jeftinijim. EUR/USD je trenutačno na 1,11. Tu je bio i početkom jeseni prošle godine.
5. Robna tržišta: pad cijena nafte danas na tržištima iznosi oko 7 posto, dok je veliki pobjednik zlato, koje prelazi 3100. Dolar je još uvijek glavna valuta kojom se trguje na robnim tržištima i tako će ostati u dogledno vrijeme, a slabiji dolar znači i povoljnije cijene roba u drugim valutama.

Ova me odluka o carinama nije iznenadila, no ne bih želio istrčavati s analizama jer još uvijek ima mnogo nepoznanica. Razumjet ćete me, stoga, ako bih radije neke zaključke još određeno vrijeme – zadržao za sebe.

Srijeda, 2.4.

ŠTO SE KRIJE IZA BROJEVA: TRGOVINA INFLACIJOM

Eurostat je objavio godišnju stopu inflacije u ožujku prema prvoj procjeni. Na području eurozone iznosila je 2,2 posto. U Hrvatskoj je, prema međunarodno usporedivoj HICP metodi, stopa inflacije u odnosu na ožujak 2024. iznosila 4,3 posto. Prema tome smo na europskom dnu, uz Slovačku i Estoniju. S druge strane, tu je i mjesečna inflacija, koja u ovom slučaju mjeri promjenu cijena u odnosu na veljaču 2025. Grupirane podatke možete vidjeti na karti.

Mjesečna stopa inflacije u Hrvatskoj je značajna i iznosi 0,5 posto. Premda je u nekolicini zemalja ova stopa još viša, ona pokazuje da inflacija nipošto ne jenjava. Jesmo li zaista u boljoj poziciji zbog toga što smo, prema riječima ministra financija iz studenog 2023., svjesno odabrali platiti cijenu gotovo najvišeg rasta u eurozoni povišenom inflacijom? Ima li smisla ta “trgovina inflacijom”?

Naime, podaci o inflaciji ne pokazuju znakove kontinuiranog slabljenja, dok postoje značajni rizici da gospodarski rast ne poprati optimistične najave, osobito ako ne bude pažljivijeg upravljanja proračunskim novcem. Najvažnije za održivost gospodarskog rasta bit će jačanje produktivnosti. Podaci o produktivnosti rada za siječanj i veljaču daju nam određenih razloga za optimizam, no taj će pokazatelj trebati pobliže pratiti tijekom 2025.

Utorak, 1.4.

NEKAD JE NAJBOLJE – POLIZATI RANU I KRENUTI DALJE

Svaka investicija nosi svoj rizik. Ako prepoznamo da iz bilo kojeg razloga investicija neće uspjeti te da njeno održavanje na životu samo gomila dodatne gubitke, najbolje rješenje je polizati ranu i krenuti dalje. Ljudi smo i nekad nam je teško priznati samima sebi da smo pogriješili ili da su okolnosti bile takve da ostanak u toj investiciji više nema smisla. Neki od razloga zašto je dobro to učiniti odmah, a ne kasnije:

1. Minimizacija gubitka na početnom ulaganju. Ako, primjerice, kupljeni stroj prodate kad je star godinu dana, dobit ćete više novca nego ako to napravite godinu kasnije.
2. Rezanje operativnog troška povezanog s ostankom u investiciji. Što prije se riješite mjesečnih troškova režija, plaća ili softvera, tim ranije ćete moći osloboditi sredstva za nešto profitabilnije.
3. Kognitivno preusmjeravanje na druge, profitabilnije projekte. Investicija koja je pošla po zlu može vas dugo zaokupljati, posebno ako čekate da “proradi”. Zato je bolje presjeći odmah, razumjeti razloge zašto nije uspjelo i krenuti iznova.
4. Nećete doći u napast baciti još novca. Ako ste već avansirali 20 posto za opremu i naknadno shvatili da projekt neće uspjeti, bolje je otkazati narudžbu i izgubiti avans nego kasnije instalirati i održavati tu opremu.

Ova tema povezana je i s kognitivnim pristranostima: provjerite kako one mogu ugroziti vaše poslovanje i što možete učiniti da ih izbjegnete!

Ponedjeljak, 31.3.

ŠTO MOŽETE PROČITATI IZ SVOJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA?

Svake godine plaćate izradu financijskih izvještaja o poslovanju vašeg poduzeća. Čini se kao puka zakonska formalnost, ali to je vrijedan rudnik informacija! Izdvojio sam 5 pitanja na koja možete dobiti odgovor iz novih izvještaja za 2024. godinu:

1. Imate li dovoljno radnog kapitala? On se računa kao razlika kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza, a nužan je da biste mogli financirati redovno funkcioniranje poduzeća. Ako tu postoje problemi, treba ih rješavati – jučer.

2. Kolika je stvarna profitabilnost poslovanja? Neto dobit je samo jedan pokazatelj profitabilnosti i podatak iz jedne godine može biti varljiv. Provjerite i bruto maržu i ROE te provjerite trend!

3. Jeste li likvidni? Nije dovoljno poslovati s dobiti, treba imati i dovoljno novca za plaćanje obveza dok se ne naplate novi poslovi. Nipošto nemojte velike dugoročne investicije financirati isključivo novcem s računa!

4. Koliko ste zaduženi? Podaci ne lažu, ni vama, ni vašim dobavljačima ili financijerima. Za početak, izračunajte koeficijent zaduženosti, koji govori o omjeru obveza i ukupne imovine.

5. Kako upravljate dugotrajnom imovinom? Iz dva pokazatelja, povrata na ukupnu imovinu (ROA) te koeficijenta obrtaja dugotrajne imovine, možete saznati koliko se dobro koristi vaša imovina za stvaranje koristi vašem poduzeću. Ako se imovina dobro ne koristi, bolje ju je – prodati.

Ako pak tražite financiranje, poput kredita, leasinga ili investicije, dobro je znati koji su ključni financijski pokazatelji za vašu industriju te kako će oni izgledati nakon predaje posljednjih GFI. Nije li bolje objektivizirati planove i staviti podatke iz izvještaja u kontekst nego se oslanjati na osjećaj kad se radi o velikim iznosima? To je razlog zašto poduzetnici sve više traže pomoć konzultanta. Bolje je objektivno procijeniti povrat i rizik nego ići napamet pa riskirati najgore.

***

Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.

Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.