Bližimo se 200. tjednoj čitanki, koja će ujedno biti i posljednja prije ljetne stanke. Ovog srpanjskog tjedna komentiram ono što nam je možda prošlo ispod radara. Švicarska je u problemu: provjerite s čime se suočava njihova središnja banka. Saznali smo i da su u travnju pale prosječne plaće, ali taj podatak bi mogao biti zavaravajući – pojasnio sam zašto. Na tržištima roba, kao što su sok od naranče ili kava, važno je pratiti brazilski real. I ne, ne radi se o nogometnom klubu! A za one koji razmišljaju o kupoprodaji poduzeća ili dionica, prenosim komentar o IPO-u Žita te donosim važne korake kod pripreme poduzeća za vaš izlazak iz svakodnevnih aktivnosti.
Petak, 4.7.
PROCJENA VRIJEDNOSTI NA PORTALU BON.HR O ŽITU
Algoritam procjene vrijednosti koji sam sastavio za portal Bon.hr konzultirao sam i vezano uz najnoviji IPO. Medijan procjena vrijednosti iznosi 236.796.139 eura, dok je procijenjena ekonomska vrijednost glavnice, kao što piše u tekstu, 205.058.957 eura. Kako stoji na blogu portala Bon.hr, “kad podijelimo tu vrijednost s ukupnim brojem dionica, kojih je sve zajedno 21.236.140 (samo jedan dio ili nešto više od 6,6 milijuna dionica ide u javnu ponudu), dobivamo vrijednost po dionici od 9,66 eura”.
Naravno, dionice se ne drže samo zbog cijene, već i zbog dividendi. U svakom slučaju, trebate uzeti u obzir svoje ciljeve, sklonost riziku i druge parametre kad donosite odluku o ulaganju. Meni je drago što se domaće tržište kapitala aktivira. Zato se nadam kako ćemo vidjeti još mnogo javnih ponuda u narednom razdoblju. A ako želite analizirati mogućnosti dodatnog financiranja za vaše poduzeće preko prodaje udjela (vlasničkog) ili drugih oblika dužničkog financiranja (npr. obveznice), dogovorimo sastanak.
*Ova objava ne predstavlja poticaj na ulaganje ili odvraćanje od ulaganja. Svaki ulagatelj treba se dodatno informirati prije donošenja investicijske odluke u mjeri koju smatra potrebnom. Ne preuzimam nikakvu odgovornost za bilo kakve gubitke prouzročene na bilo koji način zbog korištenja ovog teksta ili informacija na priloženoj poveznici.
Četvrtak, 3.7.
RAZMIŠLJATE O PRODAJI PODUZEĆA ILI IZLASKU IZ VLASNIŠTVA?
Velik broj poduzetnika u Hrvatskoj dio je starije generacije: posluje kontinuirano već više od 20 godina, ima etablirani biznis i stabilnost koja proizlazi iz iskustva, vještina i društvenog kapitala. No, izazov pred kojim se nalaze je biološke naravi: uskoro je vrijeme za mirovinu. Hoćete li prodati poduzeće, prepustiti ga nasljednicima ili zaposliti profesionalni menadžment?
U svakom slučaju, poduzeće treba pripremiti za vaš izlazak iz svakodnevne uključenosti u poslovanje. Za Bon.hr sam podijelio neka razmišljanja o tome kako učiniti svoje poduzeće atraktivnijim za prodaju i povećati vjerojatnost dobivanja dobre ponude: više saznajte ovdje.
Srijeda, 2.7.
BRAZILSKI REAL: ZAŠTO TREBA PRATITI NJEGOVO KRETANJE
Ne, ne radi se o Real Madridu, Betisu ili Valladolidu, već brazilskoj valuti. Ona je u blagom jačanju od početka godine, što utječe na relativne cijene roba koje dolaze iz najveće južnoameričke zemlje. Jedna od njih je sok od naranče, čije su budućnosnice vrijedile preko 500 dolara početkom godine, a danas su na oko 215 dolara. To je još izraženije ako uzmemo u obzir da je vrijednost dolara relativno padala u odnosu na real.
Kako navodi Trading Economics, “Brazil izvozi 99 posto svoje proizvodnje, dok je 90 posto proizvodnje u Floridi potrošeno unutar SAD-a”. Američko je tržište najveći uvoznik koncentrata soka od naranče. Uz to, američka je proizvodnja pogođena bolešću ozelenjavanja citrusa. Za nju trenutačno nema lijeka, a smanjuje njihovu proizvodnju. Eskalacija carinskih ratova donijela je samo pojačani oprez po pitanju američke potražnje. Uz potencijalno dobru berbu u Brazilu i dobar urod u Španjolskoj, ovogodišnji su izgledi zasad pozitivni.
No, opasnosti promjene cijena kod ovakvih roba su i dalje nešto od čega se treba adekvatno zaštititi. Naime, nije riječ samo o većoj ili manjoj dobiti: veća promjena može značiti razliku između opstanka i stečaja. Sok od naranče u tome je sličan kavi, koja isto tako bilježi značajan pad cijene u odnosu na početak godine.
Ako ste u situaciji gdje značajno ovisite o jednoj sirovini, bio to sok od naranče, kava, metal, nafta ili nešto drugo, korisno je angažirati financijskog konzultanta. On vam može pomoći osigurati se od rizika promjene cijena roba i valuta, odabrati optimalnu visinu zaliha i zaštititi profitne marže.
Utorak, 1.7.
DOK SVI PRIČAJU O KONCERTU, EVO ŠTO SE DOGAĐA S PLAĆAMA
Medijske naslovnice uglavnom se bave megaspektaklom na obližnjem mi Hipodromu, no zato nam je možda promakla vrlo važna vijest o plaćama. Naime, prosječna plaća za travanj zabilježila je mjesečni pad u odnosu na mjesec ranije! Radi se o 0,6 posto u nominalnom iznosu, odnosno 1,2 posto u realnom. Je li to sve? E, pa prosjek može i prevariti. Kad pogledamo statistički izvještaj, vidjet ćemo da je medijalna plaća zapravo rasla, s 1.200 eura u ožujku na 1.218 eura u travnju!
To znači da je većini zaposlenih u Hrvatskoj plaća zapravo rasla, a oni koji su na gubitku su oni s najvišim plaćama. Konkretno, okvirno 15-ak posto s najvišim plaćama je zabilježilo pad, dok je preostalih otprilike 85 posto imalo višu neto plaću u odnosu na mjesec ranije (postoci dobiveni interpolacijom distribucije po decilima).
U međuvremenu, inflacija je u nas rasla za 4,4 posto u lipnju u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zabrinjava visoka mjesečna stopa rasta od 0,8 posto, iako su te stope obično nešto više za vrijeme ljeta. Kao i u cijeloj eurozoni, komponenta koja najviše doprinosi inflaciji su usluge, gdje su cijene rasle za 0,7 posto na mjesečnoj razini (eurozona), odnosno 1,0 posto na mjesečnoj razini (Hrvatska). Domaći rast plaća, kao što sam ranije napominjao, neće biti održiv ako ne bude rasta produktivnosti: zato je to najvažnija zadaća svakog poduzetnika ove godine.
Ovo je još jedan poučak da valja pažljivo čitati statističke podatke: iako su plaće prosječno padale, za većinu su zaposlenih rasle, i to posebno onih s manjim iznosima plaća.
Ponedjeljak, 30.6.
ŠVICARSKA U PROBLEMU: ŠTO SE DOGAĐA?
Vraća se ZIRP na mala vrata. Švicarska središnja banka (SNB) srezala je temeljnu kamatnu stopu na nulu. Time je po prvi put došla na rub negativnog teritorija od 2022. Ne samo što su kamatnjaci sad niži nego u bilo kojoj drugoj većoj središnjoj banci na svijetu, već postoji opasnost od dodatnog reza u rujnu. Čelnik Martin Schlegel izjavio je za Reuters: “Veoma je jasno da negativne kamatne stope dolaze sa svojim izazovima i nuspojavama. Primjerice, za štediše, također za mirovinske fondove te za tržište nekretnina.”
Otkud ovaj problem? Švicarska je u svibnju zabilježila deflaciju od 0,1 posto, odnosno pad opće razine cijena. Uz to, uslijed međunarodnih konflikta i carinskih ratova, dio ulagača traži sigurnu luku, a švicarski franak (CHF) je jedna od njih. Kako je franak traženiji, postaje skuplji u odnosu na druge valute – odnosno, one postaju jeftinije. Švicarski franak narastao je za čak 11 posto u odnosu na USD od početka godine. Jačanje franka pogoduje švicarskom uvozu, kao i padu uvoznih cijena, što dodatno otežava borbu protiv deflacije.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
