Prošle sam nedjelje gostovao u Dnevniku HRT-a o cijenama nafte: pročitajte sažetak ako želite otkriti dugoročne trendove. Znate li koji segment cijena najviše doprinosi inflaciji i u koje je birano društvo nedavno ušla Poljska? Izgradnja podatkovnih centara za AI je iznimno skupa: zato vidimo eksploziju jedne vrste financiranja. Na kraju, saznajte zašto je važno financijsko upravljanje i otkud krenuti u taj važan proces.
Petak, 20.3.
POLJSKA ISPRED ŠVICARSKE: KOJE SU POUKE ZA HRVATSKU?
Jedna je zemlja bivšeg istočnog bloka ušla u ekskluzivni klub. Vijest glasi: Poljska je 20. ekonomija svijeta, s BDP-om većim od tisuću milijardi dolara! Time je po veličini gospodarstva prestigla Švicarsku.
Riječ je o iznimnom ekonomskom usponu: nakon pada komunizma, u ranim devedesetima Poljska je bila zemlja niskih plaća i kroničnih nestašica. U samo tri i pol desetljeća transformirala se u jedno od najdinamičnijih u Europi. Koja je pozadina ovakvog rasta, a kakve pouke za Hrvatsku, provjerite ovdje.
Četvrtak, 19.3.
FINANCIJSKO UPRAVLJANJE: NUŽNOST U SVIJETU OGRANIČENIH BUDŽETA
U svijetu gdje budžet ne bi bio ograničen, financijsko upravljanje možda ne bi bilo potrebno: novca bi uvijek bilo. Ali, besplatnog ručka nema. Novac koji imamo na raspolaganju je ograničen i zato je važno financijsko upravljanje. U osnovi, radi se o procesu koji osigurava da poduzeće ima dovoljno sredstava za poslovanje te da se sredstva koriste optimalno.
Jedan od ključnih aspekata financijskog upravljanja je planiranje. Ključno je dobro procijeniti koliko kapitala je potrebno za investicije, operativne troškove i budući rast.
Nakon toga slijedi odluka o izvorima financiranja, koji mogu uključivati: vlastiti kapital (ulaganja vlasnika, zadržana dobit), kredite ili druge oblike financiranja. Važno je pronaći ravnotežu između različitih izvora kapitala kako bi se smanjili troškovi financiranja (trošak kapitala) i financijski rizici.
Drugi važan element je kontrola i praćenje financijskih rezultata. Analiza financijskih izvještaja, praćenje troškova i planiranje novčanih tokova pomaže nam da na vrijeme prepoznamo i reagiramo na promjene u poslovanju. Time financijsko upravljanje pomaže organizacijama da ostanu likvidne, profitabilne i sposobne za dugoročni rast.
Želite bolje financijski upravljati, a ne znate otkud krenuti? Kontaktirajte me za besplatne 30-minutne konzultacije da utvrdimo vaš prvi korak.
Srijeda, 18.3.
EKSPLOZIJA LEASINGA: KAKO SE FINANCIRA IZGRADNJA PODATKOVNIH CENTARA
Nije leasing samo za automobile! Naime, vidimo eksploziju dugoročnih leasing obveza za podatkovne centre, koje su među velikim cloud kompanijama premašile 700 milijardi USD, prenosi Yahoo Finance.
Rezultat je to utrke za kapacitetima potrebnima za umjetnu inteligenciju. Iz perspektive CAPEX i equity analize, ključna poruka je da Big Tech sve više prelazi s klasičnog direktnog kapitalnog ulaganja na strukturirano financiranje AI infrastrukture. To uključuje leasing, joint venture strukture i privatni dug (private credit).
Prvo, riječ je o ogromnoj transformaciji bilanci. Izgradnja podatkovnih centara zahtijeva desetke milijardi dolara po projektu. Zato kompanije poput Microsofta, Mete ili Amazona nastoje izbjeći koncentraciju CAPEX-a na vlastitoj bilanci.
Umjesto toga koriste operativni leasing, gdje infrastrukturu financiraju investicijski fondovi, infrastrukturalni REIT-ovi ili private credit fondovi. Time se smanjuje formalna poluga (zaduženost) i volatilnost povrata na kapital (ROE). Kako prihodi od ulaganja tek dolaze naknadno, ovakav tretman je svakako opravdan iz perspektive računovodstva.
Drugo, ovakav model otvara novu klasu imovine za investitore. Dugoročni ugovori s tzv. hyperscalerima funkcioniraju gotovo kao infrastrukturne koncesije, s predvidivim novčanim tokovima i potencijalno visokim prinosima. U nekim projektima privatni kapital cilja i IRR od 20–25 %, što objašnjava snažan interes fondova.
Treće, postoji strateški rizik. Leasing strukture često uključuju implicitne garancije ili minimalne obveze korištenja kapaciteta, pa stvarna ekonomska izloženost Big Techa može biti veća nego što se vidi iz računovodstvenih izvještaja.
Zaključno, AI ne stvara samo tehnološku revoluciju, nego i (novi?) financijski model za digitalnu infrastrukturu: kombinaciju privatnog kapitala, dugoročnih leasinga i infrastrukturalnog duga. Upravo taj model omogućuje skaliranje investicija koje bi u suprotnom opteretile bilance, čak i najvećih tehnoloških kompanija.
Utorak, 17.3.
TKO NAJVIŠE DOPRINOSI INFLACIJI – I KOJI JE LIJEK?
Cijene u uslužnim djelatnostima i dalje rastu, ali taj rast polako usporava, vidljivo je iz posljednjeg izvještaja DZS-a. Naime, rast cijena usluga bio je ubrzan kroz cijelu 2025. godinu, što je sprječavalo daljnju stabilizaciju opće razine cijena.
Upravo usluge imaju najveći doprinos kod povećanja razine cijena, pa je tako doprinos usluga u općoj godišnjoj stopi inflacije u veljači, prema metodologiji DZS-a, bio čak 1,96 posto. Taj rast cijena nije jednoliko raspoređen kroz različite vrste usluga, tako među značajnijima prednjače poštanske i kurirske djelatnosti (22,1 posto), vodeni prijevoz (12,2 posto), usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika (12 posto) te izdavačke djelatnosti (11,4 posto).
Glavni lijek za stabilizaciju jest rast produktivnosti. Bez toga, neće biti moguće kompenzirati rast troškova plaća, za koji HNB i dalje prognozira značajan rast u ovoj godini (6 posto). Ako želite pronaći načine kako povećati produktivnost i spriječiti najveće financijske pogreške u svom poslovanju, javite se za besplatni uvodni 30-minutni poziv.
Ponedjeljak, 16.3.
GOSTOVANJE U DNEVNIKU HRT-A: NAFTA ĆE SE VRATITI
Robna i financijska tržišta našla su se u fokusu javnosti posljednjih tjedana, pa sam upravo na ovu temu gostovao u središnjem Dnevniku HRT-a. Preciznije, razgovarao sam o tržištu nafte, tržištima kapitala te utjecaju trenutačnog sukoba na Hrvatsku.
Istaknuo sam: “Tržište vidi da se cijene u srednjem roku vraćaju na cijene prije početka sukoba. Nafta je specifična roba koja traži brz transport do rafinerije. Ako se situacija stabilizira i proizvodnja naftnih derivata krene, neće biti manjka.”
Naveo sam i povijesni primjer da ovakvi sukobi ne utječu na dugoročno kretanje cijena nafte: “Bio je Zaljevski rat 1990-ih, cijene nafte su se dvostruko povećale, ali terminske cijene nafte već su tada pokazivale očekivanje povratka cijena.”
Više o zanimljivim kretanjima na europskim, američkim i japanskim burzama te koga treba pratiti za procjenu budućih ekonomskih kretanja, pročitajte ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
