Tjedna čitanka #78

Središnje banke

Sve su oči još uvijek uprte na Svjetsko prvenstvo, nakon njega dolazi Božić, a onda i Nova. No, to ne znači dva tjedna potpunog odmora od financijskih tema: tjedna čitanka će ići još sljedeće subote. Previše je promjena na koje valja ostati pozoran. Primjerice, FED je digao kamatnu stopu, na što se John Authers pita: jesu li središnje banke pretjerale? Provjerite njegove argumente. Pročitajte i kako će ulazak u Schengen utjecati na tržište nekretnina te koji su razgovori ugodni vođeni u Saudijskoj Arabiji. Osvrnuo sam se i na novu minimalnu plaću te pokazao kako izračunati spremnost vlastitog poduzeća na recesiju. Pogledajte!

Petak, 16.12.

JESU LI SREDIŠ NJE BANKE PRETJERALE?

Nedavna analiza Johna Authersa ukazuje na vrlo rijetku pojavu: negativnu korelaciju između desetogodišnjeg prinosa američkih državnih obveznica i najpoznatijeg dioničkog indeksa S&P500. Negativna korelacija znači: kad prinosi na desetogodišnje obveznice rastu, tad cijene dionica padaju. Trenutna korelacija je -0,11, najniža od veljače 2007. Zato se pita svjedočimo li preoštroj politici središnje banke.

U mojoj analizi ovog problema pročitajte:

  • o povijesti ranije navedene korelacije
  • jesu li središnje banke pretjerale
  • koja je najviša kamatna stopa u posljednjih 15 godina
  • kakvu inflaciju očekujemo narednih godina
  • kako na sve to reagiraju burzovni indeksi.

Četvrtak, 15.12.

ANALIZA STANJA NEKRETNINA: RIZIK PREOKRETA

Da preokret nije opasnost samo u nogometu, pokazuje i izdanje domaće središnje banke, Financijska stabilnost br. 23: “Tijekom 2021. godine cijene stambenih nekretnina nastavile su rasti zahvaljujući snažnoj inozemnoj potražnji, povoljnim uvjetima financiranja, nastavku rasta stambenoga kreditiranja i povećanju troškova gradnje u građevinskom sektoru. (…) Eventualni nastavak snažnog rasta cijena stambenih nekretnina povećava i vjerojatnost naglog preokreta u slučaju makroekonomskog poremećaja, što bi smanjilo likvidnost i povećalo potencijalne gubitke za kreditne institucije.”

Da su u Hrvatskoj nekretnine poželjne, pokazuje i to da raste broj kupnji nerezidenata (stranaca), koji nekretnine plaćaju okvirno dvostruko više u odnosu na prosjek. I interes bi se mogao samo povećati: “Očekivani skori ulazak u europodručje i područje Schengena mogao bi dodatno potaknuti potražnju nerezidenata, posebice u priobalnim regijama.”

Š to se zakupa tiče, nearshoring je utjecao na atraktivnost logističkih prostora u zemlji koja je vrlo dobro pozicionirana za pristup nizu značajnih europskih tržišta: “Prosječna vrijednost prinosa u segmentu logističkih prostora u 2021. godini iznosila je 8% kao posljedica porasta kapitalnih vrijednosti zbog snažne potražnje investitora.”

Hoće li nekretnine biti jednako atraktivne kad porastu kamatnjaci na štednju ili prinosi na obveznice? Mogli bismo vidjeti određeno prelijevanje. Pogledajte i priloženi indeks cijena nekretnina od 2015. Najveći je rast doživio Zagreb, ali nakon zaključavanja i potresa probudio se i kontinentalni ostatak Hrvatske.

Analiza kretanja cijena nekretnina
Grafikon 1. Kretanje cijena nekretnina unutar RH
Izvor: HNB, obrada autora

Srijeda, 14.12.

NE DIŽITE MINIMALAC AKO NE DIŽETE I NEOPOREZIVI IZNOS

Poznato je kako je prosječni trošak rada u Hrvatskoj među najnižima u EU. No to nije problem zle volje kod poslodavaca, nego slabe produktivnosti rada i slabe profitabilnosti poduzeća. Produktivnost je dodatno padala od ljeta prošle 2021., a plaće su svejedno rasle, što se osobito vidjelo tijekom ove godine. Tema je to koja zaslužuje poduži osvrt, jer se tiče stjecanja dugoročne konkurentske prednosti i boljeg životnog standarda za sve.

Kod osiguranja životnog standarda, omiljeni alat vladajućih je minimalna plaća. Zadnjom Vladinom uredbom propisani iznos minimalne plaće u 2023. porastao je za 12,5 % u odnosu na tekuću godinu. Kako navodi računovodstveni servis Brojevi, “ako pogledamo posljednjih 5 godina, možemo izračunati da se bruto plaća u tom razdoblju povećala za 1.834,35 kn ili 243,46 eura. U prijevodu, ona je 53,3% viša nego 2018. godine!”

Povećanje minimalne plaće ovako ide isključivo na teret poslodavaca i pomalo je licemjerno ako je ne prati i povećanje neoporezivog odbitka. Jer ako kao zaposlenik nemate uzdržavanih članova, u 2023. ćete čak i s minimalcem morati plaćati porez i prirez! A to znači i da će se sve više tog povećanja plaće, umjesto u džepove radnika, prelijevati lokalnim proračunima. Dobro odigrano.

Utorak, 13.12.

HOĆE LI SE NAFTOM TRGOVATI I U JUANU?

Kineski predsjednik Xi Jinping prošlog je tjedna bio u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje je bio vrlo srdačno primljen. Ovaj susret najvećeg svjetskog izvoznika i najvećeg svjetskog uvoznika nafte obilježile su vrlo zanimljive izjave koje bi mogle naznačiti u kojem smjeru će se razvijati globalne energetske strategije. Ne samo što se Xi Jinping susreo s arapskim prijestolonasljednikom, princem Mohammedom bin Salmanom, već je sudjelovao i na samitu s vođama zemalja Arapske lige.

Kako prenosi Reuters, “na početku razgovora u petak, princ Mohammed proslavio je ‘novu, povijesnu fazu odnosa s Kinom’, što je u snažnom kontrastu s neobičnim američko-saudijskim sastancima prije pet mjeseci, kad je predsjednik Joe Biden sudjelovao na manjem arapskom samitu u Rijadu”. Saudijski ministar vanjskih poslova je pak naznačio kako zatopljavanje odnosa s Kinom ne znači mijenjanje strana ili zahlađenje sa SAD-om te kazao da ne vjeruju u polarizaciju ili biranje strana.

U razgovorima se spominjao zajednički rad na čistim i niskougljičnim tehnologijama kao što je vodik, zatim pohrani energije, energiji vjetra i sunca, lokaliziranoj proizvodnji energetske opreme te saudijskom razvoju nuklearnih energetskih postrojenja. Sve to se možda tiče energetske politike, no najveći bi pomak mogao izazvati kineski prijedlog plaćanja nafte u juanu (RMB). S obzirom na to da je saudijski rijal tečajem vezan uz američki dolar, glavnu valutu za trgovanje naftom, ostaje vidjeti hoće li Saudijska Arabija i uz koje uvjete pristati na ovu ponudu.

Ponedjeljak, 12.12.

EVO PODATKA KOJEG MORATE ZNATI PRIJE RECESIJE

Postoji li podatak za kojeg bih preporučio svim poduzetnicima da izračunaju prije moguće recesije? Ovaj podatak, mogu to reći iz prakse, iskusniji poduzetnici sami traže od svog financijskog analitičara.

Osobito je prikladan za one koji se bave prodajom proizvoda i standardiziranih usluga, no koristan je svima. Njegovo je ime – točka pokrića. Provjerite kako se računa te zašto je smatram svojevrsnim stres testom koji vam govori koliko ste otporni na recesiju!

***

Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: