Jubilarna, 150. čitanka je pred vama. Nije uvijek jednostavno biti ustrajan, ali vjerujem da ovi komentari i vijesti imaju vrijednost za donositelje odluka, vlasnike, menadžere, medijske djelatnike i šire građanstvo. Zahvalan sam svima koji vjerno prate ovu rubriku! Ovog tjedna održana je druga Dobitna formula, konferencija za male poduzetnike: provjerite zašto smatram da je panel bio vrhunac tog poslijepodneva. Važna tema je i dedolarizacija, a ECB je donio vrlo važnu odluku koja se može smatrati pogrešnom. Saznajte zašto padaju cijene nafte te kako mi je bilo u posjetu Mostaru.
Petak, 7.6.
DAN D I FRANKFURTSKA POGREŠKA
Odluka ECB-a od četvrtka kojom spušta kamatnjake za 0,25 postotnih bodova te najnoviji podaci u SAD-u o povećanju novih radnih mjesta za 272.000 u svibnju važni su za financiranje naših poduzeća. Kako to? ECB je napravio presedan i spustio bez “saveznika” FED-a. Zagovarao sam ovaj potez i prije. Europska ekonomija se oporavlja, a cijene nafte su pale.
Lagarde je odbila daljnja obećanja za novim smanjenjima. Čeka se FED. A on je dobio zbunjujuće signale jer zapošljavanje iznad očekivanja diže inflatorni pritisak. Smanjila se i radna snaga, što je dovelo do mehaničkog povećanja stope nezaposlenosti na 4,0 %. Rast plaća je neočekivano visok, što dodatno komplicira situaciju.
Komentar Velimir Šonje o tome da je ECB pogriješio je izvrstan. Ukratko, to je zbog:
1. Nerealnog očekivanja o maržama.
One se mogu mijenjati zbog promjena u preferencijama potrošača i cjenovne elastičnosti potražnje, što ECB teško može precizno predvidjeti u kratkom roku. Marže se mogu povećati i bez inflacije ako raste produktivnost, ili smanjiti unatoč inflaciji ako produktivnost pada.
2. Utjecaja javnih politika.
Javne politike, poput povećanih investicija u građevinske projekte, mogu značajno utjecati na ukupnu potražnju i cijene usluga. To dodatno otežava kontrolu inflacije.
3. Nedostatka jasne komunikacije.
ECB nije jasno izrekao buduće namjere, ostavljajući tržišta nesigurnima i potencijalno destabilizirajući ekonomska očekivanja.
4. Raspodjele dodane vrijednosti.
Inflacijski šokovi češće uzrokuju promjene u raspodjeli između kapitala i rada nego što su njihov uzrok. Analiza uzroka inflacije zahtijeva dublje razumijevanje ekonomskih procesa. Lani je i naš HNB puhao u isti rog s ECB-om, netočno tvrdeći da su za inflaciju krivi ponajviše – poduzetnici i njihove marže (v. Allianzova studija). Ne očekujem velike promjene kamatnih stopa na kredite poduzećima. Nekoliko je banaka krenulo s većim podizanjem stopa na depozite stanovništvu. Poduzeća neće vidjeti korekciju.
Četvrtak, 6.6.
IZVRSTAN PANEL OBILJEŽIO DRUGU DOBITNU FORMULU
U srijedu je održana i druga u nizu konferencija za male poduzetnike u malim sredinama: Dobitna formula. Nakon što sam dao kratak uvod, obratio nam se gradonačelnik, Dario Zurovec. Grad Sveta Nedelja otvorio nam je vrata i pružio mogućnost da i njihovim poduzetnicima pomognemo u povećanju dobiti.
Po provjerenoj, reklo bi se i dobitnoj formuli, održali smo šest kratkih izlaganja u kojima smo prenijeli ključna znanja i savjete o tome kako možete povećati dobit. Naš recept? Preko pronalaženja EU ili kreditnog financiranja i boljeg upravljanja financijama, kvalitetnijeg odnosa s računovođom, pronalaženja boljih kupaca, pravilnog postavljanja cijena te korištenja poslovne inteligencije.
Premda sam zadovoljan ovim kratkim izlaganjima, panel raspravom sam bio oduševljen. Nju je izvrsno moderirao Marko Perožić s Bloomberg Adrije, a panelisti su bili iznimno otvoreni i prenijeli su vrlo konkretna iskustva. Ovo oduševljenje izrazili su i drugi poduzetnici s kojima sam razgovarao nakon konferencije, jer rijetko imamo priliku čuti paneliste koji zaista imaju iskustva u razvoju i prodaji poduzeća. Oni su Andrija Čolak, Maja Jelisić Cooper i Milan Horvat.
Ovdje saznajte više o tome kako nam je bilo jučer, a ako ste zainteresirani dovesti Dobitnu formulu u vaš grad, javite nam se!
Srijeda, 5.6.
CIJENA NAFTE ISPOD 80 DOLARA PO BARELU: EVO ZAŠTO
Pad cijena nafte ovog mjeseca može se pripisati ovim ključnim faktorima:
1. Povećanje zaliha sirove nafte u SAD-u.
Nedavni podaci otkrili su značajan porast zaliha sirove nafte u SAD-u, s povećanjem preko 4 milijarde barela prošlog tjedna. Ovo neočekivano povećanje zaliha sugerira višak ponude ili pad potražnje, što obično rezultira smanjenjem cijena.
2. OPEC+ reže proizvodnju.
OPEC+ je odlučio produžiti većinu svojih rezova do 2025. godine, ali su odlučili i početi ukidati dobrovoljne rezove osam zemalja članica od listopada. Očekuje se da će to postupno povećati ponudu nafte, pridonoseći padu cijena.
3. Ekonomska nesigurnost.
Globalna ekonomska nesigurnost i zabrinutost oko budućeg gospodarskog rasta jača oprez investitora, jer manji gospodarski rast znači manje potražnje za naftom. Podaci o gospodarskoj aktivnosti zadnjih nekoliko mjeseci ukazuju na blagi rast PMI indeksa kod najvećih gospodarstava (SAD, EU, Kina). Ostaje za vidjeti radi li se o duljem trendu.
4. Visoke zalihe benzina.
Uz rastuće zalihe sirove nafte, zalihe benzina u SAD-u također su porasle više od očekivanja. Rafinerije, dakle, možda proizvode više benzina nego što je tržištu trenutno potrebno, što dodatno pridonosi višku ponude.
5. Geopolitički i tržišni faktori.
Geopolitička zbivanja i tržišna dinamika, poput prilagođenih proizvodnih kvota UAE-a i potencijalnih promjena u proizvodnim strategijama ovisno o uvjetima na tržištu, dodaju na volatilnosti i pridonose trenutnom padu cijena.
Ponuda je, dakle, izdašna, a potražnja ne raste. To znači da cijene, ceteris paribus, ne trpe pritisak prema gore. A zašto je važno pratiti cijene ključnih sirovina i energenata? I kako im se možete prilagoditi kao mali poduzetnik? Jer treba biti spreman na potencijalne šokove i promjene u strukturi troškova. Zato se isplati pratiti Tjednu čitanku i druge izvore ovakvih informacija.
Utorak, 4.6.
DEDOLARIZACIJA? MALO SUTRA…
Dugogodišnji čitatelji ovog bloga znaju da sam vrlo često in favorem američkog dolara, iako molim da se ovo ne shvati kao nagovor na bilo koju radnju: kupnju, prodaju ili držanje iste pozicije jer nisam investicijski savjetnik. Dedolarizacija je pojam koji je zanimljivo pratiti uslijed geopolitičkih previranja. No, ako i stoji teza da idemo prema tome, trend je obrnut, javlja Reuters.
Dedolarizacija je proces smanjenja globalne ovisnosti o američkom dolaru u međunarodnim financijama i trgovini. Ovaj fenomen postaje sve izraženiji zbog nekoliko faktora, uključujući geopolitičke tenzije, ekonomske sankcije i rast novih ekonomskih sila koje traže alternativne valute. Glavne inicijative dolaze iz zemalja poput Kine i Rusije. Kina je pozvala na korištenje juana umjesto dolara u trgovini naftom s Bliskim istokom, dok Rusija radi na povećanju korištenja rublje u svojim trgovinskim transakcijama. Obje zemlje surađuju i unutar BRICS bloka (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) na stvaranju nove rezervne valute koja bi mogla konkurirati dolaru. Osim toga, središnje banke, posebno one iz Rusije, Kine i Indije, povećavaju svoje zlatne rezerve kako bi smanjile svoju ovisnost o dolaru. Dedolarizacija im je u interesu.
Reuters prenosi anketu prema kojoj više globalnih upravitelja rezervi planira povećati izloženost američkom dolaru zbog viših prinosa i njegove ključne uloge u svjetskoj trgovini. S druge strane, interes za juan opada zbog niskih prinosa i geopolitičkih napetosti. Dok 18 % upravitelja rezervi namjerava povećati udjele u dolaru, samo 12 % planira smanjiti udjele u juanu. Istovremeno, raste interes za zlatom, s 15 % ispitanika koji planiraju povećati svoje zlatne rezerve. Naime, povećanje izloženosti dolaru u odnosu na kineski juan dolazi zbog kamatnog diferencijala: dolar nudi visoke prinose (FED: 5,5 %), juan niske (PBOC: 3,45 %). Geopolitičke napetosti još uvijek koriste dolaru.
Zašto mali poduzetnici trebaju znati sprema li se dedolarizacija? Jer makroekonomsko okruženje ne mogu izbjeći.
Ponedjeljak, 3.6.
BILJEŠKE IZ MOSTARA
Ovo je kratak osvrt na prošlotjedno gostovanje u Mostaru. Sve se dogodilo jer se Davor Vidačak javio s pitanjem o diskontnoj stopi i vrednovanju investicijskih projekata. Njegovo iskreno zanimanje za tu temu potaknulo me da mu pošaljem svoje modele, jer sam prepoznao da zaista želi razumjeti ovu problematiku. Susret s Davorom bio je iznimno ugodan. Kroz razgovor smo raspravili različite aspekte diskontne stope i metoda vrednovanja investicijskih projekata, a dotakli smo se i drugih financijskih tema. A kako to kod mene ide, poslije smo krenuli i o smislu života, obiteljima i naravno – najdražoj temi: nogometu…
U Mostaru me dočekao krug sjajni ljudi i stručnjaka. Bilo mi je jako lijepo. Iako mi je let otkazan manje od 24 sata prije puta i činilo se kao da nećemo uspjeti, sjeo sam za volan jer nisam htio odustati. Brojni sastanci bili su veoma korisni.
Tijekom razgovora i prije samog puta, predložio sam da promislimo i o organizaciji konferencije slične onoj koju smo ponovno organizirali ovaj tjedan. One su se pokazale kao dobitna formula za dijeljenje znanja i umrežavanje stručnjaka u području financija i investicija. Uz nju, dolaze nove prilike za sve.
Tek sam zagrebao po površini i imam onaj osjećaj da će se iz ovog susreta otvoriti mnoga vrata za tu divnu zemlju srčanih, ponosnih i upornih ljudi, s visokim osjećajem za poslovnost. Veselim se nastavku ovakvih susreta i razmjeni znanja. Spomenut ću i da sam stao u Vrgorcu kod klijenta i odmah ga povezao s Antom Mihaljevićem, prodajnim stručnjakom.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
