Nemojte reći da vas nisam upozorio na vrijeme: komentiram kako bi mjere HNB-a mogle utjecati na potencijalno usporavanje rasta BDP-a te kako se za to možete pripremiti. Drugi kvartal se bliži kraju, ljeto je tu, a s njim i važna tema konkurentnosti hrvatskog turizma. Ne radi se ovdje o famoznoj kuglici, već nečem daleko ozbiljnijem: provjerite moj kratki osvrt na tu temu. Jučer sam gostovao u Karlovcu u sklopu Dobitne formule, poduzetničke konferencije koja ciljano ide u manje sredine. Već sam isticao i ponovno ističem: Karlovac je the next big thing. Na kraju, naš je guverner istaknuo drugi hrvatski grad kao uzor za Hrvatsku u fragmentiranom svijetu: pročitajte o kome se radi!
Petak, 6.6.
KARLOVAC IMA SVIJETLU PODUZETNIČKU BUDUĆNOST
Više sam puta istaknuo da smo u najboljem desetljeću ekonomske povijesti Hrvatske, a u tome ključnu ulogu neće imati (samo) najveći gradovi, već i oni poput Karlovca. Upravo smo u prostorijama karlovačkog Nikola Tesla Experience Centra održali šestu po redu Dobitnu formulu, edukativnu konferenciju za male i srednje poduzetnike u malim sredinama. Raduje me vidjeti desetke malih poduzetnika kako se bore, trude i žele više. To je jedan od razloga zbog kojih sam s kolegom Mihovilom Katićem pokrenuo ovu inicijativu: da im u tome budemo podrška.
Naime, Zagreb, Split i Rijeka imaju ograničen prostor za širenje. Metropola zbog višeg indeksa razvijenosti već ima manji pristup europskim sredstvima. Zato će ključne karike u ekonomskom rastu biti upravo sredine s puno potencijala za razvoj, u kakvima je gostovala Dobitna formula: Karlovac, Vinkovci, Pula, Zadar, Sveta Nedelja i Sinj. Već planiramo i sljedeća gostovanja.
Zahvalan sam što imamo podršku domaćina te veliki doprinos ostalih izlagača: Predraga Novačića, Kristijana Kožića, Gerharda Šarića, Brune Cvitanovića, Tamare Perko i Aleksandra Zemunića. Ako želite da Dobitna formula dođe u vašu sredinu ili nas želite podržati na određeni način, kontaktirajte me.
Četvrtak, 5.6.
DUBROVNIK KAO PRIMJER ZA HRVATSKU U NOVOM PORETKU?
Naš je guverner Boris Vujčić istaknuo jednu zanimljivu stvar na konferenciji HNB-a i MMF-a u Dubrovniku. Naime, uzeo je upravo Dubrovnik, odnosno Dubrovačku Republiku kao dobar primjer za malu, ali itekako potentnu i utjecajnu ekonomiju u fragmentiranom svijetu. Što možemo naučiti od Dubrovnika i kako sam njegov primjer uspješnih, manjih gradova odlučio podići na višu razinu? Pročitajte u ovom osvrtu.
Srijeda, 4.6.
KAKO SE PRIPREMITI ZA USPORAVANJE RASTA BDP-A
Prognoza EK optimističnija je od HUP-ove po pitanju BDP-a, unatoč relativno uspješnom prvom kvartalu. Ako su kriteriji zaduživanja stroži od 1.7., a predviđa se pad raspoloživog dohotka, onda bismo mogli vidjeti posustajanje u maloprodaji i sektoru usluga već od trećeg kvartala. Ne možemo vječno rasti na račun osobne potrošnje ako nismo najprije riješili pitanje povećanja produktivnosti rada, koja već neko vrijeme stagnira. To je trenutačno naš najveći izazov.
Tko bi prvi mogao osjetiti usporavanje rasta BDP-a? To su sektori koji više ovise o visini raspoloživog dohotka kućanstava: namještaj, elektronika ili ugostiteljstvo. Prehrana ili ljekarne bit će, primjerice, nešto otporniji. Evo kako se pripremiti:
1. Likvidnost prije svega. Osigurajte barem tri mjeseca operativnih troškova u kešu ili revolving liniji, fiksirajte kamatne stope dok su niže.
2. Diverzificirajte prihode. Nemojte ostati ovisni o jednom ili nekolicini kupaca, odnosno tržišta. Tražite nove. U tome vam može pomoći portal Bon.hr.
3. Budite agilni u troškovima. Neki su se moji klijenti svojedobno, unatoč savjetima, “oboružali” pretjeranim zalihama, pa su imali problema s likvidnošću. Koristite automatizaciju i optimizaciju zaliha.
4. Cijene i vrijednost. Pokušajte ponuditi nešto prilagođeno za ključne skupine kupaca jer ne reagiraju svi jednako na smanjenje dohotka.
5. Alternativno financiranje. Koristite alternativne modele financiranja kao što su EU fondovi, faktoring, crowdfunding ili korporativne obveznice ako banke budu mijenjale svoje strategije u drugoj polovici godine.
6. Kućanstva. “Zaključajte” fiksne stope na stambene kredite. Izbjegavajte (velike) nove gotovinske kredite. Kreirajte fond za hitne slučajeve od 6 mjeseci troškova.
7. Investitori. Koristite sektorsku rotaciju prema defenzivnim sektorima (komunalije, telekom) i kvalitetnim dividendama. Filtrirajte kreditni rizik. Dio portfelja stavite u inflacijski indeksirane obveznice.
8. Pratite promjenu kreditne politike. Ako se kreditna aktivnost previše skupi, raspravite s bankama ciljana olakšanja za samoodržive projekte.
Utorak, 3.6.
HOĆE LI POSUSTATI OSOBNA POTROŠNJA NAKON MJERA HNB-A?
Možda je komentar predsjednika Uprave PBZ-a o efektima makroprudencijalnih mjera prošao ispod radara jer se većinom govorimo o državnoj penalizaciji poslovnih banaka kroz “besplatno” vođenje računa i dijela usluga: “Po našim procjenama nakon primjena makroprudencijalnih mjera 1.7. predviđamo kontrakciju kreditiranja stanovništva između 20 i 30 posto.” Ovo je vrlo značajan pad, koji će se dijelom preliti i na visinu osobne potrošnje u B2C sektoru. Dakle, neće samo BDP u trećem kvartalu biti pod većim pritiskom, nego i prihodi od prodaje. Ove su mjere bile planirane za travanj, no jastrebovski nastrojen HNB morao je popustiti pod navalom spuštanja kamatnih stopa ECB-a, koje sam ocijenio kao zakašnjelo zbog nadolazeće stagflacije.
A kad posustanu krediti građanima, iako kamatne stope padaju: hoće li stati inflacija, a pasti BDP? Hoće li stati rast cijena nekretnina? Ta su pitanja otvorena.
Ono što biste trebali uzeti u obzir kao poduzetnik:
- ako poslujete s fizičkim osobama kao kupcima, optimizirajte zalihe jer bi moglo doći do slabijeg trećeg kvartala u odnosu na očekivanja
- ako radite na B2B tržištu, pripazite na politiku naplate
- provjerite jesu li vaši proizvodi ili usluge nužna dobra ili su osjetljiva na ekonomske cikluse (npr. prodaja novih automobila pada u recesiji, ali prodaja autodijelova obično ne jer se odgađa kupnja novih i produljuje održavanje rabljenih vozila).
Ponedjeljak, 2.6.
USUSRET SRPANJSKOJ RUPI: KONKURENTNOST HRVATSKOG TURIZMA
Upozoravajuće zvuče riječi našeg guvernera, Borisa Vujčića: “Mi već dvije godine gubimo udio na tržištu i dvije godine imamo pad realne potrošnje turista. To bi trebalo predstavljati ograničenje za daljnji rast cijena ako želimo zadržati konkurentnost.” Koliko smo, dakle, konkurentni? Članak s HRT-a ističe: “Iako su s prosječnih 68 eura po parceli naši kampovi najskuplji u Europi, njemački ADAC – čijih se preporuka strogo drže tamošnji kampisti – ocjenjuje ih najkvalitetnijima na Sredozemlju.”
Hoće li pad biti nagao i drastičan u slučaju previsokih cijena? Vrlo vjerojatno ne: susreli bismo se s polaganim usporavanjem. Europska komisija za putovanja (ETC) u svom izvještaju ističe: “Hrvatska je od uvođenja eura kao valute 2023. zabilježila nešto veći porast cijena od prosjeka, posebno u odnosu na neke druge mediteranske destinacije. To djelomično može objasniti pad dolazaka i noćenja početkom 2025., ali to je razdoblje s niskom aktivnošću pa volatilnost vjerojatno ne odražava cjelogodišnji rezultat.”
Znači li to da je kuglica preskupa? Ne, rekao bih najprije da moramo dobro promisliti o tome kakva jedinstvena iskustva možemo ponuditi našim gostima, kod kojih je puno teže usporediti cijene. Kuglice su usporedive, ali naši autohtoni proizvodi ne. Cijene apartmana opremljenih namještajem iz međunarodnih lanaca se mogu uspoređivati, ali glamping aranžmani uz doručak od lokalnih namirnica? Puno teže.
Nadalje, još uvijek zahvaćamo relativno nizak udio izvanpansionske potrošnje naših turista u relativno kratkoj sezoni. Uz poduzetničku suradnju možemo ponuditi turistima lokalna iskustva izvan sobe i plaže, što bi značilo dulju sezonu i veće zadovoljstvo. Vrijeme je da to postane pravilo, a ne iznimka.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
