Jubilarni, 200. broj tjedne čitanke je pred vama! Prvi broj ove redovite rubrike objavljen je 17. travnja 2021., a dosad je prerastao, kako mi govore, u jedan od omiljenih izvora informacija za naše bankare, financijske stručnjake, poduzetnike i ekonomske novinare. Hvala svim čitateljima na podršci! Preporučujem da se prijavite, ako već niste, za besplatni newsletter na dnu. U ovom broju, osvrnuo sam se na globalne akvizicije te prilike koje otvara povećana volatilnost. Upozorio sam na zanemareni, a ključni financijski pokazatelj. Nije ni prihod ni dobit! Osvrno sam se i na značajni i problematični proračunski deficit. Šlag na tortu je izvrstan gostujući članak Lovre Badžima. Govori o tome koliko je važno čitati i razumjeti društveni ugovor: srž svakog trgovačkog društva. Sljedeći broj tjedne čitanke stiže 23. kolovoza.
Petak, 11.7.
ZAŠTO JE VAŽNO ČITATI DRUŠTVENI UGOVOR?
Za posljednji članak na blogu prije ljetne stanke zaslužan je specijalist prava društava i trgovačkog prava, Lovro Badžim. On upozorava kako se zbog formalnih propusta te zanemarivanja specifičnih zakonskih i ugovornih uvjeta, brojni prijenosi poslovnih udjela, odnosno transakcije pokažu nevaljanima ili neprovedivima. Primjerice, pokazuje koja su tri oblika ugovora preko kojih se poslovni udjeli mogu prenijeti, kao i što se događa kod nasljeđivanja ili situacije kad imamo više ovlaštenika na jednom poslovnom udjelu.
Zato preporučujem pročitati svim vlasnicima poduzeća, potencijalnim kupcima, pa čak i onima koji bi se mogli naći u situaciji gdje steknu poslovni udio. Bolje je znati svoja prava i obveze prije nego se prijenos dogodi. Spominje i situaciju gdje se u obzir uzima knjigovodstvena vrijednost poduzeća ako nije dogovoreno drukčije, što može biti suboptimalno za prodavatelja pa i to valja urediti unaprijed.
Ovaj članak je samo početak. Lovro će nam, nakon ljetne stanke, dati i pregled konkretnih primjera iz sudske prakse. Zahvaljujem mu na ovom važnom doprinosu!
Četvrtak, 10.7.
STANJE HRVATSKOG PRORAČUNA I UTJECAJ NA RAST
Kad htio sažeti pouke mog omiljenog podcasta (EconTalk) i njegove nedavne epizode, onda bih se zapitao što bi dvojica velikana ekonomske misli, David Ricardo i Adam Smith, rekli o trenutačnom stanju našeg proračuna. O tome su ovih dana već detaljnije pisali Ivica Brkljača i Velimir Šonje. Naime, Vlada jako povećava proračunski deficit, što nije dobro za budućnost. Što bi to rekli velikani i koji nam začarani krug prijeti? Više saznajte ovdje.
Srijeda, 9.7.
IGNORIRATE LI OVAJ KLJUČNI FINANCIJSKI POKAZATELJ?
Analizirajući nedavno poslovanje jednog poduzeća, primijetio sam da je rast EBITDA-e stabilan, a pokazatelji povrata na imovinu i kapital (ROA i ROE) daju uzlazni trend. Izgleda sjajno! A onda sam vidio slobodni novčani tok.
U posljednjih pet godina, samo je u jednoj zabilježena pozitivna vrijednost ovog pokazatelja: raspoloživog novca koji je poduzeće stvorilo prije plaćanja dugova, kamata i dividendi. Bez slobodnog novčanog toka, sva računovodstvena dobit ili EBITDA gube na težini. Zašto? Jer to onda postaju prazne brojke. Negativni novčani tok znači da ima sve manje novca za otplatu duga, isplatu dividendi ili reinvestiranje bez dodatnog zaduživanja.
Zašto onda brojna poduzeća zanemaruju ovaj ključni financijski pokazatelj? Zato što se profitabilnost ili EBITDA lako mogu uljepšati. FCF se, s druge strane, teško lažira. Novca ili ima ili nema, a upravo on pokazuje koliko je poduzeće stvarno uspješno. Zato je on jedini održivi temelj dugoročne vrijednosti i financijske stabilnosti.
Na kraju priče, investitori, kreditori ili poslovni partneri ne daju se lako zavesti! Ako dobit ne prati i slobodni novčani tok, oni će vas prvi pitati “gdje je novac”. Ako želite uvesti više reda u svoje novčane tokove, javite mi se za inicijalni razgovor.
Utorak, 8.7.
KOJE SU PREDNOSTI VOŽNJE PO KIŠI?
Kako bi rekao pokojni velikan Formule 1, Ayrton Senna, “ne možete prestići 15 bolida dok je sunčano, ali možete kad pada kiša”. U prijevodu, u ovo vrijeme velikih neizvjesnosti i volatilnosti, rizici su povećani, ali su isto tako i nagrade. Možda možete prestići svoju konkurenciju brže nego inače! Ako pretpostavljate da to ujedno znači kako je planiranje manje važno kad je ionako sve neizvjesno, bit ćete u krivu.
Važno je prikupljati podatke i iskustva, interno i eksterno, jer kako kaže ovaj članak McKinseyja, “ako dobro vidite kroz maglu 10 posto češće od vaših rivala, to je značajna konkurentska prednost”. Imati dobar poslovni plan stoga nikad nije bilo važnije. On će s jedne strane gledati na rizike: što ako se dogodi ovo s onim kupcem ili dobavljačem? Kolika je vjerojatnost za to?
S druge strane, bit će spremno iskoristiti prilike pa ćete se pitati: što ako se promijeni ova situacija na tržištu? Hoćemo li biti u poziciji da to iskoristimo? I naravno, uključivat će financijski plan: kako će izgledati bilanca, račun dobiti i gubitka te ono najvažnije, novčani tok. Ako želite početi kvalitetno planirati, otkriti skrivene rizike, ali i potencijale u svom poslovanju, dogovorimo sastanak.
Jer kad padne kiša – zadnje što želite su ćelave gume.
Ponedjeljak, 7.7.
SVIJET AKVIZICIJA: MANJE PRODANIH PODUZEĆA, VEĆA VRIJEDNOST
Kako izvještava Reuters, “oko 2,14 bilijuna dolara u dogovorima potpisano je između 1. siječnja i 27. lipnja [ove godine], što je povećanje od 26 % u odnosu na isto razdoblje lani. Dio tog porasta, međutim, došao je iz Azije, gdje se aktivnost više no udvostručila na 583,9 milijardi.” Bilijun ovdje ima značenje tisuću milijardi. Prema podacima Dealogica, vrijednost transakcija je rasla, ali njihov broj je bio manji nego u istom razdoblju 2024. Osobito je rastao broj transakcija iznad 10 milijardi dolara. Tržišna volatilnost, koja se u SAD-u najčešće mjeri indeksom VIX, a u dobroj se mjeri prelijeva i na nas, bila je visoka tijekom proljeća. Zato su brojna poduzeća odgađala svoje planove za većim transakcijama i javnim ponudama dionica.
Kako se to tiče Hrvatske? Stabilno okruženje, gospodarski rast i demografski pritisci (vlasnici u dobi za mirovinu) trebali bi utjecati na rast prodaja poduzeća te inicijalnih javnih ponuda u bližoj budućnosti. Pomažu i sve niži kamatnjaci. Već smo vidjeli dva IPO-a ove godine (ING-GRAD i Žito), što pokazuje da domaće tržište kapitala sazrijeva. To je dobro i za poduzeća i za investitore.
Ako vas zanima kupnja određenog poduzeća ili prodaja vlastitog, kontaktirajte me za uvodni razgovor: kvalitetna priprema ovog procesa može drastično utjecati na rezultat.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
